Bavljenje poljoprivredom u digitalno doba: Intervju sa Almirom Mukačom

Dragi članovi i članice LONCA,

U ovoj seriji intervja pričam sa mladim preduzetnicima, društveno aktivnim i uspešnim ljudima iz zemalja iz regiona koji su uspeli da se ostvare u svojoj zemlji i koji prkose trendu “odliva mozgova”. Nadam se da ćete uživati u čitanju ovih intervjua isto koliko sam i ja uživala u razgovoru sa njihovim akterima. Takođe se nadam da će upravo ovi intervjui imati uticaj na mlade ljude poreklom sa Balkana i uliti im nadu da je ipak moguće da pokrenu uspešne karijere i na ovim prostorima. Danas vam predstavljam Almira Mukaču, osnivača start up-a “Fress”. Više o Almiru, njegovom poslovanju i  korišćenju marketinga za promociju njegovog biznisa pročitajte u nastavku.

Emilija: Ćao Almire! Kako bi opisao sebe u nekoliko rečenica?

Almir: Tvrdoglav, uporan, sanjar, avanturista. Volim izazove. Volim kreativnost. Volim učiti nove stvari.

Emilija: Osnivač si kreativnog start up-a Fress. Iako si se upustio u svet preduzetništva pre nekoliko godina, opiši našim čitaocima kako su izgledali tvoji počeci u ovom sektoru. Kaži nam i nešto više o Fress-u i o tome kako se stvorila ideja da ga pokreneš?

Almir: Kao i mnoge druge uspješne priče, i priča o Fress-u započela je sasvim slučajno. Danas gotovo davne 2009. godine naša je porodica u Fojnici imala izuzetno veliki urod u potpunosti organski uzgojenog krompira, te smo u nastojanju da neočekivano veliku količinu ovog povrća prodamo došao sam na ideju da krompir iz Fojnice dovezem u Sarajevo i tu ga i prodajem. Žuti stolni krompir, koji je naša porodica uzgajala generacijama unazad, najprije sam prodavao kolegama, prijateljima i poznanicima. Reakcije su bile izuzetno pozitivne; kupci su znali reći kako nikada do tad nisu jeli ukusniji krompir, te sam za dvadesetak dana prodao oko dvije tone ovog krompira. Nakon toga sam sa porodicom u Fojnici odlučio da uz vlastito zemljište određenu površinu uzmem u zakup, te da se na takvoj značajno većoj površini uzgaja krompir koji bi se potom prodavao kupcima koji su mi rekli da su i ubuduće zainteresirani za kupovinu.

Emilija: Kako danas izgleda vaše poslovanje? Koliko često vršite dostave i koje proizvode imate u ponudi?

Almir: Obzirom da se naša porodica bavila isključivo uzgojem krompira i luka, u proizvodnju ostalih vrsta povrća uključili smo i druge proizvođače iz Fojnice i njezine okoline. Na početku su to po pravilu bili rođaci i porodični prijatelji koji su se i sami bavili poljoprivrednom proizvodnjom. Obzirom na to da je već bila razvijena ideja da se povrće koje su kupci do tad kupovali na kilogram upakuje tako da predstavlja jedan prepoznatljiv proizvod, vidjevši u Velikoj Britaniji tzv. kutije povrća, kreirao sam poznatu Zelenaru, kutiju u kojoj su svoje mjesto našle određene količine različitog povrća. Ovakva je prodaja različitih vrsta povrća u istoj kutiji bila neophodna prije svega iz razloga što je upravo takav koncept omogućavao svim proizvođačima da plasiraju svoje proizvode, bez da neko od njih ostane bez tržišta i kupaca iz razloga što kupci najviše vole krompir ili primjerice paradajz, a nerado kupuju krastavac ili luk. 

Tokom 2012. godine i zvanično je registrirano poduzeće Krompir.ba. Istovremeno je nastala i Facebook stranica ovog brenda, preko koje je započela online prodaja. Pokušaj da vlastite proizvode prodajemo na policama supermarketa u Sarajevu nije uspio, obzirom da su naknade koje se traže od proizvođača kako bi se njihovi proizvodi prodavali u ovim supermarketima jednostavno previsoke za male proizvođače. Društvena mreža Facebook ostala je sve do danas najkorisniji alat u plasiranju i promociji proizvoda koje Fress distribuira, a opcija kupovine putem web stranice www.fress.ba jeste najdostupnija i najjednostavnija opcija. Dostave su se najprije obavljale jednom sedmično, no to uskoro nije bilo dovoljno, pa se dostava počela vršiti tri puta sedmično. Danas dostavu vršimo svakim danom osim ponedjeljkom, kada se nabavljaju proizvodi od farmera za tekuću sedmicu. Do sada smo proširili asortiman i sa drugim proizvodima osim povrća, pa sada imamo četiri kategorije, voće i povrće, meso, mliječni proizvodi, proizvodi od voća i povrća.

