Senka Bajramović
Administrator
DA LI I KADA SE REGISTROVATI KAO PDV OBVEZNIK?
17/10/2018 uVještine budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pregledajte šestu temu iz serije ovih videa:
A ovdje možete pogledati i cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa:
KAKO IZABRATI POSLOVNI PROSTOR?
17/10/2018 uVještine budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pregledajte petu temu iz serije ovih videa:
A ovdje možete pogledati i cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa:
POKRETANJE START-UPA KADA STE NEZAPOSLENI ILI STE VEĆ ZAPOSLENI NA DRUGOM MJESTU
17/10/2018 uVještine budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pregledajte četvrtu temu iz serije ovih videa:
A ovdje možete pogledati i cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa:
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA TJ. RASHODIMA
17/10/2018 uVještine budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pregledajte treću temu iz serije ovih videa:
A ovdje možete pogledati i cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa:
KADA JE PRAVI MOMENAT ZA REGISTRACIJU STARTUPA?
16/10/2018 uVještine budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pregledajte prvu temu iz serije ovih videa:
A ovdje možete pogledati i cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa:
UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM KAPITALOM U STARTUPU (FULL VIDEO)
16/10/2018 uLideri budućnosti span>
“Odlučio sam odvojiti značajan dio svog vremena da te pokušam na pravi način uputiti u to kako razmišljati u startup modu, i to specifično u dijelu upravljanja investicijskim kapitalom, ili narodski rečeno, kako sa što manje para što bolje započeti biznis.” – Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik
Pogledajte cijeli video koji se sastoji iz 21 cjeline i u kojem je objedinjeno Zoranovo preduzetničko iskustvo – sa mnoštvom savjeta i odgovora na pitanja svakog ko razmišlja o registraciji startupa.
Nakon što razumiješ uslove iz videa, popuni nam ovaj kratki upitnik, ubrzo nakon toga ćemo ti se javiti.
Sretno!
Šta se radi u najboljem impakt inkubatoru u BiH?
24/06/2018 uLideri budućnosti, Mentorstvo i liderski razvoj span>
Aida i Irma su dvije studentice iz Tuzle. Obje studiraju socijalnu pedagogiju, druga i treća godina su. Ovaj junski vikend su provele u Sarajevu, u hotelu Hollywood na Ilidži (veći dio svog vremena). OK, priznajem, prethodne tri rečenice ne odaju baš da se radi o nekoj vijesti. Ali, kad vam kažem šta je bio razlog njihovog dolaska vidjet ćete da je u ovoj posjeti ipak bilo nešto neobično.
Njih dvije su, kao i 5 drugih timova, došle u Sarajevo provjeriti koliko je kvalitetna njihova biznis ideja, i mogu li za nju dobiti investiciju za razvoj prototipa, do 5.000 KM. Prethodno su se obratile Fondaciji Mozaik i kroz Inkubator društvenih biznisa dobile pomoć u struktuisanju svoje ideje, odlučile šta su prvi koraci u razvoju njihovog biznis plana i društvenog biznisa, i došle su ono na čemu su vrijedno radile par mjeseci i predstaviti pred žirijem. Sav prethodni rad i trud mladih ljudi u Inkubatoru, ali i samog Inkubatora, onda dođe na vidjelo na već popularnom događaju – Demo Day-u 1.
Razvijajte svoje ideje s mentorima
Online savjetovalište „Svijet bez etikete“ je naziv društvenog biznisa ove dvije mlade studentice, koje su kroz studiranje i razgovor sa kolegama i kolegicama došle na ideju prvog online savjetovališta sa multidisciplinarnim stručnim timom u BiH, kojem su fokus mladi ljudi, jer mnogi od njih pate od depresivno-anksioznih poremećaja i one im žele pomoći.
Dok sam ja bila druga (a i treća) godina studija, da sam slučajno i imala prosvjetljenje i dobila sličnu ideju, odustala bih na početku misleći da je to prevelik zalogaj za jednu studenticu, i da mi je pametnije da spremam svoje ispite, ali me fasciniralo da one nisu! Poslije svog pitcha mi opušteno kažu kako su ideju prvo prezentovale profesoricama koje su htjele uključiti u cijelu priču, istražile tržište, pokrenule online platformu… i došle na Demo Day 1 da nastave unaprjeđivati svoju ideju. I onda trebam čitati i vjerovati tekstovima po portalima koji generališu i govore da su mladi ljudi pasivni i čekaju servirane poslove?
