Šta je zajedničko ovim malim biznisima i kakva im podrška izostaje?
Prethodne nedelje smo vam Senka i ja donele 7 priča o malim biznisima i njihovim kreatorima i kreatorkama. Njihova poveznica je bila što svoje proizvode izlažu na OREA Bazaar web shopu. OREA je partner lonca pa se ideja predstavljanja njihovih kreativaca – kako ih zovu, desila sasvim prirodno.
Za sve one koji do sada nisu pročitali ove intervjue, na dnu članka ostavljam linkove – uveravam vas da ćete uživati u svakom od njih. Ovi intervjui su na neki način i biznis vodiči jer inspirišu, savetuju, motivišu, podučavaju…
Svaka od ovih priča je bila jedinstvena, a naši sagovornici i sagovornice su potpuno otvoreno govorili o svom putu u preduzetništvu, iskustvima koja su godinama sticali, izazovima koji se javljaju na početku, ali i kasnije tokom poslovanja, i kako su ih prevazilazili.
Pored toga što su ove priče, njihovi akteri, pa i sami biznisi potpuno drugačiji, pokazalo se da imaju mnogo toga zajedničkog. Zbog toga smo odlučili da napravimo rekapitulaciju i da na jednom mestu “izvučemo” najvažnije zaključke.
Kada se govori o pokretanju sopstvenog biznisa, prva pomisao većini mladih ljudi jeste strah od rizika i nepoznatog. Naši sagovornici su bili dovoljno hrabri da prebrode taj strah i započnu putovanje koje je pre svega dinamično. Neki su bili više, neki manje spremni na ono što će ih čekati u različitim etapama razvijanja svog biznisa.
Odluka da napustim posao u struci, posao koji sam voljela nije bila ni malo laka i nije donesena preko noći. S obzirom da se izradom nakita bavim već skoro 10 godina razmišljala sam o opciji pokretanja vlastitog biznisa, educirala se u različitim poljima od marketinga, finansija do zakonskog okvira, ali mi je ipak nedostajalo hrabrosti da se odvažim i riskiram. Smatram da je pravo vrijeme da pokrenete biznis onda kada dobro istražite svoju ideju i sve ono sa čime se možete suočiti kada krenete u tu avanturu.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
Saveti ljudi iz vašeg okruženja mogu biti korisni, ali ne treba da budu presudni u donošenju odluke.
Svi smo uložili puno energije, ljubavi i truda, bez ikakvog pozitivnog feedback-a na početku. Da smo pratili taj feedback odustali bismo odmah.
– Jamina Dizdarević, Waga Wood
Da biste izbegli da na vas utiču različita mišljenja, okrenite se istraživanju i podacima. Jedan od ključnih koraka u pripremnoj fazi, pre nego što i zvanično pokrenete biznis, je analiza tržišta i određivanje ciljne grupe. Jedna od čestih grešaka koja se javlja prilikom ove faze jeste uverenje da su nam svi ciljna grupa i da svi imaju potrebu za onim što mi nudimo. Nije tako. Parafraziraću rečenicu koju sam jednom čula i koja dosta dobro objašnjava da to nije istina – Jedini proizvod koji bi mogao svima da se proda jeste vazduh.
Ako želite da napravite neki biznis ili da prodate neki proizvod dovoljno je da riješite neki problem koji tišti vas ili neke druge. Na taj način stvarate potrebu za vašim proizvodom. Iskreno mislim da je svako vrijeme dobro za pokretanje samo se treba na to odlučiti. Ne mora se sve proizvoditi u milionima primjeraka već se može krenuti sporadično po koji primjerak i onda će tržište pokazati potrebu za samim proizvodom. Naravno uvijek se treba prilagođavati tržištu te uvijek inovirati i ne stajati u mjestu.
– Emir Salkić, TOCHAK
Većini je upravo početak bio najteži, uglavnom zbog nedostatka podrške – institucionalne, finansijske, mentorske… Ovo je bila tema oko koje su svi naši sagovornici imali jedinstven stav – finansijska pomoć jeste neophodna, pogotovo na početku, ali je nedovoljna.