Ni danas nismo bez izazova, pogotovo ako govorimo o broju proizvođača organske hrane u BiH i regiji i smatram da je to ujedno ogroman potencijal, ali da je proizvodnja na veoma niskom nivou.

Emilija: S obzirom na to da su ljudi navikli da voće i povrće kupuju na pijacama i u marketima, šta je to što im Fress nudi što bi ih navelo da promene ovu naviku? Koja je to differentia specifica koja Fress čini jedinstvenim i uspešnim u moru konkurenata?

Almir: U Bosni i Hercegovini postoji jedan trend o kupovini domaćih proizvoda, ali na žalost ti proizvodi teško stižu do polica supermarketa i lokalnih pijaca. BiH godišnje uveze 75% hrane, što je poražavajuće za zemlju koja ima toliko neobrađenog zemljišta. Mi radimo sa kooperantima koji su naše komšije, blizu su i hrana ne mora da putuje hiljadama kilometara da bi se našla na nečijem stolu. Ovo su naši kupci prepoznali kao važan segment.

Drugo, tempo kojim živimo postaje sve brži i imamo sve manje vremena da se posvetimo sebi, pogotovo kada je ishrana u pitanju, te tada potežemo za brzom hranom poslije koje se kajemo. Hraniti se zdravo ne treba da bude komplikovano, a priprema obroka ne znači da morate ostati u kuhinji satima. Jednostavna jela su najbolja jela. Mi pomažemo ljudima da postignu ovaj balans olakšavajući im nabavku namirnica i dostavljajući ih na kućna vrata.

Emilija: Svesni smo da živimo u digitalnom dobu i da je postojanje na Internetu nezaobilazno. Kako uspevaš da ideš u korak sa trendovima? Na koji način ti marketing olakšava poslovanje?

Almir: Od prvog dana smo prepoznali mogućnosti koje internet nudi, a pogotovo društvene mreže. Međutim, shvatili smo da za izgradnju brenda moramo potrošiti mnogo energije, vremena i da moramo biti strpljivi. Sadržaj koji smo od početka objavljivali je uvijek imao svoju priču i nešto korisno za svakoga. Kako smo posao razvijali, tako smo i mi osluškivali šta je to što ljudima prija i što će koristiti, pa smo se fokusirali na to. Gledali smo uvijek da budemo originalni i drugačiji. Ulaganje u izgradnju brenda i marketing se neće isplatiti odmah, ali ako igrate na duge staze itekako olakšava posao.

Emilija: Inovacije su postale neophodne u svim oblastima poslovanja, pa tako i u agrobiznisu. Jedna od dobro osmišljenih inovacija Fress-a jesu radionice sa decom Kids Food Lab koje vam pomažu da se upoznate i približite kupcima. Kaži nam nešto više o ovoj radionici, kao i o tome gde pronalaziš inspiraciju za ovakve ideje.

Almir: Krompir.ba, a sada Fress je od početka bio društveno odgovoran posao. Gledali smo da kroz posao pokušamo riješiti neke od društvenih problema. Mali farmeri imaju ogroman problem sa plasiranjem svojih proizvoda, a mi smo jednom broju njih omogućili da se ne sikiraju više.

Kada pogledamo šta danas djeca jedu, lako dođemo do zaključka da imamo jedan ogroman problem o kojem se ne priča dovoljno. Nedavno je objavljen jedan članak u kojem stoji da je, u Sarajevu, 60% djece predškolskog uzrasta pretilo. I sam sam roditelj, pa sam prvo pomislio na svoju djecu, pa onda i na svu djecu. Šta je to što djeca jedu i piju u školi? To su gazirana pića, čipsevi, salame, kečap, majoneza, bijeli hljeb i jeftine čokolade. Djecu je sramota da od kuće nose svoju hranu, a i roditeljima je lakše da djeci daju novac da sami sebi kupe užinu.

Cilj je da skrenemo pažnju na ovaj problem kroz radionice koje radimo sa djecom i roditeljima i želimo da im pokažemo da se djeca mogu zdravo hraniti uz samo mało truda.

