Budimpešta ili Pariz Istoka

Kada smo stigli smjestili smo se u brdoviti dio Budimpešte, odnosno Budim u Europski centar za mlade Vijeća Europe koji ima diplomatski status u državi. Pored toga ako vam se pruži prilika obavezno posjetite centar čisto da vidite kako izgleda jedan centar za mlade, a ne ono što kod nas nazivaju centrima.

Centar se nalazi na području koje se zove Đul bašta. Pretpostavljate kvart je ime dobio po ružama. Ustvari točniji opis ću vam ispričati u narednim redovima. Inače ime je došlo po Đul-babi (turski: Gūl baba) koji je bio osmanski pjesnik, derviš i sljedbenik bektašijskog derviškog reda. Nakon osvajanja Budima i Pešte, sultan Sulejman Veličanstveni proglasio je Đul-babu zaštitnikom grada. Gul Baba, što u prevodu sa turskog znači otac ruža, bio je jedan od ljudi bliskih sultanu Sulejmanu Veličanstvenom. Umro je u Budimpešti u 16. stoljeću, kada je tom regijom vladalo Osmansko carstvo. Turbe je sagrađeno u periodu između 1543. i 1548. godine, a obnovljeno je zahvaljujući tursko-mađarskom partnerstvu nakon potpisivanja protokola 2014. godine. Turbe se inače nalaze blizu centra

Dalje šetajući idemo prema Ribarskom bastionu koji je na idućem brdu udaljen nekih 20 minuta s brda na brdo. Bastion ribara, Fisherman bastion (Halászbástya) jedna je od najpopularnijih točaka u gradu, uglavnom zbog spektakularnog pogleda na grad i Dunav. Ovu neogotičku konstrukciju sagradio je 1905. godine arhitekta Frigies Šulek. Sastoji se od sedam kula koje simbolizuju sedam vođa mađarskih plemena, koji su došli u Karpatski bazen krajem IX stoljeća. Izgrađen je između 1890. i 1905. godine, a ime je dobio po srednjovekovnoj ribarnici koja se nekada nalazila u blizini. Priča se da su različite zanatilije bile odgovorne za odbranu različitih dijelova zidina zamka i da je ovaj deo odbrane bio pod komandom ribara. Spomenik između bastiona i crkve posvećena je kralju Stefanu (mađarski Ištvan), prvi kralj Ugarske (krunisan oko 1000.). U sklopu Ribarskog bastiona se nalazi i Crkva Svetog Matije. Matijašova Crkva (Nagiboldogasszoni-templom ili Mátyás-templom), veoma je bitna znamenitost, završena je 1269. godine, i bila je druga po veličini crkva srednjovekovnog Budima i sedma po veličini crkva srednjovekovnog Ugarskog kraljevstva.

Crkva je svoj sadašnji izgled dobila u srednjovekovnom kulutrnom usponu, tokom vladavine kralja Matije Korvina. Kralj je izgradio jugozapadni zvonik, obnovio veći deo crkve i dodao gotičke elemente koje danas možemo vidjeti na crkvi. Crkva je posle Drugog svjetskog rata rekonstruisana, jer je kao i veliki deo Budimpešte bila oštećena u ratu. Prva od zanimljivosti o Budimpešti, vezuje se upravo i za ovu crkvu. 1686, tokom Velikog Osmanskog rata u borbama za  Budimpeštu, Osmanlije su se molile u ovoj crkvi koju su pretvorili u džamiju. U napadu i granatiranju grada od strane Mađara, ispaljeno je topovsko đule koje je urušilo dio zida i otkrilo skriveni kip Djevice Marije iz katoličkih dana džamije odnosno crkve. Osmanlije su bili toliko užasnute ovim lošim predznakom, pa je Budimpešta istog dana pala u ruke Mađara! Ovaj događaj je u povijesti (legendi) poznat i kao „Marijino čudo“.

