Generativna AI i poslovi u Latinskoj Americi i na Karibima: Da li je digitalni jaz zaštita ili prepreka?

Novi izvještaj Svjetske banke i Međunarodne organizacije rada otkriva da generativna AI (GenAI) ima potencijal da transformiše poslove u Latinskoj Americi i na Karibima. Međutim, postojeći jaz u digitalnoj infrastrukturi i druge nejednakosti mogu ograničiti ovaj potencijal.

Usvajanje generativne AI može povećati produktivnost poslova, posebno u urbanim, obrazovanim i formalnim sektorima, te među radnicima s višim prihodima. Međutim, do 50% poslova koji bi mogli imati koristi od AI su ograničeni zbog nedostataka u digitalnom pristupu i infrastrukturi. To znači da skoro 17 miliona poslova, od kojih 7 miliona obavljaju žene, neće moći ostvariti svoj puni potencijal zbog ovog jaza.

Ukupna izloženost GenAI po zemljama

Između 26% i 38% poslova u regiji je izloženo GenAI. Od toga, 8-14% poslova moglo bi postati produktivnije, dok je 2-5% poslova u riziku od potpune automatizacije. GenAI ima veći potencijal da nadogradi i poboljša produktivnost poslova nego da ih automatizira, ali veliki broj poslova spada u kategoriju “velika nepoznanica”, gdje nije jasno da li će biti više izloženi automatizaciji ili poboljšanju.

Radnici koji su žene i mlađi, žive u urbanim područjima, rade u formalnim sektorima (poput bankarstva, finansija ili javne uprave) ili imaju više obrazovanje, više su izloženi automatizaciji. Ovo bi moglo negativno uticati na formalne i dobro plaćene poslove u industrijama gdje dominiraju žene.

Nizak nivo digitalne uključenosti ne djeluje kao zaštita od automatizacije jer većina radnika koji su izloženi automatizaciji već koriste digitalne tehnologije. Transformativne koristi GenAI najvjerovatnije će imati formalni poslovi u urbanim sredinama koje obavljaju radnici s višim obrazovanjem i većim prihodima. Radnici u sektorima obrazovanja, zdravstva i ličnih usluga mogli bi najviše profitirati.

Izloženost po zemljama, vrsti izloženosti i pristupu digitalnoj infrastrukturi

Žene su više izložene automatizaciji svojih poslova putem generativne umjetne inteligencije nego muškarci.

Kreatori politika u regiji trebaju usvojiti politike koje štite poslove i minimaliziraju negativne efekte AI. To uključuje programe cjeloživotnog učenja, jačanje osnovnih vještina radnika, poboljšanje socijalne zaštite za žene i unapređenje digitalne infrastrukture kako bi se osigurale ravnopravne koristi od GenAI. Takođe, važno je pomoći radnicima u neformalnom sektoru da pređu u formalni.

Zemlje bi trebale raditi na smanjenju digitalnog jaza i promovirati inkluzivniji rast i održivi razvoj kako bi se osigurale koristi od GenAI za sve radnike, posebno one u najsiromašnijim područjima.

Izvor: www.worldbank.org