Od biznisa do društvenog biznisa – poređenje razlika

Koncept društvenog biznisa je paradigma koja je sve češće prisutna u našem javnom prostoru. Kada čujemo ovaj termin postavlja se osnovno pitanje: Šta je društveni biznis?

Odmah da olakšamo na početku, ne postoji opće prihvaćena definicija društvenih biznisa u svijetu i ovo je koncept koji je još uvijek u razvoju. Na našim prostorima postoji nerazumijevanje samog koncepta. U nastavku ću pokušati da približim koncept društvenog biznisa i po čemu se on razlikuje od ostalih.

Sva istraživanja poslovnih modela društvenih biznisa možemo da sumiramo u sljedeću definiciju: Društveni biznisi svojim poslovnim modelom riješavaju određeni problem u društvu (kreiraju impakt), nudeći na tržištu određeni proizvod ili uslugu.

Društveni biznisi svojim inovativnim poslovnim modelom objedinjuju dva elementa:

1) društveni – koji definiše svrhu nekog biznisa u odnosu na društvo
2) ekonomski – koji odgovara na tržišnu potrebu, da li nudimo riješenje za klijenta koje će ekonomski opravdati postojanje biznisa?

U poslovnom modelu bilo kojeg biznisa ekonomska dimenzija je veoma jasna i svodi se na osnovno pitanje: da li je biznis održiv? Može li minimalno da pokrije svoje troškove odnosno da posluje pozitivno? Kada govorimo o društvenoj dimenziji postoji dosta dilema i nerazumijevanja kako i na koji način svaki biznis posmatra društveni aspekt svoga poslovanja. Suštinski veoma je jasno da društveni biznis svojim djelovanjem želi da utiče na određeni društveni problem, kojeg definiše sam osnivač društvenog biznisa. Ukoliko posmatramo u svom okruženju biznise primjetit ćemo da neki od njih već ulažu u zajednice. Npr. biznis koji doniraju određena sredstva u lokalnu zajednicu za infrastrukturu (obnova škola, igrališta i dr.), stipendiraju mlade i slično. Ovakvi poslovni modeli imaju razvijeno društveno odgovorno poslovanje i postavlja se pitanje, obzirom da pomažu zajednici zašto se ne nazivaju društvenim biznisima? Dolazimo do ključnog pitanja, koja je razlika između društvenih biznisa i društveno odgovornih kompanija koje također ulažu u zajednicu? Naime, oba poslovna modela u svom poslovanju imaju pozitivan odnos prema društvu. Ključna razlika je u primarnoj svrsi zbog koje se biznis osniva.

Da bismo razumijeli odnosno približili razlike, Fondacija Mozaik je predstavila odnos poslovnih modela prema društvu kroz društvenu (impakt) ekonomiju i ostalu ekonomiju. Društvena (impakt) ekonomija i poslovni modeli koji se razvijaju u okviru iste predstavljaju odgovorniji odnos biznisa prema društvu, za razliku od društveno neodgovornih poslovnih modela koji odnos prema društvu smatraju manje važnim odnosno profit stavljaju kao primarnu svrhu svog postojanja. U nastavku predstavljamo ilustrativno poređenje kako bi uočili osnovne razlike: 

Gledajući gore predstavljeno poređenje, distribucija dobiti te plansko i smišljeno mjerenje utjecaja (impakta) biznisa na društvo su ključni segmenti po kojima se društveni biznisi razlikuju.

Svaki pojedinac bira da li će biti kreator društvene (impakt) ekonomije, a opredjeljenje se nalazi u odgovoru na pitanja:

1) da li biznis ili poduzetnički poduhvat pokrećem zbog lične koristi odnosno isključivo u svrhu povećanja profita za sebe?

2) biznis koji pokrećem osim lične koristi za mene će kreirati i korist za društvo i zajednicu u kojoj živim?

Odgovarajući na gore navedena pitanja, dobit ćete odgovor o vašem pristupu poduzetništvu i vrijednostima koje želite ugraditi u poslovni model vašeg biznisa. U kolikoj mjeri želite vratiti društvu i zajednici u kojem živite, reći će vam da li ste društveni biznis ili ne?

Bez obzira na koju vrstu poduzetničkog putovanja da se odlučite (društvenog poduzetnika ili poduzetnika), važno je znati da ćete se na oba puta susresti sa izazovima. Svaki izazov i putovanje je mnogo lakše ako imate partnera, tako i na poduzetničkom putu birajte partnera koji će vam pomoći da prevaziđete izazove i uspijete u vašoj namjeri.

Kreiranje društvene (impakt) ekonomije će vam sigurno pomoći da u teškim poduzetničkim trenucima pronađete motivaciju i energiju kroz svrhu postojanja vašeg poslovnog modela. Drugačiji je pogled ključnih aktera (klijenata, partnera, institucija) kada imamo jasnu svrhu postojanja.

O nekim drugim prednostima društvene (impakt) ekonomije pročitajte iz perspektive marketinga u članku “Glavni sastojak za dobar storytelling.”

Više o principima društvenih biznisa u koje investira Fondacija Mozaik pročitajte blog 7 principa društvenih biznisa u Bosni i Hercegovini.

Ukoliko se želite više upoznati sa teorijskog aspekta o društvenom poduzetništvu, više informacija ćete pronaći u tekstu: Kako objasniti let bumbara ili šta znači treći sektor i društveno poduzetništvo u Bosni i Hercegovini?