1 na 1 u loncu: Intervju sa inovatorom Nusmirom Mekićem

Pred tobom se nalazi razgovor sa mladim preduzetnikom i inovatorom Nusmirom Mekićem. Za ovog Tuzlaka se u njegovom gradu već dobro zna, međutim i šira javnost u BiH je upoznata sa njegovim radom kada je 2016. godine osvojio Social Media Award na svjetskom takmičenju start up ideja u Danskoj. Tada su mediji sa velikom pažnjom ispratili uspjeh ovog zlatnog studenta Fakulteta elektrotehnike u Tuzli, čiji je projekat VENus osvojio 7300 glasova kao najpopularniji na takmičenju u Kopenhagenu, a bazira se na izgradnji malih i jeftinih vjetroelektrana koje bi mogle znatno smanjiti troškove električne energije u domaćinstvima. Od tada do danas, nije se mnogo promijenilo. Nusmir je nastavio da gradi svoj preduzetnički i inovatorski put, a na početku pandemije Covid-19, s ciljem suzbijanja širenja virusa korona, izradio je UV LED lampu za dezinfekciju prostorija i svih vrsta površina.   

Trenutno se bavi implementacijom projekata iz oblasti energetike u BiH, a u nastavku možeš da pročitaš otkud Nusmir u svijetu preduzetništva i inovacija, šta misli o medijskoj i državnoj podršci mladim inovatorkama i inovatorima ili kakvi su mu planovi za budućnost.

Nataša: Za Nusmira Mekića se na polju inovacija u BiH sigurno zna. Ali, hajde da se za početak svojim riječima predstaviš članovima i članicama lonac.pro zajednice.

Nusmir: Nusmir je inženjer elektrotehnike, koji živi i radi u Tuzli, a odrastao u Banovićima. Kroz cijelo školovanje se interesovao za matematiku, fiziku i tehničke discipline, tako da od osnovne škole, a kroz srednju školu i fakultet, prati taj trend i radi na vlastitom razvoju. Cilj vlastitog rada i razvoja je da dam što veći doprinos u napretku tehničkih nauka, obrazovanja, privrede i razvoja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.

Nataša: Kako je počela tvoja priča, otkud ti u svijetu inovacija i preduzetništva?

Nusmir: U svijet inovacija kročio sam prirodnim tokom događaja nakon aktivnosti na fakultetu. Naime, za vrijeme studiranja kroz raznovrsne nastavne i vannastavne aktivnosti radio sam razne projekte, te sam uvijek volio izazove i kompleksne sisteme, što je dalje dovelo do kreiranja vlastitih rješenja za pojedine tehničke zadatke. Svijet preduzetništva je bio dalji, logični, slijed događaja, jer smatram da inovacija bez implementacije nije završena. Odnosno, svako tehničko rješenje mora imati implementaciju u stvarnom svijetu i za realne potrebe tržišta. To se najbolje provodi kroz stavljanje proizvoda ili rješenja na tržište, koje će pokazati kvalitet i tehničko-ekonomsku opravdanost rješenja.

Nataša: Možeš li opisati kako izgleda put od rađanja ideje u tvojoj glavi pa do njene realizacije? Koja faza u tom procesu je najteža?

Nusmir: Smatam da je nastanak same ideje zapravo najteži. Ideje se ne mogu isforsirati, njihov nastanak je „slučajan“, te dolazi u raznim trenucima i za razne potrebe. Nakon toga se svaka ideja mora obraditi, vidjeti njena opravdanost i smišljenost. Jako veliki broj ideja nikada ne dođe do implementacije iz velikog broja različitih razloga. Nakon što se ideja razradi i „stavi“ na papir, njena tehnička implementacija je lakši dio posla. Naime, tehnička implementacija već razrađene ideje na papiru uveliko je olakšana današnjim tržištem materijala, dijelova i opreme koje je zaista široko, te se mogu pronaći skoro svi potrebni elementi za implementaciju raznih projekata i rješenja.

Nataša: Prije pet godina si sa svojim projektom malih i jeftinih vjetroelektrana osvojio Social Media Award na svjetskom takmičenju startup ideja u Kopenhagenu. Kaži nam nešto više o tom iskustvu?

Nusmir: Iskustvo sa Kopenhagenom je zaista jedno od naljepših iskustava koje mladi inovator može imati. To je 7 dana intenzivnog rada na vlastitoj ideji, na razvoju sebe, biznis modela i ostalih parametara koji čine uspješnim i mogućim jedan start up. Pored toga, to je i 7 dana intenzivnog druženje sa visokobrazovanim ljudima iz cijelog svijeta, razmjene ideja i mišljenja. Opservacija kako i na koji način rade i razmišljaju ljudi iz drugih sredina i kultura, a sa istim ciljem, je zaista fascinantna i upravo zbog toga ovaj događaj predstavlja mjesto gdje se može naučiti jako puno, te izaći iz svoje sigurne zone.

Nataša: Prošle godine si izradio UV lampu za dezinfekciju i sterilizaciju opreme i prostora. Da li se ideja rodila baš zbog pandemije ili je postojala otprije, i u kojoj fazi proizvodnje i primjene se svjetiljka trenutno nalazi?

