3MT takmičenje: u Loncu skupa kuhamo cement, vunu, staklo i drvo.
Nakon prošlogodišnjeg uspješno organizovanog 3MT (3 Minute Thesis) Takmičenja za PhD studente, održanom od strane BH Futures Foundation, ove godine, studentima Master i Bachelor studija omogućeno je učešće na istom. Takmičenje za cilj ima predstavljanje istraživačkih otkrića, izgradnju mreže istraživača, te povezivanje perspektivnih studenata sa svjetskim istraživačima. Učesnici su imali zadatak da unutar tri minute prezentuju svoj projekat ili tezu i predstave svoja istraživačka otkrića.
Jedna od učesnica takmičenja bila je i Ajla Mandalović, studentica Bachelor studija Tehnološkog fakulteta Tuzla na odsjeku Hemijskog inženjerstva i tehnologije. Pored ljubavi prema nauci i uspjeha kojeg ostvaruje na fakultetu, trenutno obnaša dužnost potpredsjednika studentskog vijeća Tehnološkog fakulteta Tuzla. Zajedno sa svojim timom imala je priliku predstaviti istraživački rad opisan u nastavku, a stručna komisija im je dodijelila treće mjesto.
Ajla i njene kolege Milica Lukić, Haris Glušac, Elma Zehić, Edina Ibrić, Mediha Biberović, Belmin Poljić i Amina Ahmić, radili su pod mentorstvom prof.dr.sci. Zehrudin Osmanović. U toku trajanja istraživačkog rada uspostavljena je uspješna saradnja sa d.d. Fabrikom cementa Lukavac. Kao mentori pri radu u Fabrici cementa Lukavac djelovali su Tima Omerović Smajlović, procesni inženjer i Mugdin Imamović, menadžer kontrole kvaliteta.
Motiv za odabir teme njhovog istraživačkog rada bio je problem skladištenja otpada. Obzirom na preovladavajući problem u Bosni i Hercegovini, koji je jako malo istraživan, vezan za skladištenje ovčje vune koja je neiskoristiva u tekstilnoj industriji, mogućnost dodatka vune u cement je bila prvobitna ideja koja se može istražiti. Otpadno staklo, također, predstavlja veliki problem. Posljednji materijal koji je istraživan kao dodatak cementu jeste drvo Paulownia koje je popularno zbog svoje lakoće i izuzetno povoljnih svojstava u različitim domenima.
Mlada inovatorka Ajla objasnila je kako je protekao njihov istraživački rad:
Korištenjem uputstva za pripremu uzoraka od cementa (196-1) i standardizovani kalup od strane Fabrike cementa Lukavac, uspješno su pripremljeni uzorci. Sastojci koji ulaze u sastav morta su: cement, voda i pijesak u odgovarajućim omjerima (omjeri su bili odabrani u skladu sa mogućnostima rada u laboratoriju Tehnološkog fakulteta Tuzla). Korištena vuna je nabavljena na području Bjelašnice u blizini Sarajeva. Otpadno staklo su bili ostaci starih prozora sa fakulteta.
Prvobitni plan je bio iskoristiti maseni udio od 10, 20 i 30% odgovarajućeg materijala, što je bilo moguće postići u slučaju sa staklom, no sa vunom i drvetom to nije bio slučaj. Iz razloga male količine potrebne za pripremu uzorka, te voluminoznosti vune i brze apsorpcije vode od strane drveta, moguće je bilo pripremiti uzorke samo do 2% vune, a čak i manji postotak je postignut sa drvetom Paulownia. Sve ovo govori o tome kako je odabir materijala izuzetno bitan u pripremi odgovarajućih kompozitnih materijala.
Nakon sjedinjavanja komponenti dobijenu masu smo dodavali u kalupe koji su se nalazili na potresnoj ploči. Kalupi sa mortom ostavljeni su na sušenje 24h. Dobijene pločice odnosno uzorke morta smo potopili u vodu, u kojoj su ostavljeni 7 odnosno 28 dana. Nakon toga smo proveli ispitivanje čvrstoće na pritisak i savijanje. Ispitivanje uzoraka se vršilo u laboratoriju za mehanička ispitivanja u Fabrici cementa Lukavac. Prije same pripreme uzoraka sa kompozitnim materijalima bilo je potrebno izvršiti proračun, odnosno odrediti u kojoj količini se dodaju kompozitni materijali, na osnovu željenog procenta dodataka. Za pripremanje uzoraka sa dodacima drveta- Paulowni, vune i stakla, princip rada je isti kao i kod pripreme uzoraka morta.
Vrlo česta pojava u industriji je višak materijala i nakupljanje otpada kojeg se nema gdje odložiti. Korištenjem otpada kojeg smo koristili u eksperimentu, reducirali bismo otpad, a poboljšali karakteristike cementa, što predstavlja win-win situaciju. Potrebno je provesti detaljnija istraživanja, ali mi smo u skladu sa mogućnostima pokazali da je ideja itekako obećavajuća.
Iznimno sam sretna i ponosna na uspjeh svog tima. Na takmičenju je prezentovan veliki broj ideja koje bi se u budućnosti mogle koristiti. Nadam se da će uskoro biti još sličnih projekata, gdje ćemo moći praktično koristiti stečeno znanje i široj javnosti prezentovati svoje ideje. Na mladima svijet ostaje i ovakvi su nam podsticaji potrebni kako bismo zajedničkim snagama unaprijedili i olakšali svakodnevni život čovjeka, pri tome štiteći okoliš.
Na iznad objavljenom linku možete pogledati Ajlinu kratku prezentaciju višemjesečnog rada njenog tima. Na kanalu BH Futures Foundation imate priliku pogledati i ostale 3MT prezentacije, upoznati mlade inovatore i saznati šta su to oni kuhali. Možda baš ti dobiješ ideju šta zakuhati naredne godine.
Odgovori