[Adela Ramić]

Draga Aida, hvala na ovom pitanju. Odmah da kažem da je nisam stručnjakinja za inkluziju socijalno ugrožene djece, ali me taj problem jako interesuje i voljela bih da pomognem u toj inkluziji, tako da bih voljela da pomognem i tvom biznisu. Slijedeće pišem kao neko ko se već tri godine formalno bavi razvojem poduzetništa, a neformalno sam u razvoju poduzetništva provela cijelu karijeru, samo kroz različite kanale. Moj stav je da je to najbolje uraditi kroz društveno preduzeće u formi društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), a slijedi i objašnjenje. Društveno preduzeće je preduzeće (biznis) koje kombinuje ciljeve ekonomskog poslovanja s rješavanjem društvenih ili ekoloških problema. To je preduzeće koje stavlja naglasak na postizanje pozitivnog utjecaja na zajednicu i okoliš, umjesto da je isključivo usmjereno na profit. Ovo preduzeće mora stvarati profit kao i svako drugo preduzeće, te održavati svoje poslovanje, plaćati svoje radnike i plaćati svoje troškove, ali je prvenstveni cilj ovog preduzeća poboljšanje određenih društvenih pitanja, kao što je npr. inkluzija socijalno ugrožene djece. Da bi tvoje društveno preduzeće radilo na rješavanju ovog konkretnog problema, ono mora sarađivati sa centrima za socijalni rad, školama, ministarstvima, znači raznim državnim institucijama koje mogu pružiti podatke o socijalno ugroženoj djeci i koji su legalni kanali preko kojih se može doći u kontakt i pružiti se edukacija ovoj djeci. Neki od tih kanala će tvom društvenom biznisu platiti da radi na rješavanju ovog pitanja, jer ovo je poslovni model u kojem krajnji korisnik usluge ne plaća uslugu, nego to neko mora učiniti umjesto njega (npr. ministarstvo obrazovanja ili ministarstvo socijalne zaštite). Ovaj d.o.o. bi mogao ući u razne programe javno-privatnog partnerstva na lokalnom, a možda i međunarodnom nivou. Javno-privatno partnerstvo je najjednostavnije objasniti na primjeru privatnih zdravstvenih ustanova koje naplaćuju svoje usluge iz javnog Fonda za zdravstveno osiguranje jer pružaju usluge pacijentima za koje javni servis nema dovoljno kapaciteta. D.o.o. vam pruža priliku za značajnije zaokrete u poslovanju i uvođenje novih partnera u suvlasništvo, koji mogu donijeti svjež kapital, ali što je još važnije mogu donijeti svoje znanje, iskustvo i konekcije . Najvažnije je da dijelite zajedničku viziju i da ne zaboravite problem koji rješavate. D.o.o. je društvo ograničene odgovornosti, znači pojedinačni vlasnik odgovara za rizike poslovanja u visini osnovnog kapitala, što je uvijek prednost, jer se štitite od većih rizika. Možete za početak početi raditi kao menadžerica po menadžerskom ugovoru bez nakande, ukoliko ste već negdje drugo zaposleni, jer rijetko koji društveni biznis ima novca za plaćanje radnika prvih nekoliko mjeseci poslovanja. Mislim da riječ “centar” u nazivu ovog preduzeća nije dobra opcija, iako razumijem zašto mnogi koriste tu riječ. Mnogi koriste riječ “centar” za sve i svašta, a posebno kada žele da aludiraju da je riječ o nekoj ustanovi, nekoj javnoj ili kvazi-javnoj instituciji ili nečemu od društvenog značaja. Izraz “centar” u nazivu bi mogao ograničiti ovaj biznis/organizaciju za mnoge mogućnosti, iako bi možda neke mogućnosti i donio. Riječ “centar” nije baš dobra riječ za promociju, za socijalne mreže i tražilice, jer se jednostavno previše koristi. Trenutno u Bosni i Hercegovini cca 4.700 privatnih i javnih organizacija u svom nazivu sadrži riječ “centar”. Čini se kao da je velika gužva oko ove riječi, koju bi možda trebali izbjeći. Svakako bi riječ “centar” upućivala na nešto što grupa poduzetnika i poduzetnica ne može osnovati, a to je javna institucija. Postoji opcija da pokreneš Udruženje i da kao udruženje tražiš grantove i donacije, ali u tom slučaju održivost tog udruženja zavisi od donatora i tim koji vodi udruženje nema puno kontrole nad razvojem, ne kao što biste imali kod d.o.o. Udruženja su vrlo ograničena u smislu mogućnosti generisanju prihoda, ali i mogućnosti trošenja prihoda. Ukratko, ako ti se poslovanje zasniva na tome da ti neko daje novac kroz grant, moraš raditi po pravilima onoga ko ti daje novac, a to možda neće donositi rezultate koje želiš. Draga Aida, nadam se da sam pomogla. Svakako očekujem i da ti drugi pišu. A pozivam te da u komentarima na ovo pitanje sa nama na loncu podjeliš i svoju konačnu odluku i da nas informišeš o razvoju tvoje ideje. Kako god da odabereš želim ti puno sreće ! Adela
Centar bi bio namijenjen djeci od 4 do 14 godina sa programskim sadržajima koji bi bili raspoređeni tokom sedmice, produženim boravkom, a u okviru Centra bismo uspostavili i dnevni centar u trajanju od 4 sata za socijalno ugroženu djecu.

[Aida Softić Joldić]

Draga Adela, hvala za odgovor i lijepe želje. Veoma me je obradovalo to što ste iskazali zainteresovanost za oboje i inkluziju i biznis ideju. Sve informacije i sugestije ću uzeti u obzir prilikom odlučivanja, te svakako podijeliti preduzete akcije. Aida
Centar bi bio namijenjen djeci od 4 do 14 godina sa programskim sadržajima koji bi bili raspoređeni tokom sedmice, produženim boravkom, a u okviru Centra bismo uspostavili i dnevni centar u trajanju od 4 sata za socijalno ugroženu djecu.