Nusmir: Ideja UV lampe nastala je na početku pandemije i za potrebe pandemije. Svjetiljka je napravljena, testirana i puštena u prodaju. Ovo je jedno od tehničkih rješenja na koje čovjek bude posebno ponosan, jer predstavlja nešto što olakšava svakodnevni život svim pojedincima, posebno u vrijeme pandemije.

Nataša: Da li si još nešto izumio? Na šta si najponosniji u svojoj karijeri?

Nusmir: Postoje još neka tehnička rješenja koja su bila potreba ili posljedica projekata kao što su male vjetroelektrane ili UV lampe, ali nisu stekla popularnost kao primarni projekti, međutim doživjele su implementaciju i primjenu. Smatram da nije fer biti najponosniji na samo jedan segmet ili jedno rješenje, te stoga mogu reći da sam jako ponosan na svoju dosadašnju karijeru i sve što je učinjeno, te se nadam da ću u budućnosti imati vremena i mogućnosti da nastavim sa sličnim radom.

Nataša: Čiju si podršku imao prilikom razvoja svojih ideja i projekata? Kakvu podršku od države imaju mladi inovatori i inovatorice u BiH?

Nusmir: Generalno, podrška države za inovacije je skoro pa nepostojeća. Upravo zbog toga smatram da svaka inovacija mora imati i implementaciju, te da inovatori ne trebaju ovisiti od pomoći države. Naravno, postoje inovacije socijalne prirode koje bi trebale biti podržane od strane države, ali za sada ta podrška uveliko izostaje. Pri svom radu, za razvoj i implementaciju inovacija uzdao sam se u vlastite resurse, i samo sam na taj način radio i razvijao ideje.

Nataša: Čime se trenutno baviš? Radiš li na nekoj novoj ideji?

Nusmir: Trenutno radim i vodim jednu mladu i uspješnu kompaniju koja se bavi implementacijom projekata u energetici na tržištu Bosne i Hercegovine. S obzirom da se radi o mladoj kompaniji u razvoju, to mi uzima većinu vremena, te se sve manje mogu baviti novim idejama i inovacijama. Uz posao i rad u struci otvaraju se i novi vidici, te se kroz sticanje iskustva na konvencionalnim poslovima mogu vidjeti nedostaci i otvoriti prostora za nove ideje i tehnička rješenja.

Nataša: Kakvi su ti planovi za budućnost? U kojem pravcu bio volio da se kreće tvoja karijera?

Nusmir: Smjer kretanja karijere vidim u nastavku dosadašnjeg rada. Sa daljim razvojem kompanije i sa daljim vlastitim razvojem smatram da mogu dati i veći doprinos, te stvoriti nove inovacije i ideje. Očekujem da ćemo u vrlo kratkom vremenu pokrenuti nove firme koje će vršiti proizvodnju razne elektroopreme. O svemu je još rano govoriti.

Nataša: Nedavno si bio u izboru za ličnost godine u kategoriji nauka, tehnologija i inovacije Radio Kameleona. Kaži nam nešto više o tome?

Nusmir: „Heroji generacije“ i „Ličnost godine“ su dva zaista odlična projekta koje je pokrenuo Radio Kameleon, a gdje mi je bilo zadovoljstvo učestvovati. Smatram da su to odlični projekti i platofrme za promociju i razvoj mladih ljudi, koji će im dati dodatnu motivaciju za dalji rad i vlastiti razvoj.

Nataša: Šta misliš o promovisanju mladih inovatora i inovatorki i preduzetnika i preduzetnica u bh. medijima? Da li mediji dovoljno prate takve teme? Kakva su tvoja iskustva?

Nusmir: Smatram da mediji trebaju mnogo više da se uključuje i da „forsiraju“ takve događaje i ljude. Ja sam imao sreću pa se radilo o jednom zaista velikom međunardnom takmičenju (pa je to bilo „zanimljivo“ široj javnosti. Međutim, smatram da se desetine tih događaja održi i u našoj državi i regionu, ali nisu dovoljno medijski ispraćeni. Mislim da medijska promocija takvih događaja može dovesti do toga da oni postanu sve popularniji, te da nove generacije i novi naraštaji mladih inovatora budu više zainteresovani za takva dešavanja.

Nataša: S obzirom na to da je lonac više od medija, i da predstavlja ekosistem za sve kreativne, preduzetne, inovativne i aktivne mlade ljude, šta misliš kako mladi inovatori i inovatorke na najbolji način mogu iskoristiti postojanje jedne takve zajednice?

Nusmir: Lonac je odlična platforma koja zaista radi fenomenalan posao na promociji ideja i ljudi, daje prostor za njihovo međusobno povezivanje. Ovakve platforme trebaju biti pravilo, a ne izuzetak u medijskom prostoru BIH, a sve sa ciljem veće promocije ispravnih društvenih vrijednosti koje su nam kao društvu zaista potrebne. 

_________

Pogledaj i:

• Temu 1 na 1 u loncu i ostale zanimljive intervjue sa mladim bh. inovatorima i inovatoricama
• Seriju intervjua o neobičnim biznis idejama

_________

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.