Recikliranje – Sačuvajmo prirodne ljepote koje imamo

• Zašto ne čuvamo prirodne ljepote koje imamo?

Kao što je Mahatma Gandi rekao :“Ono što radimo šumama svijeta je samo odraz onoga što radimo sebi i jedni drugima.” Koliko samo često naiđeš na fotografije neke odvratne deponije, smeća po ulici, smeća po šumi…Čovjek može biti najveća štetočina na planeti Zemlji. Ljudski rod svakim danom dostiže nove visine kako u tehnologiji, tako i u drugim oblastima. Tako danas imamo praktično tehnologiju koju smo razvili u cilju da nas ona zamjeni u što više poslovnih i životnih sfera. Nova tehnologija svakim danom postaje sve naprednija i rješava mnogo složenije probleme tako da postoji određena vizija da će tehnologija moći da zamijeni čovjeka u svakom pogledu.

Uprkos svom tehnološkom napretku, imamo problem sa zagađivanjem odnosno odlaganjem smeća. Rijetko mislimo o našim pokoljenjima koji će naslijediti ono što smo im mi ostavili. Svaka plastična kesa, svaka flašica koja nije reciklirana ostat će našim potomcima.  

RECIKLIRANJE pruža jedino rješenje za smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Osim toga, Bosna i Hercegovina se suočava s pritiscima u vezi s nedostatkom resursa, a recikliranje omogućava efikasniju upotrebu materijala, čime se smanjuje potreba za eksploatacijom prirodnih resursa.

Recikliranje pruža višestruke benefite. To je jedna od najboljih stvari koje možemo uraditi za našu životnu sredinu. Postoji mnogo benefita recikliranja:

• Očuvanje prirodnih resursa: Recikliranje smanjuje potrebu za eksploatacijom prirodnih resursa kao što su drvo, metal, nafta i minerali. Očuvanje ovih sirovina ključno je za dugoročnu održivost planeta.
• Smanjenje otpada: Recikliranje smanjuje količinu otpada koji završava na odlagalištima. To pomaže u sprječavanju zagađivanja zemlje, vode i vazduha.
• Energetska ušteda: Procesi recikliranja često zahtijevaju manje energije u poređenju sa proizvodnjom novih materijala iz sirovina. Na primjer, recikliranje aluminija zahtijeva značajno manje energije od proizvodnje aluminija iz ruda.
• Smanjenje emisije štetnih gasova: Recikliranje smanjuje emisije gasova koji narušavaju staklenu baštu i koji doprinose globalnom zagrijavanju. Proizvodnja materijala od recikliranih sirovina obično emituje manje ugljen-dioksida u atmosferu.
• Podsticanje kružne ekonomije: Recikliranje podstiče koncept kružne ekonomije, gdje se materijali recikliraju i ponovno koriste umjesto da postanu otpad. Ovaj pristup smanjuje potrebu za konstantnom proizvodnjom novih materijala.
• Razvoj novih industrija i radnih mjesta: Industrije povezane s recikliranjem pružaju mogućnosti za novim radnim mjestima. Recikliranje stvara lanac poslova od prikupljanja otpada do prerade i proizvodnje novih proizvoda.
• Smanjenje troškova upravljanja otpadom: Recikliranje može smanjiti troškove upravljanja otpadom, jer se manje otpada odlaže na deponije. To može rezultirati i smanjenjem troškova održavanja deponija koje su ionako štetne za prirodu.
• Edukacija i svijest: Praktikovanje recikliranja podstilče edukaciju i svijest o važnosti očuvanja okoliša među građanima, usmjeravajući ih da razmišljaju o svojim potrošačkim navikama i uticaju na planetu.

Sve ove prednosti ukazuju na to da recikliranje nije samo ekološki čin, već i ključni element održivog načina života koji doprinosi dugoročnom zdravlju naše planete.