Finansijska pomoć jeste na prvom mjestu, mladim ljudima koji stvaraju brend iz nule je definitivno potrebna jer sve to košta, ali nam novac ne može mnogo pomoći dugoročno ako se ne ulaže pravilno i ako nemamo jasno razvijen plan. Zato je prijeko potrebno da uz finansijsku pomoć ide i dobro mentorstvo. Mislim da bi im bila najznačajnija pomoć da nauče da razviju biznis plan, da analiziraju tržište da li je isplativo, kakvi su klijenti…
– Irma Saljević-Krvavac, Freya
Još neki od početnih izazova koji su se pokazali kao ponavljajući kod većine vlasnika i vlasnica malih biznisa su pronalazak pravih informacija, naročito o registraciji biznisa i zakonodavnih regulativa.
Osim toga, kada ste na početku, većinu poslova ćete verovatno raditi sami – pronalazak dobavljača i materijala, proizvodnja proizvoda ili plasiranje usluge, marketing, prodaja…
Za sve to je potreban neki profesionalac – to može biti mentor, hub, neko ko zna da uradi dio posla koji poslodavac ne poznaje. Sve to bih nazvala tehničkom pismenošću, ne znam koji drugi izraz bih upotrijebila. To je skup vještina koji je potreban da se predstavi naš proizvod u pravom svjetlu. Lonac može dosta da pomogne u tom smislu – na jednom mjestu ima da ponudi mentore iz različitih oblasti i ljude koji mogu da upute mlade na pravo mjesto.
– Jasmina Dizdarević, Waga Wood
Izazovi na početku jesu mnogobrojni i često utiču obeshrabrujuće, ali ih je moguće prevazići što ovi intervjui, ali i mnogi drugi uspešni mali biznisi, dokazuju. Ukoliko verujemo u našu ideju i odlučni smo da se borimo za nju, svi ti izazovi se lakše prevazilaze sa pozitivnim, ali i realnim, razmišljanjem.
Savjetovala bih sebi da se manje bojim nepoznatih situacija koje me čekaju. Jer sada kad su prošle znam da je svaka od njih bila samo prilika da se usavršavam. Kad tako mlada osoba krene u biznis smatram da je od ključne važnosti da radi na sebi.
– Gloria Galić-Volarić, Gloria prirodna kozmetika
Volio bih da mi je neko u tom trenutku rekao da je to prirodni i ispravan put za proizvodni biznis.
– Damir Bajraktarević, Dawood
Neke od najvećih firmi su nastale iz garaža, malih prostora i bez većih ulaganja, pa sam tako i ja krenula iz studentskog stana. Danas je to unosan posao, brend koji me hrani, a planiramo još rasti.
– Irma Saljević-Krvavac, Freya
Mali biznisi uglavnom sami proizvode robu koju plasiraju. Samim tim, osim ulaganja koja su potrebna da bi se nabavio materijal i ambalaža, tu su i nematerijalna ulaganja – ideje, vreme, kreativnost, trud, odricanja… Ovo je najviše izraženo kod rukotvorina, ali i drugih proizvodnih delatnosti, kod kojih su proces prikupljanja materijala, izrada proizvoda i sve prateće aktivnosti dosta složeni. Naši sagovornici i sagovornice su i u ovome bili jednoglasni – nisu znali kako da formiraju cenu, a da uračunaju sve što ulože i naravno da ostvare dodatni profit.
Stavila sam cijenu otprilike, da platim materijal, da platim dažbine i da nešto malo meni ostane – što je greška, jer stvarate nešto jedinstveno, u to unesete svo svoje znanje, vrijeme i ruke.
– Irma Saljević-Krvavac, Freya
Određivanje cijene proizvoda u industrijskoj proizvodnji se razlikuje od manufakturnih proizvoda i ručne proizvodnje malih količina. U slučaju proizvodnje malih količina, a naročito ručne izrade, pored svih troškova koji ulaze u cijenu, najveći procenat pri formiranju cijene ima dodatna vrijednost ručne izrade i dizajn.