Emilija: Iako se trudite da budete inovativni i proaktivni kada je biznis u pitanju, nekada to jednostavno nije dovoljno da bi se ljudima privukla pažnja. Vrlo mali broj ljudi iz zemalja iz regiona se odlučuje na online kupovinu, naročito namirnica. Kako uspevate da im dokažete vaš kvalitet i uverite ih da je kupovina vaših proizvoda bezbedna?

Almir: U BiH samo 1% ljudi plaća usluge i robu online. Ovo je nažalost velika prepreka za e-commerce. Malo se radi na tome da se ovaj segment promoviše i da se ljudima ulije povjerenje da je sigurno kupovati putem interneta.

Nas nije zaobišao ovaj problem i u anketama koje smo radili 99.9% naših kupaca je reklo da žele da plate po pouzeću.

Mi smo se fokusirali na izgradnju povjerenja kod naših kupaca i to je ključni dio zbog čega se nasi kupci nama vraćaju.

Emilija: Sve više ljudi se odlučuje na odlazak iz sela u gradove i taj trend i dalje ne jenjava. Kakvi podsticaji bi bili potrebni da se ovaj trend promeni i kako bi ti motivisao ljude da se vrate na selo?

Almir: Život na selu i bavljenje poljoprivredom su veoma teški. Ne znam da li postoji i jedna strategija u zemljama regiona kako da se ljudi, a ne samo mladi, zadrže na selu. Jedan od osnovnih razloga je nemogućnost obezbjeđivanja dovoljnog iznosa prihoda od poljoprivrede i seoskog turizma. Podsticaji su mali i neredovni. Seoska infrastruktura je u veoma lošem stanju. Poljoprivredne mašine su stare u prosjeku 30 godina. Tehnologija i tehnika proizvodnje su veoma stare. Uskoro nećemo imati koga zaposliti da nam radi na proizvodnji hrane.

Bez jednog sveobuhvatnog pristupa ovom problemu imaćemo još većih izazova u budućnosti. Potrebno je obezbijediti ambijent u kojem će bavljenje poljoprivredom i seoskim turizmom biti profitabilno, a ljudi će se sami organizovati.

Emilija: Jedna od glavnih prepreka za većinu start up-ova jesu nameti, porezi i doprinosi. Iako najveći teret snose sami start up-ovi, i država je takođe u gubitku kada ta preduzeća odu pod stečaj. Koje bi olakšice za start up-ove, po tvom mišljenju, najviše pomogle preduzetnicima i ujedno doprinele tome da se više ljudi upusti u pokretanje sopstvenog biznisa? Da li su fondacije, poput fondacije Mozaik, dobar podsticaj?

Almir: Fondacija Mozaik radi fantastične stvari i ima misiju da od mladih ljudi napravi poduzetnike. Mislim da sve države iz regiona trebaju da se ugledaju na Mozaik i da im pomognu da ovakvih projekata imamo u svakom gradu. Bilo kakava pomoć, kada ste na početku, je neizmjerno važna. Ne mora se raditi samo o novćanoj pomoći. To je ono što Fondacija Mozaik nudi mladim ljudima. Meni su ovakvi projekti uveliko olakšali da razvijem svoj biznis, a vjerujem da će i budućim učesnicima u projektima Fondacije Mozaik.

Nameti i porezi su zaista veliki, ne samo za start-up firme, nego za sve. Smatram da bi trebalo uvesti sistem da novoosnovane firme budu oslobođene u cijelosti ili djelimično plaćanja poreza, ili da se i porezi i nameti refundiraju, kako bi se taj novac mogao ulagati u razvoj firme. Kada ste start-up, vrlo je teško dobiti kredit za razvoj poslovanja, jer ćete najvjerovatnije prve tri godine poslovati negativno, a banke gledaju samo bilanse i nekretnine koje imate da bi vam odobrile isti. Refundirani novac od poreza je ujedno i podsticaj, a kada se razvijate logićno je da ćete u budućnosti palćati više poreza i da ćete zapošljavati više ljudi, što znači, smanjenje nezaposlenosti.

Emilija: Koji je naredni Almirov korak? Da li imaš u planu da Fress proširiš i van granica Bosne i Hercegovine?

Almir: Već smo u pregovorima oko izvoza određenih proizvoda. Još moramo malo poraditi na kapacitetima i vjerujem da ćemo uskoro biti prisutni, kako u regiji, tako i na tržištima EU.

• Pogledajte i prilog o Almirovom start up-u Fress: