“VENTURE CAPITAL” FONDOVI NA ZAPADNOM BALKANU? ZAŠTO NAM TREBAJU?
Počet ćemo tako što ćemo razjasniti osnovne pojmove koji se često miješaju, a to su VC, PE i BA.
VC (Venture capital ) u današnjem kontekstu označava privatni kapital investicijskog društva koje investira u različite startup kompanije, najčešće kompanije koje se bave tehonologijom i inovacijama i nude proizvode i usluge bazirane na tehnologiji, umjetnoj inteligenciji, blockchain, obnovljivoj energiji itd. Ovi startup biznisi su kompanije sa velikim potencijalom za generisanje profita, ali istovremeno i sa velikim rizikom da će propasti. To je poznati ekonomski princip “high risk high return” (visoki rizik, visoki povrat) ili “ high risk high reward” (visok rizik, visoka nagrada). VC fondovi ulažu u startupe i imaju cilj da razviju startup, prodaju svoj udio i da kroz tzv. “exit” izlazak iz vlasništva startupa zarade.
PE (Private Equity) označava privatne investitore koji ulažu u biznise koji nisu stratupi , kupuju ih uglavnom kada su u nekim problemima, često kupuju 100% vlasništvo, operativno se uključuju u upravljanje tim biznisima te imaju cilj da biznise drže u vlasništvu i uzimaju svoj dio dobiti.
BA (Business angel) -Poslovni anđeo je privatna bogata osoba, sa novcem za ulaganje i obično s poslovnim iskustvom i znanjem, koja direktno ulaže novac i imovinu u biznise, najčešće startupe. Mogu investirati pojedinačno ili kao dio grupe investitora.
KAKO FUNKCIONIŠU I ULAŽU NOVAC VC FONDOVI?
VC fondovi za uložena sredstva dobivaju vlasništvo ili udjele u dionicama kompanije u čiji kapital investiraju. U razvijenim zemljama svijeta, VC fondovi su se pokazali kao značajan alternativni model finansiranja, posebno u ranoj fazi razvoja kompanije. U Bosni i Hercegovini ovaj način finansiranja startup biznisa još se ne dešava u praksi, jer u Bosni i Hercegovini nemamo zakone koji reglišu rad VC fondova. Trenutno u Bosni i Hercegovini se osnivaju tzv. “kvazi VC fondovi” koji ulažu na više načina u startup biznise. Neki fondovi su registrovani u formi d.o.o. kompanija koje funkcionišu i oponašaju VC fond (fond rizičnog kapitala) te ulažu u startup biznise, a u skladu sa postojećom zakonskom regulativom u BiH. Druga opcija koju koriste investitori iz BIH, dok čekaju na usvajanje Zakona o fondovima rizičnog kapitala, jeste da te fondove registruju izvan BiH (najčešće u Luksemburgu ili USA) i ulažu u startup biznise u BIH.
Poduzetnici, osnivači starup biznisa, kao i potencijalni investitori u BIH još uvijek imaju vrlo nizak nivo znanja o funkcionisanju fondova rizičnog kapitala, iako je većina zainteresovana za učenje na ovu temu i inevestiranje. Posebno su zainteresovani potencijalni investitori koji zbog inflacije gube vrijednost svog novca kojeg drže na bankama.
Termin „ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA“ se odnosi na 6 slijedećih država: Albanija, Bosna i Hercegovina,Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Ove države imaju različite zakonske regulative koje regulištu poslovanje venture capital fondova i drugih investitora. Zajedničko im je to da je tržište rizičnog kapitala u svim nabrojanim državama tek počelo da se razvija i da postoji određeni neiskorišten potencijal.
Što se tiče zakonske regulative fondova rizičnog kapitala, situacija je slijedeća:
Albanija – Albanija nema poseban Zakon o privatnom kapitalu niti Zakon o fondovima rizičnog kapitala. Ali postojeći pravni okvir u Albaniji ne ometa investitore i banke da osnuju fondove rizičnog kapitala, niti se nameću bilo kakva stroga ograničenja za njihovo poslovanje. Zakoni o stranim investicijama u Albainij su vrlo povoljni za strane investitore.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema poseban Zakon o fondovima rizičnog kapitala, iako je on odavno u pripremi i najavljuje se. Ipak, postojeća zakonska regulativa ne spriječava da se osnuju i funkcionišu doo biznisi koji funkcionišu kao fondovi rizičnog kapitala i ulažu svoj novac u startup biznise. Također VC fondovi u vlasništvu državljana BIH osnivaju se izvan BIH.
Crna Gora nema poseban Zakon o privatnom kapitalu niti Zakon o fondovima rizičnog kapitala, pa se prvi crnogorski fond rizičnog kapitala nedavno osnovao van Crne Gore.
Kosovo nema poseban Zakon o fondovima rizičnog kapitala, nego se isti osnivaju po Zakonu o direktnim stranim investicijama, koji ne nameće stranim investitorima nikakve prepreke za ualganje u startup biznise na Kosovu, osim da stranicima nije dozvoljeno ulagati u industriiju oružja.
