„Let me ask you for a second date“

Ako ste sad ušli vidjeti jesam li to počela pisati i o ljubavnim savjetima u LONCU, prevarili ste se (nisam još). Jučer je Shawn Ardaiz par puta ponovio ovu rečenicu. Shawn je bio jedan od predavača iz Impact HUB-a iz Beča, koji je 28. marta u Sarajevu prezentirao Investment Ready Program. Radi se o četveromjesečnom programu za preduzetnike iz SEE regiona, koji kreiraju rješenja za različite društvene probleme. Shawn nije bio neprofesionalan, i nije ovo rekao nijednoj djevojci, nego svim društvenim preduzetnicima i preduzetnicama u prostoriji, koji su se pripremali za jednu od najtežih prezentacija u životu. Upravo im je ovom rečenicom sugerisao da pitch koncipiraju tako da zainteresuju žiri, zaintrigiraju ga da postavlja što više pitanja i da ih požele opet vidjeti, kako bi odlučli da li zaista žele investirati u njih.

A, za šta su vježbali pitch?

Ovaj pitch od 90 sekundi, na engleskom jeziku (noćna mora svih preduzetnika/ca), bio je posljednji dio radionice na kojoj je prisustvovalo osam timova koji sa svojim društvenim biznisima prave prve korake širom BiH. Jedan od predstavljenih društvenih biznisa će biti razmatran da među 15 finalista u Beču, u aprilu, nastavi razvijati svoju biznis strategiju te se priključi ovom programu. Tu bi dobili personalnu mentorsku podršku, priliku da upoznaju mrežu iskusnih eksperata i investitora i pristup raznim izvorima kao što su webinari, biznis alati i urneci.

Cilj ovog programa je kreirati društveno odgovorne biznise koji su spremni za investicije, rast i međunarodni impakt. Impact investing se odnosi na investiranje u biznise, kompanije, organizacije koje imaju namjeru da stvore mjerljiv utjecaj na društvo od kojeg će koristi imati šira zajednica, pored finansijskog povrata. Impact investicije omogućavaju kapital za društvena i ekološka pitanja.

Program postoji od 2012. godine i do sad su uložili 540 sati mentorstva, kao i 4,8 miliona EUR u društveno preduzetništvo. Također, u SEE regionu organizuju najveću Impact Investing konferenciju.

Dok se koncept impact investiranja sve intenzivnije razvija na globalnom nivou, njegovo je razumijevanje u ovom dijelu Europe još uvijek vrlo nisko, dok je neiskorišteni potencijal ovoga sektora zaista velik.

Impact HUB u Beču je ekosistem izvora, inspiracije i mogućnosti za saradnju i cilj mu je da kreira svijet koji će biti više samoodrživ. Sastoji se od društvenih biznisa koji rješavaju kako lokalne, tako i globalne probleme. Na ovoj platformi se nalazi preko 15.000 preduzetnika/ca, koji preko platforme imaju pristup različitim treninzima, podršci, radnom prostoru, networkingu i programima. Impact HUB u Beču je dio globalne mreže zajednica koje sarađuju, vođeni preduzetničkom strašću i željom da svijet učine boljim mjestom.

Shawn ima 20-godišnje iskustvo rada u Silikonskoj dolini, koji je iz San Francisca došao raditi u Beč,  sa željom da bude dio impact investiranja. „Uvijek rado dođem na Balkan, a prvi mi je put u Sarajevu. Ovdje mi se posebno svidjela energija i elan kod ljudi da ideju koju imaju pretvore u društveni biznis, istovremeno se suočivši sa izazovima s kojima se svi na Balkanu susreću – velikoj nezaposlenosti i sprječavanju odliva mozgova. Uvijek rado slušam pitcheve društvenih biznisa i trudim se pronaći način da oni profunkcionišu. Nadam se da će prisutni današnju radionicu smatrati korisnom, a možda nam se i jedan od timova pridruži u Beču…“, rekao je.

Investement Ready Program biznisima koji im se priključe nudi preko 20 sati personalizovane podrške od različitih mentora. Upravo nedostatak mentorstva, mladi koji se upuste u pokretanje biznisa, često spominju kao prepreku. „Mi smo se registrirale kao NGO, i srećom, prošle smo razne radionice i treninge gdje smo izgradile mrežu kontakata partnera koja je, kad god nam treba informacija, tu za nas. Ali ipak, sigurno bi od najveće koristi bilo da smo pored novca koji je jako bitan, imale i mentorstvo koje bi nam olakšalo rad“, spomenula je učesnica Vedina Ajanović.

