Pomalo nestvarno zvuči da država poput Bosne i Hercegovine, koja je po pitanju ekonomije na samom evropskom dnu, godišnje baca ogromne količine hrane. Kada govorimo o ovoj problematici, ne misli se na, neiskorištene ostatke hrane iz restorana ili porodičnih domova na što je jako teško uticati, nego o hrani koja propada jer je firmama i trgovačkim lancima jeftinije hranu uništiti nego donirati jer bi na nju trebalo platiti 17% PDV-a. 

Prema podacima Fondacije ‘Mozaik’ i glavnih partnera Fondacije Hastor, Udruženja Pomozi.ba, Mreže za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans koje pod okriljem partnerstva s USAID-om provodi kampanju ‘Niko gladan, niko sam‘ u našoj državi svakodnevno se u javnim kuhinjama hrani skoro 17 hiljada ljudi u 60 javnih kuhinja. Ono što posebno žalosti je i činjenica da je prošle godine otvorena posebna javna kuhinja za bebe. Nas je posebno zanimao aspekt pomoći širem brojem ljudi osim onoga u javnim kuhinjama što se u praksi često svodi na jedan ili dva topla obroka dnevno. Ne umanjujući i taj vid pomoći, smatramo da bi oslobađanje PDV-a robe pred istek roka pomoglo puno obiteljima koje ovise o trajnim namirnicama što im lakše omogućava kontinuitet prehrane, a što bi lakše prebrodilo agoniju preživaljavanja iz dana u dan.

Svatko će se začuditi koji je interes državne vlasti da potražuje dodatni namet za hranu koja je pred istek roka te ‘tjera’ trgovačke lance na nehumana rješenja.

“U skladu s važećim Zakonom o PDV-u u BiH propisano je da se na sve donacije dobara (robe) plaća PDV, dok se na donancije u finansijskom obliku PDV ne plaća. To znači da ukolo neka firma želi donirati robu, pa i robu koja je pred istek roka, na vrijednost te robe koja se donira mora se obračunati 17 % PDV-a. Ovo iz razloga što je ta firma prilikom nabavke te robe izvršila odbitak ulaznog PDV-a, odnosno umanjila je svoju PDV obavezu za iznos ulaznog PDV-a. S druge strane, ukoliko ta ista firma donira finansijska sredstva, na taj iznos donacije se ne obračunava PDV. Ovo je propisano važećim Zakonom o PDV-u u BiH.

UIO nema podatak koliko se godišnje uplati PDV-a na doniranu hranu, iz razloga što svi PDV obveznici u svojim prijavama dostavljaju samo jednu cifru u smislu obaveze plaćanja PDV-a na sav promet koji su ostvarili. Ne postoji posebna obaveza da obveznici posebno iskazuju PDV samo na doniranu hranu, tako da iz tog razloga ne raposlažemo tim podatkom”, rekao je za hercegovina.info Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje.

Istovremeno, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane.  Firme koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale 2/3 bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava.

“S obzirom na činjenicu da se Zakon o PDV-u u BiH primjenjuje od početka 2006. godine, te da donas nije bilo izmjena spomenutog zakonskog rješenja, te imajući u vidu da su se i u EU desile brojne izmjene kad je u pitanju direktiva koja tretira porez na dodanu vrijednost, javila se potreba da se i u BiH pristupi izradi novog zakonskog rješenja. Stručnjaci iz UNO su u prethodnom razdoblju kroz Twinning projekat finansiran iz IPA sredstava EU, zajedno s ekspertima iz poreznih administracija EU, pripremili novi nacrt Zakona o PDV-u BiH. Tim novim nacrtom Zakona o PDV-u je, između ostalog, predviđeno da oslobođena plaćanja PDV-a bude i hrana pred istek roka koju pravna lica doniraju javnim kuhinjama u humanitarne svrhe”, nastavlja Kovačević ističući da se mora sačekati novi Zakon o PDV-u kako bi se u Bosni i Hercegovini stvorila zakonska mogućnost da se ne plaća PDV na hranu koja se donira. 

U ovom trenutku nacrt Zakona o PDV-u u BiH nalazi se kod Upravnog odbora UNO, gdje su članovi i tri ministra finansija. Iz ove institucije pretpostavljaju da će se sačekati da se uspostavi novi saziv Upravnog odbora UNO nakon što se imenuju novi ministri finansija u BiH (državni i entitetski), te da će se procedura usvajanja novog zakonskog rješenja tada biti pokrenuta u Upravnom odboru UNO, a nakon toga zakonsko rješenje ide u Vijeće ministara BiH i na kraju u Parlament BiH. Onakav Zakon o PDV-u u BiH kakav bude usvojen u Parlamentu BiH i objavljen u Službenom glasniku BiH, bit će u primjeni.

Dalibor Milas, jedan od vodećih ljudi mostarske udruge ‘Minores’ koja brine o beskućnicima i socijalno ugroženim porodicama nije nimalo začuđen ovakvim zakonskim rješenjima i naglašava važnost da bi se ovim Zakonom konkretnije pomoglo velikom broju korisnika.

“Puno bi ovo značilo ne samo Minoresu nego i samim trgovačkim lancima. Svi mi koji posredujemo između onih koji imaju dovoljno i onih koji nemaju ništa jako dobro poznajemo želju i potrebu ovih prvih da pomognu i njihove frustracije zbog državnog aparata koji onemogućava takve stvari. Kada bismo uspjeli stvoriti jedan sistem, prema kojem se hrana ne bi bacala, nego završavala u rukama onih kojima je prijeko potrebna, uvjeren sam da bi od toga svi profitirali”, kaže Milas te dodaje da ga u ovoj državi ništa ne čudi jer ne samo da ne brine za svoje stanovnike, nego proizvodi nove socijalne slučajeve kao na traci.