– Damir Bajraktarević, Dawood
Pored toga što sami vlasnici i vlasnice biznisa imaju problem sa određivanjem cene, kupci često ne vrednuju dovoljno ručno rađene proizvode i ulaganja onih koji te proizvode stvaraju. Upravo bih stavila akcenat na reč stvaraju (umesto prave, proizvode) jer ona najbolje opisuje svu kreativnost, domišljatost, ljubav i ulaganja koji su sačinili taj unikatan proizvod.
Najmanje je tu ugrađeno naše vrijeme i trud, jer ovdje u globalu postoji problem potcjenjivanja prirodnih i ručno rađenih proizvoda. Ljudi vas porede sa velikim brendovima, ne uzimaju u obzir unikatnost, kvalitet i ne vjeruju domaćim proizvodima i proizvođačima. To se mora promijeniti i mi svi moramo raditi na tome. Mi kao proizvođači moramo nuditi vrhunske proizvode, a kupci imati više povjerenja i dati prednost domaćim, ručno rađenim proizvodima.
– Đejla Mahmutović i Aida Stambolić, Lumiere prirodna kozmetika
Nažalost, svedoci smo ogromnog uticaja COVID-19 pandemije i posledica koje je ostavila na privrede širom sveta. Naš region nije izuzetak, pogođeni su svi – od malih biznisa pa sve do velikih korporacija. Virus korona je izneo na površinu svu (ne)fleksibilnost država ali i biznisa. Nije bilo nikakve pripreme, pa je i to jedan od uzroka negativnih posledica. Biznisi su preko noći morali da potpuno transformišu svoje ustaljene procese i načine poslovanja i da se prilagode novonastaloj situaciji. Tako su i naši sagovornici i sagovornice imali različite odgovore na pandemiju.
Mi smo se najprije posvetili pronalaženju načina kako pomoći zajednici. Naše mogućnosti podudarile su se s nestašicom sredstva za dezinfekciju ruku, tako da smo odmah dio svoje proizvodnje preusmjerili na donacije za bolnice u Mostaru i Sarajevu, ali i za naše sugrađane koji nisu na vrijeme nabavili sredstvo za dezinfekciju.
– Gloria Galić-Volarić, Gloria prirodna kozmetika
Još jedna stvar koja je morala da se promeni i prilagodi ovoj situaciji je marketing. Onima koji su već napravili čvrste temelje i imali uspostavljen odnos sa svojim kupcima nije bio toliki problem da usklade promotivne aktivnosti.
Pravljenje zaliha se u ovoj situaciji pokazalo kao najbolja odluka, iako u trenutku kada su pravili zalihe nisu bili svesni kako će im to koristiti samo par meseci kasnije.
Ne mogu reći da je pandemija pretjerano uticala na narudžbe, ali mogu reći da sigurno nije uticala na distribuciju jer sam ja već ranije imao pripremljene zalihe dijelova, ali sam protekli period radio na unapređivanju društvenih mreža i razvoju web stranice.
– Emir Salkić, TOCHAK
Kada je nastupila pandemija, srećom, imale smo određene zalihe i sirovina i ambalaže s kojima smo mogle pokriti proizvodnju.
– Đejla Mahmutović i Aida Stambolić, Lumiere prirodna kozmetika
Pandemija je vratila u prvi plan solidarnost i paradoksalno zbližila ljude, a to su osetili i neki mali biznisi u svom poslovanju.
Ja trenutno još uvijek dobro poslujem. Sva ova situacija oko pandemije potakla je ljude da više misle na svoje bližnje, možda ne da više misle na njih koliko da više pokazuju svoju pažnju i izražavaju emocije.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
Složićemo se da (još uvek) ne postoji univerzalan recept za uspeh. To ne znači da ne treba koristiti primere dobre prakse i primeniti ih u svom poslovanju kako bismo napredovali. Naši sagovornici i sagovornice su za ovu temu uglavnom imali dva istovetna odgovora – kvalitetan proizvod/usluga i dobar marketing.
