Skip to content

Šta bi tvoji algoritmi rekli o tebi?

Algoritmi su svuda, bez obzira da li pretražujemo internet, serije na Netflixu ili skrolamo društvene mreže. Zbog toga ću ti u ovom blogu pokušati približiti koliko zapravo algoritmi imaju uticaj na nas, a da toga možda nismo ni svjesni. Upravo su oni ti koji odlučuju šta ćemo gledati, koji oglasi će nam se pojavljivati i slično. Kako to sve funkcioniše, objasnit ću ti u nastavku ovog bloga.

Prilagodba ili manipulacija

Svaki put kada kliknemo na neki link, ostavimo like ili pretražujemo bilo šta, tada zapravo kreiramo svoj digitalni profil. Merjem je baš nedavno napisala članak o Digitalnom otisku, pa ti savjetujem da ga pročitaš jer je u njemu veoma lijepo objasnila kako i gdje sve ostavljamo svoje digitalne otiske. Meni to često zvuči zastašujuće, jer nekad pomislim da me moj telefon poznaje bolje nego ja samu sebe. Sve ove radnje pomažu algoritmima da shvate šta je to što tebe zanima i šta je tebi najprikladnije. To može biti dobro u smislu da će nas ti algoritmi dovesti do toga da pronađemo novu muziku, članke i proizvode koje baš nas zanimaju. Ali opet, moj stav je da to može na neki način da nas ograniči, jer vidjet ćemo samo ono šta algoritam smatra da želimo ili trebamo vidjeti, ali ne i onu neku drugu stranu medalje. Koliko često ti se desilo da preskočiš obajvu bliskog prijatelja ili prijateljice, jer ti je Instagram prvo naredao sponzorisane objave. Ono što bih istakla je da algoritmi ipak nemaju emocije kao ljudi. Oslanjaju se isključivo na uzorke i statistiku, tako da ipak nas ne mogu dovljno razumijeti.

Ko si ti u očima algoritama?

Google zna koje teme te zanimaju, Youtube zna koje videe voliš gledati i Instagram zna koja je tvoja estetika. Istražila sam da algoritmi mogu napraviti zaista iznenađujuće precizne procjene o nama. Algoritmi imaju uticaj na naše odluke. Da li stvarno biramo filmove koje želimo gledati, ili nam algoritam nudi filmove za koje misli da će nam se svidjeti? Meni se dešavalo da sa prijateljima pričam o nekom proizvodu, pretražujem ga, a već sutra Instagram me obasipa oglasima o tom istom proizvodu. Malo mi zvuči jezivo, ali ipak nekad bude korisno da zaista pronađem proizvod koji mi najviše odgovara. Da li se i tebi isto događa?

Svaki put kada uđemo na neku stranicu, pojave nam se kolačići, vjerujem da nam je svima to dosadno i samo kliknemo accept kako bi što prije makli to i nastavili sa pretraživanjem. Međutim, na taj način mi svojevoljno dajemo svoje podatke koji se dalje mogu koristiti kako god oni to požele. Poznati psiholog Gerd Gignenzer je na jednostavan način opisao kako algoritmi i AI funkcionišu, ako bi ih prebacili u realan život, te sam izdvojila taj citat u nastavku.

“Zamislite kafić u vašem rodnom gradu koji služi besplatnu kafu. Svi idu tamo jer je besplatno, a sve ostale kafane su bankrotirale. Više nemate izbora, ali barem ćete dobiti besplatnu kafu i uživati u razgovorima sa prijateljima. Ali, na stolovima su mikrofoni, a na zidovima su video kamere koje snimaju sve što kažete i kome, svaku vašu riječ, i šalju je na analizu. Kafana je puna prodavaca koji vas sve vrijeme prekidaju da vam ponude personalizovane proizvode. To je situacija u kojoj se nalazite kada ste na Facebooku, Instagramu ili drugim društvenim mrežama. U ovoj kafani vi niste kupac. Vi ste proizvod. A želimo da imamo kafić gdje nam je ponovo dozvoljeno da sami plaćamo, da mi budemo kupci.”

Imaš li kontrolu nad svojim algoritmima?

Vratit ću se na početak i pitanje da li smo mi svjesni koliko algoritmi imaju uticaja na nas? Većina platformi nudi upravljanje privatnošću, gdje možemo podesiti da nam se ne uzimaju određeni podaci, ali da li zaista to činimo? Mislim da ipak ne. Algoritmi mogu biti korisni i olakšati našu svakodnevnicu, ali ipak trebamo biti oprezni i svjesni njihove moći i uticaja.

Povezani Članci

Odgovori

  1. Nekad mi se desi da mi iskaču oglasi za proizvode o kojima sam samo razmišljala!! 🤯 Uvijek se iznenadim koliko algoritmi zapravo znaju o nama. Blog ti je odličan, a kolacici su neizbježni gosti. Uvijek samo kliknemo “prihvati” i nastavljamo dalje, a ni ne razmišljamo šta zapravo dijelimo.