Postoji širok spektar proizvoda koji se mogu proizvesti korištenjem recikliranih materijala. Ovi proizvodi su rezultat kreativnih pristupa recikliranju i imaju potencijal značajno smanjiti potrebu za novim sirovinama. Evo nekoliko primjera proizvoda nastalih recikliranjem otpada:

• Reciklirani papir: Reciklirani papir može se koristiti za proizvodnju raznih proizvoda poput novina, toaletnog papira, kutija, blokova za pisanje, omota i ambalaže.     
• Reciklirana plastika: Brojni proizvodi mogu se proizvesti od reciklirane plastike, uključujući boce, vrećice, posude za hranu, igračke, olovke, pa čak i odjeću.       
• Reciklirano staklo: Reciklirano staklo može se koristiti za proizvodnju novih staklenki, bočica, staklenki za konzerviranje, prozorskih stakala, izolacijskog materijala i umjetničkih predmeta.
• Reciklirani metali: Reciklirani metali poput aluminija, čelika i bakra koriste se za proizvodnju limenki, konzervi, bicikala, automobilskih dijelova, namještaja i građevinskih materijala.
• Reciklirana elektronika: Elektronički otpad može se reciklirati kako bi se proizvele nove elektroničke komponente, ali i da bi se spriječilo onečišćenje i iskoristila vrijedna sirovina.
• Reciklirani tekstili: Reciklirani tekstili koriste se za proizvodnju odjeće, obuće, torbi, pokrivača i drugih tekstilnih proizvoda.    
• Reciklirani građevinski materijali: Reciklirani materijali poput recikliranog betona, drva i plastike mogu se koristiti za izgradnju građevinskih objekata, poput cesta, kuća, mostova i ograde.      
• Reciklirana guma: Guma koja potječe od recikliranog automobilskog otpada može se koristiti za proizvodnju podnih obloga, sportskih podloga, igrališta i drugih proizvoda.

Ovi primjeri ilustriraju raznolikost proizvoda koji mogu nastati recikliranjem otpada, pridonoseći održivosti i smanjenju negativnog uticaja na okoliš. Da bi se sprovele ove akcije potrebno je uložiti veliki kolektivni napor. Prema tome, navodimo sljedeće:      

• Edukacija i podizanje svijesti: Implementacija obrazovnih kampanja kako bi se građani upoznali sa važnošću recikliranja. Podizanje svijesti o koristima recikliranja i pravilnom odvajanju otpada ključno je za uspješan sistem.       
• Unapređenje infrastrukture: Investiranje u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i obradu različitih vrsta otpada. Razvijanje sistema kontejnera za različite materijale i postavljanje reciklažnih stanica može poboljšati efikasnost.       
• Podsticaji za recikliranje: Uvođenje sistema podsticanja, poput povratka novca za vraćene boce ili limenke, kako bi se građane podstaklo na aktivno učešće u recikliranju.       
• Regulative i zakoni: Uvođenje i jačanje regulativa koje obavezuju građane i industriju na odgovorno postupanje sa otpadom. Postavljanje ciljeva recikliranja može motivisati organizacije i građane da se pridržavaju održivih praksi.       
• Tehnologija i inovacije: Praćenje tehnoloških inovacija u upravljanju otpadom. Implementacija modernih tehnologija za sortiranje i obradu otpada može poboljšati efikasnost i smanjiti ekološki otisak.       
• Partnerstva i saradnja: Saradnja s privatnim sektorom, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima kako bi se obezbijedila podrška, znanje i tehnološka pomoć u uspostavi i unaprijeđenju sistema recikliranja.

Kroz zajedničke napore društva, vlade i privatnog sektora, Bosna i Hercegovina može uspiješno razvijati i primjenjivati prakse recikliranja, čime će doprinijeti očuvanju resursa, smanjenju otpada na deponijama i stvaranju zdravijeg i održivijeg okoliša za buduće generacije.

Kao što je Robert Swan jednom rekao : “Najveća opasnost po našu planetu je vjerovanje da će je neko drugi spasiti!”