Skip to content

Svojim rukama gradili kuću, a sada već dogovaraju i prve posjetioce

Planinarsko društvo „Glasinac“ planira otvaranje planinarskog doma u punom kapacitetu na Romaniji koji će posjetiocima, uz predivnu prirodu i pohode, ponuditi prenoćište i gurmanluke po kojima je ovaj kraj itekako poznat.

Veoma popularna planinarska i šetačka ruta tako će od sljedeće godine, planinarima i turistima donijeti kompletnu ponudu i veliki broj sadržaja za koje odavno postoji veliko interesovanje.

Vera Mijatović, sekretar ovog društva kaže da će paninarski dom u svojoj ponudi imati niz sadržaja, od prenoćišta i hrane, do usluga vodiča i prodavnice suvenira.

– Plan je da ponudimo proizvode iz domaće radinosti, kao i turističke usluge. Dok završimo građevinske radove, povezaćemo se i sa proizvođačima domaće hrane. Sredstva za završetak radova planiramo obezbijediti dijelom od lokalne zajednice, kao i iz vlastitih izvora. Takođe, tu su i donatori, razni sponzori. Članovi smo Mreže za izgradnju mira na osnovu preko koje pratimo javne pozive na koje bi sa projektnim prijedlozima mogli aplicirati – kaže ona.

Trenutno su u domu planinarima na raspolaganju jedna sala za dnevni boravak i kuhinja, a neophodni radovi planirani u ovoj godini odnose se na dovođenju vode, izgradnju tuš kabina i toaleta. U ovoj godini planirano je uređenje pristupnog puta, parkinga i parcele na kojoj se nalazi planinarski dom, kao i uređenje soba kapaciteta 30 kreveta.

Mijatovićka je objasnila da se dom nalazi na planini Romaniji, tačno na ruti kuda ide njihova planinarska staza. Lokacija je veoma atraktivna jer do doma vodi asfaltni put na samo pet kilometara od magistralnog puta Sokolac – Sarajevo. Sve ovo čini lokaciju doma izuzetno pristupačnom i privlačnom za ljubitelje prirode i planinarstva.

– S obzirom na to da od doma vodi staza na Crvene stijene, najatraktivnijeg vidikovaca na Romaniji, već postoji velika cirkulacija turista i planinara na tom području. Dobijamo i veliki broj upita kada će planinarski dom biti osposobljen za njihov boravak i prenoćište. To je od velikog značaja za nas i tu se krije i formula naše samoodrživosti – objasnila je Mijatovićeva.

Miroslav Divčić, potpredsjednik Upravnog odbora društva kaže da je planina Romanija do prije deset godina bila samo izvor šume i prihoda koji se ostvaruju iz drvnih sortimenata. Od 2009. godine kada je formirano Planinarsko društvo “Glasinac” počinje da se razvija svijest o tome da ona može da ponudi mnogo više i to u pravcu turizma i zdravog života.

– Mnogi koji su dolazili ovamo primjećivali su divnu prirodu, ali i to da je neeksploatisana i neistražena prašuma bez staza. Kada smo napravili društvo od samog starta smo počeli da markiramo staze. Danas imamo preko 50 kilometara staza. Obilježili smo i vidikovce u dužini 20 kilometara. Uradili smo mnogo toga da promovišemo našu planinu i već nam se odavno javljaju ljudi iz svih krajeva svijeta koji žele da dođu kod nas na planinarenje. Nadamo se da će sve da zaživi do kraja ove godine kada će nam proraditi planinarski dom u punom kapacitetu, jer je interesovanje baš veliko. Neki dan su nam se javili planinari iz Makedonije koji su zainteresovani da sljedeće zime dođu kod nas – rekao je Divčić. On je dodao da je društvo u dogovoru sa JP “Šume RS, ŠG “Romanija” Sokolac i ŠG “Jahorina” Pale uspjelo da izdejstvuje da se barem najatraktivniji dio šume zaštiti i proglasi parkom prirode što će se desiti ove godine na površini od 8,82 hektara, na potezu od planinarskog doma do vidikovca Crvene stijene.

Na geografskom prostoru koje pokriva ovo društvo, glavna grana je turizam. Sama opština Sokolac ima ogroman turistički potencijal, ne samo za ljubitelje planinarstva, nego i za one koji vole kulturno-istorijske tekovine. Planinari su svoj dom gradili sami, volonterski, a samo neke od radova ipak su morali da prepuste profesionalcima.