Kvalitet proizvoda i prisutnost na društvenim mrežama su definitivno najvažniji. Jednostavno morate biti prisutni, vidljivi i morate biti kvalitetni, jer nema te reklame koja će vam pomoći ako vam je proizvod lošeg kvaliteta.
– Irma Saljević-Krvavac, Freya
Tržište zahtijeva da budete prepoznatljivi i da ponudite nešto novo i drugačije od ostalih. Kada imate takav proizvod onda ga morate dobro i kvalitetno promovisati, po mogućnosti za što manje novca. Tu nastupaju društvene mreže. One dopiru do velikog broja ljudi, brzo, efikasno ukoliko pravilno targetirate, i za manji iznos novca nego što biste potrošili za druge kanale komuniciranja, tipa TV i sl. Ali i ovdje postoje pravila, koja ako ne znate onda dajte nekom drugom da se pobrine za to… da imate kvalitetan content-sadržaj, dobre fotke i pravilan način komuniciranja s potencijalnim kupcima.
– Đejla Mahmutović i Aida Stambolić, Lumiere prirodna kozmetika
Osim kvalitetnog porizvoda/usluge i marketinga, izdvojila bih još nekoliko “recepata za uspeh” za koje verujem da su izuzetno korisni.
Pored toga što morate voljeti to što radite, morate se moći zamisliti u ulozi vašeg kupca. Sve ono što želite da ima proizvod koji vi sami kupujete morate pružiti svojim kupcima.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
Kako se vaš biznis bude širio, tako će se širiti i vaš tim. Negovanje i poštovanje ljudi sa kojima radimo je ključno za napredak.
Uvijek bih preporučila da fokus imate na ljudima, a ne na materijalnim uvjetima. Strojeve ćemo uvijek koristiti isključivo kao nadogradnju, ali nikad kao zamjenu ljudskog dodira, koji je za kvalitetu ovih proizvoda od najvećeg značaja.
– Gloria Galić-Volarić, Gloria prirodna kozmetika
Živimo u vremenima kada su promene svakodnevne, tržišta su dinamičnija nego ikad pa je samim tim neophodno da biznisi budu fleksibilni kako bi mogli brzo da reaguju na promene i da im se prilagode.
Transformacija tradicije je uvijek dobrodošla da bi se ta tradicija i održala. Mi transformišemo naš proizvod da bi on našao upotrebu kod modernog domaćinstva, kod modernog čovjeka, u svakodnevnom životu ljudi. Mi se zato moramo prilagođavati modernom vremenu, moramo da nađemo neki kompromis između to dvoje – držimo se tih tradicionalnih šara i načina rada, ali pravimo proizvod koji je moderan i koji je u svakodnevnoj upotrebi.
– Jasmina Dizdarević, Waga Wood
OREA online platforma okuplja kreativce i male biznise i daje im mnogostruku pomoć i podršku. Pre svega kroz promociju koja je ključna da bi došli do većeg broja kupaca, ali i za podizanje svesti o važnosti kupovine domaćih i ručno rađenih proizvoda.
OREA platforma je odličan način plasiranja i promoviranja naših proizvoda. Članarina nije skupa i tu možete naći veliki asortiman različitih ručno rađenih proizvoda, a prati je sve veći i veći broj ljudi.
– Đejla Mahmutović i Aida Stambolić, Lumiere prirodna kozmetika
To je tim profesionalnih osoba koji svoj posao rade sa ogromnom dozom entuzijazma. Za svakoga od nas oni imaju individualiziran pristup u odnosu na potrebe i specifičnost biznisa/proizvoda te nas u skladu s tim i savjetuju. Postigli su ono što je poprilično teško u poslovnom svijetu, ravnotežu prijateljskog i profesionalnog odnosa.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
OREA je pomogla obrtima upravo u onom segmentu koji im je bio ograničen – širenje prodaje van granica FBiH.
Uz OREU, prvo se otvara ogromno tržište bh. dijaspore, ogromnog broja ljudi koji žele da kupe nešto proizvedeno u BiH, a onda i ostatka svijeta.