Nekih 15ak minuta hoda dalje nalazi se čuveni Budimski dvorac. Brdo Budimskog dvorca (Varhegy), koje se uzdiže iznad Dunava, sadrži mnoge od najvažnijih gradskih srednjovekovnih spomenika i muzeja. Na vrhu brda, nalazi se Budimski dvorac iz 18. stoljeća (Budavári Palota), masivna palača sa 200 soba, koja je zamjenila dvorac iz 13. stoljeća izgrađen za zaštitu uporišta od napada Mongola i Tatara. Iako je bio veoma oštećen u Drugom svjetskom ratu, ceo eksterijer je obnovljen, zajedno sa dijelovima unutrašnjosti, u kojima se sada nalaze brojni važni muzeji. U glavnom krilu zgrade se nalazi Mađarska nacionalna galerija, dok se u južnom delu nalazi Budimpeštanski povijesni muzej (na četiri kata). Ispred samog dvorca, nalazi se statua princa Eugena Savojskog, heroja osmanskih napada na grad, koji gleda ka Dunavu i stoji kao znak pobijede Mađara nad Osmanlijama. Ispod njega se nalazi Labirint – kompleks špilja i prolaza koji su se tijekom Drugog svjetskog rata koristili kao sklonište, dok je za vrijeme opsade Osmanlija taj prostor bio korišten kao harem. Druga od zanimljivosti veza je za labirint koji je tijekom 15. stoljeća ujedno bio i zatvor za notornog Vlada Tepeša, poznatijeg kao Grof Drakula, kojega je u zatočeništvu držao mađarski kralj Matija Korvin.

Iduća je Citadela nažalost ovaj put mogla sam je obići samo sa vana jer se vrši rekontrukcija i trajat će do svibnja iduće godine i također od Bude vam treba 20ak minuta hoda plus ako se odlučite penjati izdvojit će te sat vremena sigurno.  Jedna od posebnosti Citadele je to, što je Kip slobode, koji se nalazi na jugoistočnoj kuli, dobro vidljiv takoreći iz svake točke Budimpešte. Zajedno s postoljem se izdiže 40 metara iznad planine Gellért, ženski lik koji u podignutim rukama drži palminu granu tijekom vremena postao je jednim od najznačajnijih simbola države, ali i visinska utvrda koja se tu nalazi, također ima značajnu povijesnu prošlost. Utvrda je jedno vrijeme korištena za zastrašivanje građanstva. Savjet je da ne koristite žičaru nego se popnete do Kipa slobode i tvrđave, uspon nije težak traje nekih dvadeset minuta ali isto tako pruža veliki užitak.

Jedno od glavnih obilježija Budimpešte su svakako njeni mostovi kojih ima 8 i gdje je svaki lijep na svoj način. Najpoznatiji među njima su Arpadov most, Margaretin most, Elizabetin most, Lančani most, Most slobode. Most slobode (Szabadsag hid) je predzadnji most vidljiv okom kad siđete sa Citadele i pođete prema Vaci ulici inače mene je privukao upravo zbog toga što na njemu sjede mladi i stalno je pun uvečer. I da instagramičan je. O ostalim mostovima ću pisati kako budem dolazila do znamenitosti koje se u njihovoj blizini. 

Silaskom s mosta idemo prema glavnoj pješačka zoni u Budimpešti, a to je ulica Vaci (Váci utca). Nalazi se u samom centru gradu i poznata je po velikom broju radnji, restorana, barova i suvenirnica. Prva radnja koja je otvorena u ovoj ulici zvala se Alter és Kiss, a otvorena je 1829. godine. Tada je ovo bila vodeća modna kuća u centralnoj Europi, danas ova radnja ne postoji. U ovoj ulici se nalazi sjedište Srpske pravoslavne crkvene opštine. Ulicu Vaci „sječe“ Srpska ulica (Serb utca) u kojoj se nalazi i srpska pravoslavna crkva Svetog Đorđa. 