Shawn već tri godine radi kao mentor za društvene biznise. Na moje pitanje kako se snašao u toj novoj ulozi rekao je: „Volim biti mentor i to je jedan od mojih najdražih poslova. Jedan od izazova koje vidim, ne samo na Balkanu, ili u Beču, nego globalno među preduzetnicima, je da zaista moraju razumjeti i slušati svoje klijente i šta oni žele i imaju za reći. Mislim da preduzetnici moraju puno više vremena provoditi s korisnicima njihovih usluga te osluškivati njihove potrebe. Moraju da razumiju šta oni žele, do čega im je stalo, šta cijene, a onda stvoriti kreativne koncepte koji će zadovoljiti te potrebe. Zato je jedna stvar koju bih im savjetovao: ‘Prestanite im samo prodavati svoj proizvod nego učinite da im je zaista stalo do vašeg proizvoda/usluge i da ne mogu bez njega!’“

Organizatori radionice su pripremili i zanimljiv case study za prisutne timove. Podijelili su im određene uloge – svako je bio neki investitor, ali imali su informacije o tome šta su interesi tog investitora i šta mu je prioritet za ulaganje. Na osnovu toga su birali biznise, čije su profile mogli pročitati, u koje će uložiti. Cilj im je bio da vide i drugu stranu, i šta sve dolazi u obzir pri izboru koji investitori svakodnevno čine, kako bi oni osnažili svoje biznise.

Današnji događaj je bio i odlična prilika mladim preduzetnicima širom BiH da pričaju o svojim biznisima, dijele svoja iskustva, buduće planove, savjetuju jedni druge, dijele uspjehe, ali i prepreke jer je ovo rijetka prilika da se društveni biznisi iz BiH okupe na jednom mjestu.

Vedina Ajanović iz Centra zdravih navika, jedna je od učesnica ove radionice. S kolegicom Nevenom se bori za očuvanje zdravlja, donoseći u Mostar nešto novo kao što je nutricionizam, u kombinaciji s psihologijom. Smatraju da se poremećaji u ishrani ne mogu riješiti bez multidisciplinarnog pristupa psihologa i nutricioniste. Motivacija sa psihološke strane i Nevenino znanje sa nutricionističke nude inovativnu kombinaciju. O današnjem iskustvu je rekla: „Već sam izlagala na engleskom, ali nisam nikad izlagala ovako kratko, kada treba da isfiltriram i kažem ono najbitnije, a toliko toga ima da se kaže. Treneri su imali super uputstva, konkretna, šta je problem – šta je rješenje, ko su klijenti i šta nam treba. Tražili su da bude jezgrovito, koncizno, konkretno, sažeto i potrudila sam se to ispuniti. Htjela bih unaprijediti svoju i Neveninu ideju, nikad ne mogu reći moju, jer je stvarno zajednička i rezultat je jednake energije i ulaganja, kao i truda i i rada.“

Jednu od sugestija za dobar pitch Komisija je stalno ponavljala – uvijek počnite prezentaciju s problemom koji rješavate. Upravo sam to i ja naglasila u svom blogu o dobrom pitchu, pa ako se nekad nađete u sličnoj situaciji, svakako pročitajte. Također, pitanja koja su ih pitali nakon pitcha su bila fokusirana na poznavanje konkurencije, po čemu je njihov proizvod/usluga drugačiji od drugih, namjeri i procjeni širenja i unaprjeđenja biznisa, informacijama o timu i sl. 

Ipak malo ljubavi za kraj

Sjećate se još uvijek rečenice iz naslova? Vedina se sjetila referirati na nju tokom svog pitcha, te je na kraju prezentacije spomenula da joj je suprug (inače član tima tog biznisa) rekao već na prvom sastanku kako će je oženiti. Nadam se da je sucima, pored toga što ih je nasmijala, uspjela izvući ekstra poen na duhovitost 🙂 

Vedina nije jedina bila „u paru“ u ovoj prostoriji. Od osam društvenih biznisa, tri tima su činili parovi. Izgleda da je jedan od posebnih sastojaka za uspjeh društvenih biznisa – ljubav, koliko god mi ova rečenica patetično izgledala 🙂 

A kad smo kod ljubavi… „Ja sam se iz Beograda preselila u Zvornik isključivo zbog ljubavi, jer sam tamo našla svoju srodnu dušu, ali moram naglasiti i da sam u manjem gradu prepoznala mnogo veće šanse za uspjeh u biznisu. Mnogo je lakše da se istakneš ako imaš neku ideju i preduzetničku nit, dok je u velikom gradu to malo teže jer je velika koncentracija ljudi iz raznih krajeva“, podijelila je svoju priču Danka Bosiočić iz Zvornika, iz „Eco-boss“ društvenog biznisa.

Ali, pored ljubavi i podrške partnera, ipak bih za kraj svim preduzetnicima/cama dala ovaj savjet: Vježbajte svoj pitch na engleskom jeziku! Možete uraditi koncept na svom jeziku, ali navježbajte i englesku verziju jer nikad ne znate kakvu priliku možete dobiti, na kojoj se morate predstaviti u najboljem svjetlu. Smisao pitcha također nije naučiti ga napamet, jer pitchu slijede pitanja na koja također trebate znati odgovore na engleskom jeziku. Sva vaša ljubav, strast i predani rad padaju u vodu ako to ne znate iskomunicirati s investitorima radi jezičke barijere. Ulažite u sebe, i već danas se raspitajte o kursevima engleskog jezika u vašem gradu. Sretno!