– Damir Bajraktarević, Dawood
Mi smo s OREOM prvi put doživjeli da pošiljka bez ikakvih poteškoća i oštećenja za 5 dana stigne bilo gdje na svijetu, pa čak i do daleke Amerike.
– Glora Galić-Volarić, Gloria prirodna kozmetika
Amra, Senita i cjelokupan Orea tim su ljudi koji se trude, koji stvaraju prilike i spremni su podržati oduvijek nas kreativce. Dobar sistem za naručivanje, statistike u koje imamo uvid, jednostavno se naručuje…
– Irma Saljević-Krvavac, Freya
Osim online platforme, OREA organizuje i Art markete. Ovi marketi najviše znače kreativcima koji nemaju fizički prostor u kom izlažu i prodaju svoje proizvode, ali i svima onima koji žele da dođu do većeg broja ljudi.
Uvijek se rado odazovem njihovim bazarima i mislim da su te žive prodaje dobre jer kupci mogu fizički opipati sve proizvode koji se nude i da je to jako dobar komplement njihovoj platformi.
– Emir Salkić, TOCHAK
OREA Art Market je kreativce i njihove radove podigao na potpuno drugi nivo, na ono mjesto koje i zaslužuju ručni radovi.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
OREA bazari su zaista za nas bili fenomenalna prilika da se osobno predstavimo našim kupcima, da ljudi uživo isprobaju naše proizvode i upoznaju tim koji stoji iza brenda. Smatramo da je više nego potrebno da se ovakvi sajmovi održavaju što češće, jer većina kupaca voli da lično vidi i isproba proizvod prije kupnje.
– Đejla Mahmutović i Aida Stambolić, Lumiere prirodna kozmetika
Zbog svega navedenog, ne čudi to što su svi naši sagovornici i sagovornice imali samo reči hvale za OREA-u i njihov tim.
Jako mi je drago što sam dio ove porodice i mislim da OREA plete jako zanimljivu priču i vjerujem da će u budućnosti ta priča biti oslonac za sve kreativce i poduzetnike u njihovim počecima kao i podrška onim koji su već razvijeni.
– Emir Salkić, TOCHAK
Izazovi na početku poslovanja se čine kao najteži i deluje da ih ima najviše. Istina je da izazova ima u svim etapama razvoja poslovanja, samo stečenim znanjem i iskustvom vremenom naučimo kako da ih brže i efikasnije prevazilazimo. Činjenica je da mali biznisi i dalje imaju mnogo poteškoća u obavljanju svojih delatnosti, a vrlo malo podsticaja i podrške. Zbog toga želimo da ovaj članak, kao i ova cela serija intervjua, iznedre “call to action” za pomoć i podršku ovim vrednim i inovativnim ljudima. Izdvojiću neke od poteškoća koje nije tako teško promeniti, jedini uslov je da postoji neko ko će imati sluha za njih i odlučnost da pokrene promene.
U BiH izostaje sistemska podrška države kada su u pitanju mali biznisi, oni su uglavnom prepušteni sami sebi.
– Sunita Dizdar-Hodžić, Flora Handmade
Jedna od glavnih prepreka sa kojom se susreću obrti u FBiH je zabrana uvoza i izvoza. Obrti su ovim zakonom ograničeni i za nabavku materijala, ali i za širenje prodaje van granica svoje države.
Ljudi koji se bave obrtima odnosno zanatima bilo koje vrste potpadaju pod prastari zakon koji u današnje vrijeme nema mnogo smisla. Prema Zakonu o obrtu i srodnoj djelatnosti FBiH, obrti ne mogu niti uvoziti niti izvoziti robu. Najneophodniji repromaterijal potreban jednom obrtu, ako je nedostupan u BIH, obrtnik nije u mogućnosti uvesti i kupiti direktno iz inostranstva.
– Damir Bajraktarević, Dawood
Povezan sa ovim je i problem nabavke materijala. Pošto nisu u mogućnosti da iz inostranstva nabavljaju potreban materijal, obrtnici često imaju problem da pronađu odgovarajuću zamenu u svojoj zemlji.