Budući da smo prešli u Peštu ovaj dio sam obilazila 3 dana pa ću tako i pisati redoslijed kojim sam obilazila građevine. Posle Vaci ulice i kupovine suvenira otišli smo do Sinagoge u Dohany utci. Ova sinagoga je najveća u Europi, a druga najveća u svijetu, odmah iza one u New Yorku. Može da primi 3000 ljudi. 

Posle Sinagoge smo se uputili do Budimpeštanskog vrtuljka (Budapest eye). Pogled je spektakularan danju, ali noću je još posebniji  za one koji imaju hrabrosti ja se nisam usudila do sad ni jednom. 

Iduća je jedna od najljepših građevina čitavog grada, Bazilika Sv. Stefana, posvećena je Mađarskom kralju i osnivaču zemlje. Gradnje ove renesansne ljepotice trajala je dugi niz godina, a samoj gradnji asistirao je i Gistav Ajfel, kreator čuvenog Ajfelovog tornja. Najraskošniji od svih mozaika, sigurno je čuveni venecijanski mozaik iz pet djelova. Treća zanimljivost je da se u blizini nalazi i najvažniji predmet ove svetinje, mumificirana ruka prvog kralja Mađarske.

Sada se vraćamo na šetnicu uz Dunav, koja je jedan od najistaknutijih simbola Budimpešte, a smještena je između Lančanog mosta i Elizabetinog mosta. Nije kao nijedna druga šetnica, poznata je po dirljivom spomeniku židovskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata željeznim cipelicama. Šetnica je također vrlo poznata i po svojim skulpturama, kao što su Shakespearove rezbarije, kip Male princeze i kipovi poznatih Mađara, kao primjerice pjesnika Attile Józsefa.

Vraćam se na treći most. Najpoznatiji, ali i najljepši, među njima je (Széchenyi hid) lančani most, koji je bio ujedno i prvi stalni most koji povezuje Budim i Peštu. Ime je dobio po svom graditelju grofu Istvánu Széchenyiju, uz kojega se veže i legenda o tome kako je nastao taj most. Četvrta zanimljivost  je vezana baš za anegdote koje su vezane za most gdje je  svakako najpoznatija ona kada se javnost rugala lavovima na ulazu zbog toga što nemaju jezik. Skulptor je bio toliko posramljen ovim, da je skočio u Dunav. Drugi sam zaboravila spomenuti prije to je (Erzebet hid) Elizabetin most nije po nečemu velikom poznat osim što je možda meni bio najugodniji za prelazak i da lančani most nismo mogli preć jer se i na njemu vrše radovi i nismo uspjeli saznati kada će biti završeni.

Iduća građevina je veličanstveni Parlament. Mađarski nacionalni parlament je treći najveći parlament na svijetu, sa nevjerovatnih 700 soba, kao i impresivnih 19 kilometara hodnika i stepenica. Vanjski dio zgrade je mješavina nekoliko arhitektonskih stilova – neogotika, neoromanika i neobaroka. Parlament je impresivan iznutra kao i sa izvana.

Iza parlamenta se nalazi još jedna građevina koja se obnavlja a riječ je o Nacionalnom muzeju Mađarske (Magiar Nemzeti Muzeum), dom je tisućama eksponata koji detaljno opisuju povijest, umjetnost, religiju i arheologiju zemlje. Glavni eksponati obuhvataju Kraljevske relikvije, uključujući veličanstvenu krunu Svetog Stefana sa njenim dragim kamenjem i biserima, kao i ranu povijest Mađarske od kamenog doba preko rimskog doba do ranog srednjeg stoljeća. Zanimljivi su i eksponati i artefakti koji se bave mnogim borbama zemlje za nezavisnost, kao i velika količina oružja iz tursko-mađarskih ratova. Za ljubitelje muzike, ovde se može videti Betovenov veliki klavir, koji je kasnije pripadao Francu Listu.