„Danas nam je bilo zanimljivo jer tek sad imamo jasnu sliku toga kakve usluge pružamo i kako da ih unaprijedimo. Do sad nismo toliko usko razmišljale o svemu, razvile smo svoju ideju i ovo je stvarno genijalna šansa koja nam se pružila. Savjetovala bih svima, kakvu god da ideju imaju, da je prođu detaljno sa mentorima u Inkubatoru, jer će imati priliku da čuju stručnjake iz različitih oblasti, a ne generalne komentare tipa – pokrenite facebook stranicu“, kažu djevojke iz Tuzle.

Pored mentora koji s vama rade na razvoju biznis planova i strategija, Kristina iz Tomislavgrada je istakla da posebno cijeni rad s mentorima u pripremi za prezentaciju. „Prvi put sudjelujem na ovako nečemu, bilo je malo napetosti mada nisam dozvolila da me trema toliko preuzme. Pripremala sam se kroz skype časove s mentorima, i mislim da sam bila spremna da prezentujem. Otvorili su mi nove vidike, pokazali smjer u kojem treba da gledam, i to mi je bila odlična nit vodilja“, nakon svoje uspješne prezentacije je rekla Kristina.
Kao Aida i Irma, jednako su me oduševili i drugi mladi koji su došli spremni pred žiri, sa činjenicama, odličnim prezentacijama, projekcijama i idejama za budućnost. Širom BiH postoje mladi ljudi koji svoje vikende posvećuju tome što pokušavaju uraditi nešto bolje za svoju budućnost, ali i zajednice u kojima žive. To može biti otvaranje škole engleskog jezika u Tomislavgradu, kao što Kristina želi ili jaaako kvalitetni, a domaći kozmetički preparati sa posebnim hemijskim svojstvima koje Sanja sa svojom prijateljicom pravi u Tuzli, a zovu se BioS cosmetics by Alabajči. Postoje i mladi koji svoje dugogodišnje iskustvo u radu s klijentima žele zaokružiti nečim korisnim za zajednicu kao što je društveni biznis, pa tako Minela iz Premium Agenture želi iskustvo u radu s klijentima kroz stratešku prodaju i menadžment iskoristiti za razvoj društvenog biznisa koji će u Sarajevu i šire nuditi više lančano povezanih djelatnosti, a ujedno misliti na više kategorija društva – mlade, starije žene i penzionere.
Žiri je posebno cijenio posvećenost koju su timovi uložili u svoje ideje, ali i njihovu inovativnost. Arif i Belmin iz Sarajeva su jedni od tih inovatora koji su došli na ideju novog medija za cross oglašavanje brendova i umrežavanje prodajnih mjesta, tj. poboljšavanje interakcije brendova i njihovih potrošača. Zovu se Best offer wall.
Svih 6 timova je opravdalo povjerenje i dobilo investiciju za razvoj prototipa!
Žiri, iako je pronašao prostora za unaprjeđenje kod svakog tima, ipak je bio realan i svjestan činjenice da ovi mladi ljudi sa svojim idejama tek izlaze na tržište i da su sigurno vrijedno radili zasluživši da ih mentori iz Inkubatora uopšte odluče izvesti pred njih. Jer, niste valjda mislili da svaki tim koji se prijavi u Inkubator razvijati svoju ideju, i dobije priliku da učestvuje u Demo Dayu 1? Ovaj put su svi timovi opravdali dato povjerenje i pokazali da su spremni za dalji rast, te je svih 6 timova dobilo investiciju do 5.000 KM.

Članica žirija i direktorica marketinga i komunikacija u Fondaciji Mozaik, Belma Agić, prisutnim timovima je nakon dodjele investicije rekla: „Danas ste svi bili jako dobri i čestitam vam na tome. Ipak, pored elemenata u kojima ste jako dobri, ima puno prostora za napredak u svakom biznisu. Da biste uopšte došli do sljedeće faze i ostali na tržištu imate jako puno posla. Koristite mentore i ono što vam Inkubator i Mozaik nude i nemojte ni u jednom trenutku dopustiti da su oni ti koji zovu vas, jer ste vi ti koji moraju iskoristiti sve potencijale koji im se nude. Nemojte dopustiti da ovu odličnu startnu poziciju i priliku ne iskoristite!“
Investicije će timovi iskoristiti različito, ali će svi testirati svoj biznis model, i ako nastave vrijedno raditi i njihova se ideja pokaže uspješnom, za par mjeseci će biti spremni za veću investiciju i registraciju biznisa.

„Došli ste definitivno u najbolji impakt inkubator koji postoji u BiH. Sada sa našom novom LONAC online/offline zajednicom dobijate pristup većem broju ljudi, novim mentorima i prilikama, kao i pristup cijelom timu ljudi koji rade u ili sa Mozaikom, i mogu vam pomoći u razvijanju vaših ideja. Vjerujte mi kad kažem da vojska ljudi čeka da dođe do Demo Day-a 1. Ali, nisu bili spremni. Vi ste svoju ideju validirali već dva puta, nama u Inkubatoru i danas pred žirijem, a sad ćemo je zahvaljujući investicijama validirati i s našim kupcima i klijentima“, istakao je direktor Inkubatora, Vladimir Marić.
Prijateljske i ljubavne veze su se također pokazale kao recepti za uspjeh nekog društvenog biznisa čini mi se. A kako ste vi proveli vikend? Ako vam se događaj kao što je Demo Day 1 čini kao dobra alternativa, provjerite šta sve nudimo ovdje (na www.lonac.pro) ili našoj LONAC facebook stranici i pridružite nam se!
Fondacija Mozaik zapošljava: Analitičarka podataka (Ž/M)
02/04/2018 uPosao, Prilike span>
Pokrećemo on-line zajednicu i stvaramo nove prilike za mlade koji žele pokrenuti svoj društveni biznis ili provesti društveno odgovoran projekat, i u timu nam nedostaješ baš ti:
ANALITIČARKA PODATAKA (Ž/M)
Pogledaj uslove koje bi trebala ispunjavati da se prijaviš. Nadamo se da ih ispunjavaš (skoro) sve. Pa, da počnemo…
— Imaš završen matematički fakultet, ili pet godina iskustva na poslovima analitike i obrade velikih podataka?
— Ni ne sjećaš se više da je Python porodica zmija jer ga već dugo koristiš kao alat za obradu podataka, kao i R, Power-BI, Cognos, Kettle, SPSS?
— Pored iskustva u analizi podataka i statističkoj analizi, imaš dokazano iskustvo i u kreiranju funkcionalnih i sažetih izvještaja, kako za donosioce odluka, tako i za širu javnost?
— Umiješ samostalno kreirati SQL upite?
— Imaš iskustvo u razumijevanju različitih zahtjeva menadžmenta, kao i u praćenju i evaluaciji projekata, programa i strategija?
— Nici Picasso, ali znaš kreirati funkcionalnu infografiku i koliko je bitno da ona bude pismena (na BHS ili engleskom jeziku)?
— Razbijaš predrasude o analitičarima/kama svojim timskim duhom, smislom za humor i can-do stavom?
Ako je tako, i ako je tvoja check lista ispunjena kvačicama, obavezno nam pošalji CV i jednu infografiku iz svog profesionalnog iskustva do 6. aprila na posao@mozaik.ba
Više detalja na: http://mozaik.ba/…/28/oglas-za-posao-analiticarka-podataka…/
Sretno!
„Let me ask you for a second date“
30/03/2018 uLideri budućnosti, Mentorstvo i liderski razvoj span>
Ako ste sad ušli vidjeti jesam li to počela pisati i o ljubavnim savjetima u LONCU, prevarili ste se (nisam još). Jučer je Shawn Ardaiz par puta ponovio ovu rečenicu. Shawn je bio jedan od predavača iz Impact HUB-a iz Beča, koji je 28. marta u Sarajevu prezentirao Investment Ready Program. Radi se o četveromjesečnom programu za preduzetnike iz SEE regiona, koji kreiraju rješenja za različite društvene probleme. Shawn nije bio neprofesionalan, i nije ovo rekao nijednoj djevojci, nego svim društvenim preduzetnicima i preduzetnicama u prostoriji, koji su se pripremali za jednu od najtežih prezentacija u životu. Upravo im je ovom rečenicom sugerisao da pitch koncipiraju tako da zainteresuju žiri, zaintrigiraju ga da postavlja što više pitanja i da ih požele opet vidjeti, kako bi odlučli da li zaista žele investirati u njih.