Sjeverna Makedonija nema poseban Zakon o fondovima rizičnog kapitala, ali nema ni značajnih prepreka za ulaganja od stranih VC fondova u njihove startup biznise. Možda je najveća prepreka to što država snažno grantovski podržava startup biznise i time ih udaljava od potrebe za saradnjom sa VC fondovima.
Srbija ima Zakon o Alternativnim investicionim fondovima iz 2019. godine koji jasno definiše sve što je potrebno za osnivanje, vođenje i investiranje fonda rizičnog kapitala. Zato i ne čudi što je najveći broj investicija VC fondova na Zapadni Balkan uloženo u startup biznise iz Srbije. Srbija od 2011. godine ima i državni Fond za inovacionu djelatnost Republike Srbije koji daje značajne državne novčane subvencije za inovativne startup biznise.
Prema stranici startupblink, top 10 evropskih startup sistema u 2023. godini prema Global Startup Ecosystem Index 2023 bili su u slijedećim gradovima: 1. London 2. Paris 3. Berlin 4. Stockholm 5. Amsterdam 6. Moscow 7. Munich 8. Barcelona 9. Helsinki 10. Madrid. Vidimo da na listi prvih 10, (ali niti 20) nema niti jednog grada sa Balkana niti iz Jugoistočne Evrope. London je već deceniju na sigurnom prvom mjestu.
Zašto se najveći broj VC fonova registruje u Luxemburgu ?
Zato što Luxemburg ima izuzetno niske poreze i naknade za fondove rizičnog kaptala. Riječ je o maloj zemlji u kojoj većina radnika radi u administraciji finansijskog sektora.
KOJI VC FONDOVI ULAŽU U ZAPADNI BALKAN ?
ALBANIJA
SOUTH CENTRAL VENTURES (SCV) sa uredima u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju, se fokusira na tehnološke kompanije u jugoistočnoj Evropi. Njihova investiciona strategija je prvenstveno usmjerena na ulaganja u ranoj fazi i rastu u tehnološke kompanije. Glavna svrha uloženog kapitala je olakšati međunarodnu ekspanziju poslovanja i rast najperspektivnijih tehnoloških startupa
BLACKSHEEP VENTURES, Milano, Italija, ulažu u evropske tehnološke kompanije koje će transformisati marketinšku industriju kroz tehnologije Big Data, A/I i robotske automatizacije procesa.
BOSNA I HERCEGOVINA
TECH4IMPAKT FUND, Sarajevo, investira u startup biznise koji razvijaju ili koriste najmodernije tehnologije (poput umjetne inteligencije, robotike ili IoT) za rješavanje nekih od globalnih izazova obuhvaćenih UN ciljevima održivog razvoja (engl. SDGs).
CRNA GORA
BALKAN TECH FUND, Podgorica, Crna Gora, je prvi potpuno privatni regionalni VC fond, koji djeluje iz Podgorice, a koji nudi priliku za ulaganje u Crnu Goru i Region Zapadnog Balkana. U partnerstvu sa DIGITAL DEN, vodećim startup centrom, BTF podržava 15 startup kompanija godišnje i priprema ih za globalni uspjeh.
KOSOVO
SJEVERNA MAKEDONIJA
SKOK123 je sjevernoamerička mreža angel investitora sa preduzetničkim i/ili profesionalnim poslovnim iskustvom, koji ulažu u startape u jugoistočnoj Evropi (Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija).
SRBIJA
OMORIKA VENTURES, je investicioni fond sa sjedištem u Beogradu koji je u fazi prikupljanja kapitala.
FIFTH QUARTER VENTURES, VC fond fokusiran na early-stage startape u Srbiji.
CREDO VENTURES je Investicioni VC fond iz Češke usmjeren na early-stage startape u centralnoj i istočnoj Evropi, među kojima je i Srbija.
TS VENTURES je prvi korporativni VC fond u ovom dijelu Evrope, osnovan s ciljem podrške i ulaganja u tehnološke i poslovne startape koji zahvaljujući inovativnosti mogu značajno da promjene tržište.
Više o VC fondovima koji ulažu na prostoru Zapadnog Balkana pronađite na slijedećem linku.
Hvala ti što si ostala ili ostao do kraja da pročitaš ovaj dugačak blog. Ako imaš pitanja ili želiš dodati komentar na ovu temu, slobodno ostavi komentar ispod.
Ako te privlači rad u tech startupu i želiš iskusiti kako u praksi izgledaju neke od beneficija koje smo opisali, ne propusti priliku da postaneš dio baze talenata Tech 4 Impact Fonda.
Registracija u bazu ti omogućava da te povežemo sa inovativnim prilikama koje odgovaraju tvojim stručnim preferencijama i aspiracijama.
Prijavi se putem ovog linka i budi među prvima koji će dobiti informacije o otvorenim pozicijama u startupima koje podržavamo.
Odgovori