– Kuća je površine 120 metara kvadratnih. Izgradnju je pomogla je lokalna zajednica, odnosno grad Istočno Sarajevo, drvoprerađivači, sponzori i donatori sa područja opštine Sokolac. Dio sredstava dobijen je i kroz projekte za koje smo uspješno aplicirali, među kojima je i Fondacija Mozaik, kao i međunarodna organizacija Wold Vision, UNDP, PRO Budućnost. Većinu radova na domu izveli su volonteri, odnosno članovi društva na radnim akcijama. Jedino što se moralo platiti je postavljanje krovne konstrukcije i još ponešto što nismo mogli sami. Uložen je ogroman trud da se radovi privedu kraju – priča Mijatovićka.

Zemljište za dom kupljeno je prije tri godine na lokalitetu Nadromanija, a dom je otvoren prošle godine na desetu godišnjicu osnivanja ovog udruženja.

– Za saradnju sa Mozaikom trebalo je to da skupimo onoliko sredstava za koliko bismo aplicirali. Pokrenuli smo priču preko lokalnih medija i društvenih mreža. Javili su nam se razni prijatelji, ne samo iz Sokoca, već i iz drugih opština i pomogli nam. Bilo je baš u takmičarskom duhu, kako to planinari vole. Dobili smo donaciju i iskoristili je za animiranje mladih da se uključe u naš rad i dobili smo tako desetak novih članova, zatim u edukaciju iz oblasti planiranjenja, a sredili smo i neke planinarske staze. Dio sredstava smo utrošili u potrepštine za planinarski dom. Postavili smo i jednu info tablu pored njega. Imali smo foto konkurs Romanijska zima, a pristigle fotografije upotrijebićemo za naš propagandni materijal. Radili smo i humanitarne akcije. Za jednog našeg člana smo skupili sredstva i kupili mu slušni aparat. Bilo je akcija u gradu na koje smo se odazivali poput proljetne akcije čišćenja i uređenje grada – ispričala je ona.

Planinarsko društvo „Glasninac“ registrivano je u julu 2009. godine kao ideja nekolicine planinara koji su željeli da aktivno učestvuju na razvoju ove discipline, ali i turizma u ovom kraju.

– Nas pokreće ljubav prema prirodi i njenim ljepotama i cilj nam je da razvijamo planinarenje i turizam, organizujemo pohode i takmičenja. Držimo edukacije iz planinarske orijentacije i zaštite životne sredine, domaćini smo Kola lige RS planinarske orijentacije, memorijalnog takmičenja „Svetlana Ceca Komlenović“ posvećenog tragično preminuloj članici, organizujemo sletove, škole i edukacije iz oblasti planinarenja, ekologije i zaštite životne sredine na području opštine Sokolac.Tradicionalno organizujemo pohod pod nazivom „Visovi Romanije“ koja ove godine održava peti put pohod na najviši vrh Romanije (Veliki Lupoglav 1652 m.n.v.) Radi se o manifestaciji koja je uvrštena i u kalendar Planinarskog saveza RS i koja okupi oko 200 učesnika iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih – rekla je ona i istakla da imaju odličnu saradnju sa udruženjima iz Sokoca Atletski klub “Glasinac”, Plesnim klubom “Nika”, Udruženjem mladih “Mobilijar” i Gorskom službom spasavanja Novi Grad iz Sarajeva.

Sokolački novinar Velimir Elez kaže da je ovo društvo od ogromnog značaja za ovu regiju jer kontinuirano radi na unapređenju i očuvanju životne sredine.

-Stalno su u nekoj akciji, a oko njih se okupljaju sve generacije. To je društvo koje ima dugu tradiciju i za mene su oni jedna od najbolje organizovanih grupa. Posebno kada se radi o zaštiti prirode, oni su tu. Uvijek su u proljetnim akcijama čišćenja, ali i tokom godine ih uvijek možete vidjeti u nekom poslu. Sami su napravili svoj planinarski dom i od pretvorili ga u turistički potencijal. Nije to malo i svaka im čast na entuzijazmu – kaže Elez.

Priča je napisana u okviru projekta “SIGN up for Impact” koji provodi regionalna mreža SIGN, a financiraju Evropska unija i Balkanski fond za demokraciju.

________________________________________

Ako već nisi, registruj se i pridruži našoj zajednici za više sličnih poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja. Učlani se i u našu Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.

Povezani Članci

Ko su tehnološki lideri regiona?

Balkan postaje sve privlačnija destinacija za tehnološke startupe, a tri unicorn kompanije iz ovog regiona – Infobip, UiPath i Rimac Automobili – ističu se kao simboli uspjeha i inovacija. Ove kompanije, svaka vrijedna više od milijardu dolara, pokazuju da startup scena na našem regionu raste, inspirišući mlade preduzetnike i dokazujuci da geografske granice nisu prepreka za globalni uspjeh.

Odgovori