A, za šta su vježbali pitch?
Ovaj pitch od 90 sekundi, na engleskom jeziku (noćna mora svih preduzetnika/ca), bio je posljednji dio radionice na kojoj je prisustvovalo osam timova koji sa svojim društvenim biznisima prave prve korake širom BiH. Jedan od predstavljenih društvenih biznisa će biti razmatran da među 15 finalista u Beču, u aprilu, nastavi razvijati svoju biznis strategiju te se priključi ovom programu. Tu bi dobili personalnu mentorsku podršku, priliku da upoznaju mrežu iskusnih eksperata i investitora i pristup raznim izvorima kao što su webinari, biznis alati i urneci.
Cilj ovog programa je kreirati društveno odgovorne biznise koji su spremni za investicije, rast i međunarodni impakt. Impact investing se odnosi na investiranje u biznise, kompanije, organizacije koje imaju namjeru da stvore mjerljiv utjecaj na društvo od kojeg će koristi imati šira zajednica, pored finansijskog povrata. Impact investicije omogućavaju kapital za društvena i ekološka pitanja.
Program postoji od 2012. godine i do sad su uložili 540 sati mentorstva, kao i 4,8 miliona EUR u društveno preduzetništvo. Također, u SEE regionu organizuju najveću Impact Investing konferenciju.
Dok se koncept impact investiranja sve intenzivnije razvija na globalnom nivou, njegovo je razumijevanje u ovom dijelu Europe još uvijek vrlo nisko, dok je neiskorišteni potencijal ovoga sektora zaista velik.
Impact HUB u Beču je ekosistem izvora, inspiracije i mogućnosti za saradnju i cilj mu je da kreira svijet koji će biti više samoodrživ. Sastoji se od društvenih biznisa koji rješavaju kako lokalne, tako i globalne probleme. Na ovoj platformi se nalazi preko 15.000 preduzetnika/ca, koji preko platforme imaju pristup različitim treninzima, podršci, radnom prostoru, networkingu i programima. Impact HUB u Beču je dio globalne mreže zajednica koje sarađuju, vođeni preduzetničkom strašću i željom da svijet učine boljim mjestom.
Shawn ima 20-godišnje iskustvo rada u Silikonskoj dolini, koji je iz San Francisca došao raditi u Beč, sa željom da bude dio impact investiranja. „Uvijek rado dođem na Balkan, a prvi mi je put u Sarajevu. Ovdje mi se posebno svidjela energija i elan kod ljudi da ideju koju imaju pretvore u društveni biznis, istovremeno se suočivši sa izazovima s kojima se svi na Balkanu susreću – velikoj nezaposlenosti i sprječavanju odliva mozgova. Uvijek rado slušam pitcheve društvenih biznisa i trudim se pronaći način da oni profunkcionišu. Nadam se da će prisutni današnju radionicu smatrati korisnom, a možda nam se i jedan od timova pridruži u Beču…“, rekao je.

Investement Ready Program biznisima koji im se priključe nudi preko 20 sati personalizovane podrške od različitih mentora. Upravo nedostatak mentorstva, mladi koji se upuste u pokretanje biznisa, često spominju kao prepreku. „Mi smo se registrirale kao NGO, i srećom, prošle smo razne radionice i treninge gdje smo izgradile mrežu kontakata partnera koja je, kad god nam treba informacija, tu za nas. Ali ipak, sigurno bi od najveće koristi bilo da smo pored novca koji je jako bitan, imale i mentorstvo koje bi nam olakšalo rad“, spomenula je učesnica Vedina Ajanović.
Shawn već tri godine radi kao mentor za društvene biznise. Na moje pitanje kako se snašao u toj novoj ulozi rekao je: „Volim biti mentor i to je jedan od mojih najdražih poslova. Jedan od izazova koje vidim, ne samo na Balkanu, ili u Beču, nego globalno među preduzetnicima, je da zaista moraju razumjeti i slušati svoje klijente i šta oni žele i imaju za reći. Mislim da preduzetnici moraju puno više vremena provoditi s korisnicima njihovih usluga te osluškivati njihove potrebe. Moraju da razumiju šta oni žele, do čega im je stalo, šta cijene, a onda stvoriti kreativne koncepte koji će zadovoljiti te potrebe. Zato je jedna stvar koju bih im savjetovao: ‘Prestanite im samo prodavati svoj proizvod nego učinite da im je zaista stalo do vašeg proizvoda/usluge i da ne mogu bez njega!’“
Organizatori radionice su pripremili i zanimljiv case study za prisutne timove. Podijelili su im određene uloge – svako je bio neki investitor, ali imali su informacije o tome šta su interesi tog investitora i šta mu je prioritet za ulaganje. Na osnovu toga su birali biznise, čije su profile mogli pročitati, u koje će uložiti. Cilj im je bio da vide i drugu stranu, i šta sve dolazi u obzir pri izboru koji investitori svakodnevno čine, kako bi oni osnažili svoje biznise.