Pero ovog zakona definitivno bi osjetili krajnji korisnici, odnosno osobe u nuždi koji bi ovisili o par dana otisnutog roka na ambalaži.

“Jedan od paradoksa našeg vremena je što danas po prvi put u historiji čovječanstva više ljudi umire od viška nego od manjka hrane. Hrane ne samo u BiH nego u svijetu općenito ima i više nego dovoljno. Problem je ta raspodjela. Nema potrebe naglašavati da bi im to olakšalo život. U svakom pogledu”, zaključuje Milas koji svjedoči po iskustvu udruge ‘Minores‘ da je u društvu sve više višečlanih porodica u kojima čak i radi jedna ili dvije osobe, ali to im ne bude dovoljno za osiguranje životne egzistencije u najelementarnijim potrebama.

Prvi čovjek međugorske udruge ‘Marijine ruke’ koja pomaže stotinama korisnika također smatra da bi im u radu bilo veliko olakšanje kad bi ona hrana koja je pred istek roka zapravo bila oslobođena PDV-a. 

“Nismo dobivali donacije od većih tržnih centara, vjerujem da oni idu protiv sebe ukoliko bi donirali nama ili nekoj drugoj humanitarnoj udruzi. Sigurno da bi nam značilo, da bi se otvorila neka nova vrata pogotovo s robom koja je pred istek roka. Mi osim dnevnih obroka u pučkoj kuhinji u Ljubuškom, mjesečno dijelimo 700 paketa hrane socijalno ugroženim porodicama. Naša praksa je da dajemo dva paketa porodici ukoliko je četiri ili više člana kućanstva, onda bi nam u svakom slučaju dobro došla svaka pomoć”, istaknuo je Josip Ilić, predsjednik navedene hercegovačke udruge.

Iako većina bh. političkih stranaka u svom nazivu ili smjernicama ima element socijalnog djelovanja i nije prevelika borba među njima za riječ kad je u pitanju doniranje hrane. Međutim, jedan od rijetkih je donedavni SDP-ov federalni zastupnik, a nakon oktobarskih Općih izbora i državni parlamentarac koji je za hercegovina.info pobliže objasnio u ‘koja doba’ je ovaj zakon.

“Bilo je nekih inicijativa ranije, ali ja sam sad pripremio izmjene i dopune Zakona da onaj ko donira hranu bude oslobođen PDV-a, odnosno da ne strepi hoće li biti kažnjen zbog toga. Smiješno je da je po današnjem sistemu jednostavnije baciti i uništiti hranu nego donirati. Zakon je pripremljen, međutim prije nego se on uputi u proceduru, moraju se razviti mehanizmi kako će on biti proveden, ko će, šta i kako raditi u čitavom procesu i trenutno smo u toj fazi jer je na meni, kao zastupniku koji predlaže, ujedno i prijedlog implementacije tog Zakona“, naglasio je Saša Magazinović koji smatra da je realno da se nakon formiranja državne vlasti ovaj prijedlog nađe pred zastupnicima jer više-manje sve pripremljeno te se nada da će imati podršku kolega u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Politika je, izgleda, potrošila sve kredite i kod humanitarnih udruga koji jednostavno više ne vjeruju u bilo kakvu konkretniju pomoć.

“Nažalost, imamo komplikovan koncept države i dok zakon prođe trebat će vremena. Sumnjamo da će se ukidanje PDV-a brzo dogoditi. Sada imamo novu vlast kojoj treba određeno vrijeme da počne raditi, a proći će sigurno godina dana dok se uhodaju”, kazali su iz U. G. ‘Zajedno za naš grad’ koji su prepoznatljivi simbol humanosti u Gradu na Neretvi te dodaju da bi itekako osjetili ukidanje PDV-a na navedenu vrstu robe jer bi na taj način mogli povećati donacije prehrambenih artikala krajnjim korisnicima.

Borba za hranu jest teška i užasna misija, ali ne i nemoguća. To najbolje pokazuje primjer iz Hrvatske kad je uspješna priča ‘Mreže hrane’ privela se kraju nakon mukotrpnog sedmogodišnjeg djelovanja.

“Kad smo kretali s ovom pričom 2015., nismo imali pojma da bi to moglo doći do ovih razmjera. Nama je cilj bio da se doniranje hrane oslobodi PDV-a, a onda se proširila svijest o ovom problemu. Krenuli smo sa 7 miliona kuna, a danas smo na stabilnih 20 miliona. No, ono što je još važnije je da smo pri kraju procesa pokretanja Banke hrane u čemu je Ministarstvo poljoprivrede unazad dvije godine napravilo odličan posao. Završeno je takmičenje za nositelja Banke hrane i do kraja godine ćemo znati ko će to biti, a do kraja 2023. godine projekat će biti pokrenut, što je još jedan pomak ka većem doniranju hrane – izjavio je koordinator Zoran Grozdanov i dodao: “Mreža hrane, stoga, prestaje s radom jer smo primarno bili zagovaračko-aktivistička grupa koja je željela natjerati donositelje odluka da nešto naprave, oni su to napravili i sad je na donatorima, ministarstvu i civilnom sektoru da počnu uređivati cijeli sistem”.

Priča objavljena na našem web portalu i Facebook stranici:

https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/tko-tebe-kruhom-ti-njega-pdv-om/208600/

https://www.facebook.com/Hercegovina.Info1/posts/pfbid0wwpYquAa14bKUSxLPvzUnBKAQqbuiBaTr96CSzhmtybGn89XTY6tDqBf3uh3R7fal