[Sejdefa]

Pozdrav Josipe,Preporučujem ti da kontaktiraš domaću firmu Biostamp iz Tešnja(Šije) oko pitanja uzgoja gljiva. Ova firma ne samo da uzgaja gljive već i prodaje repromaterijal za uzgoj tako da su im važni novi klijenti. Sretno!!Ovo su njihovi kontakt telefoni:+387 32 694691, Mobitel: +387 61 898502 http://biosamp.ba/

[Avdo Halilovic]

Pozdrav Josipe, kako nemaš iskustva u ovom poslu, mislim da je najbezbolniji način da testiraš ovo da osnuješ neki vidi obrtničke djelatnosti. Ako dolaziš iz neke od općina/opština gdje imamo Omladinsku banku, trenutno je otvoren poziv ovdje u loncu za prijave za mikrobiznise, pa se možeš prijaviti s ovom idejom za grant sredstva do 2.000KM.  Poziv je otvoren do 9.3. pa eto, ako već nisi, požuri, više o tome u članku “Omladinske banke otvorile poziv za mlade u 37 općina/opština/gradova!”Čitati na internetu o isplativosti nije baš najbolji način za procjenu jer svako to posmatra iz svoga ugla, nemaju svi iste resurse, troškove, prohtjeve,… Zato obiđi malo lokalce, vidi tamo gdje bi ti prodavao kakve su im potrebe, količine, koja je otkupna cijena (ako je gljiva u prodavnici 2KM, ne možeš je ti trgovcu prodati za 2, mora i on nešto zaraditi) vidi koliko ćeš vremena i novca potrošiti na rad, sirovinu, ambalažu, transport. U međuvremenu, provjeri cijene vreća s kompostom, nađi pouzdanog dobavljača (znalo se desiti ljudima da kupe stotine vreća komposta bez micelija, pa kada dođe vrijeme branja nema ništa, propast na startu), Sejdefa ti je ostavila kontakt pa javi se ljudima, javi se i na još deset drugih adresa koje nađeš, pa procijeni s kim ti se mili raditi. Imaj na umu da ćeš kada krene branje 42 dana, svakog jutra od 4h ujutro brati i pakovati, da bi na vrijeme svježe dostavio u trgovine. Uveži se s prodavnicama, pizzerijama, restoranima u svome mjestu i okolini. Računaj da imaš 4 ciklusa godišnje, da trebaš čekati neko vrijeme između svakog ciklusa, da prije berbe imaš namjanje mjesec dana nekakvih pasterizacija i pokrivanja, skontaj od čega živiš u tom periodu kada nema prodaje. Da se ne isplati ne bismo ih imali na tržištu, dakle, nekome se isplati, ti trebaš vidjeti na koji način se tebi isplati: da li pakuješ gljivu kao gljivu, da li ti uopšte proizvodiš ili ti je bolje da kupuješ od drugih proizvođača a onda praviš drugi proizvod, konzerviraš ili sušiš pa prodaješ Vispaku za supe, ili ima nešto deseto, neka niša s tim šampinjonima gdje se nećeš laktati sa stotinama konkurenata za siću. Kažem siću jer kada je dobar prinos a nema dovoljno potražnje, a onda i mušica napadne, daješ ispod svake cijene da dobiješ šta bilo. Sretno. 

[Mirsad]

Pozdrav Josipenekad na fakultetu sam radio biznis plan za proizvodnju šampinjona, koju sam kasnije sa mojim ocem pokrenuo u improviziranom prostoru i sa improviziranom opremom. Radili smo na principu “sam svoj majstor” probleme u proizvodnji smo rješavali krativnošću (zbog nedostatka novčanih sredstava) na primjer postavili smo u izvan prostorije limenu peć na drva, te smo u nju ugradili jednu veliku posudu u koju je moglo stati oko 50l vode, tako bi smo u isto vrijeme indirektno zagrijavali prostor ložeći vatru u peć, a voda koja se zagrijavala je isparavala I davala količinu vlažnosti 🙂 e sad nekad ložiš vatru, a nekad je gasiš jer uslovi koje šampinjoni zahtijevaju su nešto specifićnoiz takve improvizovane proizvodnje, mogu ti reći da je to bio vrlo profitabilan posao, ukoliko možeš pronaći tržište. Mi smo imali sreću jer smo radili 2001-2002 godinu gdje nije bilo konkurencije I nismo mogli proizvesti kako je potražnja bila u tom periodu. Tada sam istraživajući pronašao firmu u Mađarskoj koja je radila komore za proizvodnju (ujedno bili su dobavljači komposta) ali 4 komore (za neprekidan ciklus proizvodnje) su koštale oko 50.000 KM, tako da smo odustali od kupovine istih, nakon druge zime smo odustali i od proizvodnje jer u ljetnim mjesecima nismo mogli raditi proizvodnju zbog nemogućnosti da stvorimo sistem koji bi hladio prostoriju (jer je bilo prevruće) a ujedno da bi mogao praviti i vodenu paru. Ako te zanima više detalja o tome kontaktiraj me slobodno na mirsad@mozaik.bamoram te upozoriti da je proces proizvodnje šampinjona izuzetno zahtjevan, da se bukvalno moraš posvetiti tom poslu 150% jer je to jedan od najosjetljivijih procesa koji sam imao priliku vidjeti i upoznati, konkretno ako u procesu klijanja temperatura iz nekog razloga padne ili poraste više od 3 stepena od dozvoljene duže od 15 min izgubio si berbu, odnosno smanjio si prinos za minimalno 50%, a šampinjon će u ciklusu uzgoja imati 3 faze i 4 ciklusa branja, i svaki ima svoja pravila u pogledu temperature, vlažnosti, higijene…svakako sretno sa proizvodnjom, bilo bi mi drago ako ti nekako mogu pomoći oko realizacije ideje.