Nismo u prilici da mnogo koristimo domaće sirovine budući da svi sastojci koje koristimo moraju imati potrebnu papirologiju i analize, a to nije čest slučaj u našoj državi.
– Glora Galić-Volarić, Gloria prirodna kozmetika
Većina materijala koji mi koristimo se može naći u ponudi u Bosni i Hercegovini, ali se malo toga proizvodi u BiH, što mi je iskreno žao.
– Emir Salkić, TOCHAK
Još jedan zaključak bio je da je fizičko mesto za prodaju neophodno, prvenstveno zbog toga što su ljudi sa ovih prostora i dalje nepoverljivi prema internet kupovini.
Još uvek je prodaja 1 na 1 najmasivnija, to je prosto dio naše kulture. Možda ova pandemija malo ubrza promjene po tom pitanju, da ljudi probaju i vide kako funkcioniše kupovina preko interneta i kako je u stvari jednostavno.
– Jasmina Dizdarević, Waga Wood
Kako dosta malih biznisa nema svoje prodavnice, organizovanje više sajmova i marketa na kojima bi imali priliku da izlažu svoje proizvode bi bio odličan podsticaj.
Idemo na sve markete, božićne i uskršnje bazare, po ambasadama, pratimo sve event-ove… Nama je značajno da se pojavljujemo na tim događajima jer nam oni budu super podsticaj i reklama. – Jasmina Dizdarević, Waga Wood
Osim institucionalne, nedostaje i podrška svih nas. Pre svega vrednovanje rukotvorina i generalno poslova koje obavljaju mali biznisi.
Ja sam došla u dodir sa ljudima iz cijelog svijeta i zato mogu da kažem da Zapadna Evropa najviše cijeni zanatstvo i rukotvorine. To je jednostavno zato što je u zapadnom svijetu industrijalizacijom uništena ta ručna manufaktura i prošlo je 200 godina od kad su njihove zanatlije radile. Zato oni sada to znaju da cijene, zato što je kod njih to rijetko. – Jasmina Dizdarević, Waga Wood
Nadam se da ovo neće biti slučaj i u našem regionu, da će se položaj starih zanata, rukotvorina i kreativca poboljšati i da će se razvoj tih biznisa kretati u pozitivnom smeru. Evo jednog saveta odakle da počnemo:
Ljudi ponekad nisu ni svjesni kako različitim gestama mogu podržati male biznise, nekada je dijeljenje informacije o nekom malom brandu važnije od same kupovine jer podjelom informacije ustvari pomažete brandu da dospije do što više potencijalnih kupaca.
– Sunita Dizdar-Hodžić
Da li ste se vi pronašli u nekom od ovih zaključaka? Ovo jeste mali uzorak, ali verujem da se većina malih biznisa suočava sa sličnim problemima, a vi budite slobodni da dodate one koje smo izostavili.
Takođe, možete da podelite sa nama vaša razmišljanja iz ugla kupca/klijenta – kakav je vaš odnos prema malim biznisima i rukotvorinama? Da li se pre odlučujete da podržite svoje lokalne preduzetnike i preduzetnice ili ipak kupujete robu široke potrošnje?
7 priča o 7 malih biznisa:
- Intervju sa Sunitom Dizdar-Hodžić: Flora nakit – Dašak proljeća u stanovima tokom izolacije
- Intervju sa Gloriom Galić-Volarić: Put u poslu uveliko mogu olakšati i ubrzati ljudi s kojima ste okruženi
- Intervju sa Irmom Saljević-Krvavac: Volim podržati druge jer za sve ima mjesta pod kreativnim nebom
- Intervju sa Emirom Salkićem – Nevjerovatno je koliko će vam ljudi pomoći, samo ako pitate
- Intervju sa Đejlom i Aidom – Kupci trebaju imati više povjerenja u domaće, ručno rađene proizvode
- Intervju sa Jasminom Dizdarević: Da bismo očuvali tradicionalne zanate, moramo ih popularizovati
- Intervju sa Damirom Bajraktarevićem – OREA je malim biznisima otvorila tržište bh. dijaspore
Odgovori