Idući na redu je Trg heroja (Hosok tere), kako ga mađari nazivaju, jedan je od glavnih i najimpresivnijih trgova u Budimpešti. Poznat je po kipu sedam mađarskih poglavica i anđelom Gabrijelom na vrhu te kolonadama s kipovima sedam kraljeva i drugih važnih povijesnih ličnosti. Trg zauzima centralnu poziciju i biva okružen nekim od najvažnijih mjesta i građevina poput Muzeja likovnih umjetnosti, Andraševe ulice i Gradskog parka.

Pored trga tu je i gradski park (Varosliget) glavni park u Budimpešti, ujedno i prvi javni park sagrađen 1751. godine. Započinje kod Trga heroja, a sastoji se od prekrasne zelene površine s umjetnim jezerom i nekoliko zanimljivih znamenitosti. Najpoznatija od njih je dvorac Vajdahunyad, replika transilvanijskog dvorca. Za koji se veže mislim 5 zanimljivost opet grof Drakula. 😁 Kompleksom dominira dvorac po imenu “Korvin”. On predstavlja repliku zamka “Hunyad” koji se nalazi u Transilvaniji po kome je, prema narodnim predanjima, grof Vlad Cepeš, poznatiji kao grof Drakula, bio privremeno zatvoren zbog neslaganja sa mađarskim vladarom Janošem Hunyadijem. Šesta zanimljivost je opet u blizini trga sa južne strane nalaze se dvije stambene zgrade, od kojih je jedna ambasada Srbije. Zanimljiva priča postoji oko zgrade ambasade. Ovu kuću na poklon je dobio Jovan Dučić, od jedne mađarske grofice Dučić je ovu kuću ostavio u srpskom narodu.

Iduća je šetnja Andraševom avenijom (mađarski: Andrássy út) je slikoviti bulevar u Budimpešti iz 1872. godine. Ona povezuje Elizabetin trg s Gradskim parkom, a ispunjena je veličanstvenim neo-renesansnim vilama i kućama, te monumentalnim trgovima i alejama. Na jednom kraju nje se nalazi u kuća terora. I ako zvuuči strašno zapravo je riječ o muzeju posvećenom žrtvama fašističkog i komunističkog režima prošlog stoljeća. Doduše, na neki način je zastrašujuća činjenica da su neke od žrtava ubijene upravo u toj zgradi. Danas je muzej vrlo popularan među turistima koji žele više znati od pozadini Drugog svjetskog rata i svaki dan više od 1000 ljudi posjeti ovaj neobičan muzej. Neki dijelovi muzeja su posebno posvećeni prognanim Židovima – brojke kažu da ih bilo više od 700 000.

I posljednja ruta na obilasku ovaj put je Margitin otok. U samom središtu rijeke Dunav nalazi se prekrasna zelena oaza za rekreaciju. Margitsziget, kako ga Mađari nazivaju, sadrži bazen, vodeni park, trkaće staze, zoološki vrt, glazbene fontane, kino na otvorenom, kazalište. Definitivno mjesto koje treba dva vaša dana da se obiđe detaljno dugačko je 2,4 kilometra i široko 503 metra, na njega možete doći iz dva pravca sa Arpadovog Mosta (Arpad hid) i Margaretinog mosta (Marszet hid) vjerujem da je most dobio ime po otoku. Ujedno meni upravo najljepši i najduži most je ovaj.

Krstarenje Dunavom (bila sam u Pragu), toplice, tržnicu kao i mjesto sa antikvitetima, muzej minevrsum, operu sam ostavila za iduću posjetu Budimpešti. I da stvarno s razlogom nosi ime “Pariz Istoka” bar do 1 ujutro kada se ugase sva svjetla i nestane čarolija koju ste gledali do tog momenta.

p.s. ostale slike možete vidjeti na mom profilu na instagramu ima ih dosta. 😊

___

Pogledaj i: 

• Omladinska banka Mostar te vodi kroz svoj grad
• O kulturi u Mostaru

___

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.