Preduzetništvo za mlade u Crnoj Gori- mogućnosti i prepreke

Nezaposlenost mladih u Crnoj Gori je uvijek bio gorući problem, a u prilog tome govore statistički podaci po kojima čak 70 odsto mladih ne vidi budućnost u zemlji u kojoj su rođeni. Iako se svi deklarativno zalažu za bolji položaj mladih to ne znači da ima prostora za zadovoljstvo. Stopa nezaposlenosti mladih duplo veća od ukupne stope nezaposlenosti, odnosno svaki treći visokoškolac je nezaposlen, a svaka šesta osoba radi bez zaštite pisanog ugovora.

Kako je ovaj problem prepoznat kao jedan od važnijih u crnogorskom društvu nametnula se potreba da se politike usmjerene na rješavanje zapošljavanja mladih inkorporiraju u strateški okvir. I pored izrade tih strategija čini se da i dalje dovoljan broj mladih nije ohrabljen da sam pokrene biznis, pa je od ukupnog broja mladih samo 9,9% samoozaposlenih. Razlozi za to su razne prirode, od nedostatka podrške svojih najbližih do nemogućnosti prikupljanja resursa za pokretanje biznisa. Investiciono- razvojni fond Crne Gore (IRFCG) je kreirao program kreditiranja mladih u biznisu, pri čemu IRF može finansirati do 75 odsto vrijednosti ukupne investicije. Ukupna vrijednost kredita može biti do 50.000 eura, sa kamatnom stopom od 2,50 odsto, sa rokom otplate do 12 godina. Reklo bi se da onda mladi imaju gdje da traže finansijsku pomoć za svoj samostalan rad, ali ni tu nije kraj problemima. Kod značajnog broja ljudi postoji strah da u početku neće imati dovoljno zarade da bi mogli da podmire sve troškove koje jedno preduzeće ima. Zbog toga bi trebalo mlade preduzetnike u periodu od godinu dana osloboditi plaćanja poreza i doprinosa, a za svakog njihovog mladog zaposlenog da umanjenje bude 50 odsto poreza i doprinosa. Ono što bi dodatno pomoglo jesu umanjeni komunalni računi i druge naknade javnih preduzeća za jednu trećinu, takođe u prvih godinu dana poslovanja. Svaka opština bi mogla da doprinese preduzetništvu mladih ako bi kroz izmjene zakona o finansiranju lokalnih samouprava definisala dobijanje i korišćenje poslovnih kancelarija (prostora) za mlade. Na taj način bi se stvorio povoljan poslovni ambijent za jednu mladu osobu. S obzirom na to da su digitalne tehnologije u potpunosti uticale na poslovanje, mogla bi se razmotriti mogućnost da sva preduzeća iz regiona koja dominantno zapošljavaju mlade imaju zajedničku platformu na kojoj bi nudili svoju robu i usluge. Stvaranje zdrave konkurencije omogućilo bi uspjeh svim preduzećima koji učestvuju u takvom projektu.

Mladi neće imati potrebu da napuste region ukoliko im se omogući bolji poslovni ambijent, zato je potrebno da se umreže na svim nivoima kako bi zajedno izborili za ono što im je potrebno kako bi imali život i uslove kakve imaju njihovi vršnjaci u Evropi i svijetu.