Današnji događaj je bio i odlična prilika mladim preduzetnicima širom BiH da pričaju o svojim biznisima, dijele svoja iskustva, buduće planove, savjetuju jedni druge, dijele uspjehe, ali i prepreke jer je ovo rijetka prilika da se društveni biznisi iz BiH okupe na jednom mjestu.

Vedina Ajanović iz Centra zdravih navika, jedna je od učesnica ove radionice. S kolegicom Nevenom se bori za očuvanje zdravlja, donoseći u Mostar nešto novo kao što je nutricionizam, u kombinaciji s psihologijom. Smatraju da se poremećaji u ishrani ne mogu riješiti bez multidisciplinarnog pristupa psihologa i nutricioniste. Motivacija sa psihološke strane i Nevenino znanje sa nutricionističke nude inovativnu kombinaciju. O današnjem iskustvu je rekla: „Već sam izlagala na engleskom, ali nisam nikad izlagala ovako kratko, kada treba da isfiltriram i kažem ono najbitnije, a toliko toga ima da se kaže. Treneri su imali super uputstva, konkretna, šta je problem – šta je rješenje, ko su klijenti i šta nam treba. Tražili su da bude jezgrovito, koncizno, konkretno, sažeto i potrudila sam se to ispuniti. Htjela bih unaprijediti svoju i Neveninu ideju, nikad ne mogu reći moju, jer je stvarno zajednička i rezultat je jednake energije i ulaganja, kao i truda i i rada.“
Jednu od sugestija za dobar pitch Komisija je stalno ponavljala – uvijek počnite prezentaciju s problemom koji rješavate. Upravo sam to i ja naglasila u svom blogu o dobrom pitchu, pa ako se nekad nađete u sličnoj situaciji, svakako pročitajte. Također, pitanja koja su ih pitali nakon pitcha su bila fokusirana na poznavanje konkurencije, po čemu je njihov proizvod/usluga drugačiji od drugih, namjeri i procjeni širenja i unaprjeđenja biznisa, informacijama o timu i sl.
Ipak malo ljubavi za kraj
Sjećate se još uvijek rečenice iz naslova? Vedina se sjetila referirati na nju tokom svog pitcha, te je na kraju prezentacije spomenula da joj je suprug (inače član tima tog biznisa) rekao već na prvom sastanku kako će je oženiti. Nadam se da je sucima, pored toga što ih je nasmijala, uspjela izvući ekstra poen na duhovitost 🙂
Vedina nije jedina bila „u paru“ u ovoj prostoriji. Od osam društvenih biznisa, tri tima su činili parovi. Izgleda da je jedan od posebnih sastojaka za uspjeh društvenih biznisa – ljubav, koliko god mi ova rečenica patetično izgledala 🙂

A kad smo kod ljubavi… „Ja sam se iz Beograda preselila u Zvornik isključivo zbog ljubavi, jer sam tamo našla svoju srodnu dušu, ali moram naglasiti i da sam u manjem gradu prepoznala mnogo veće šanse za uspjeh u biznisu. Mnogo je lakše da se istakneš ako imaš neku ideju i preduzetničku nit, dok je u velikom gradu to malo teže jer je velika koncentracija ljudi iz raznih krajeva“, podijelila je svoju priču Danka Bosiočić iz Zvornika, iz „Eco-boss“ društvenog biznisa.
Ali, pored ljubavi i podrške partnera, ipak bih za kraj svim preduzetnicima/cama dala ovaj savjet: Vježbajte svoj pitch na engleskom jeziku! Možete uraditi koncept na svom jeziku, ali navježbajte i englesku verziju jer nikad ne znate kakvu priliku možete dobiti, na kojoj se morate predstaviti u najboljem svjetlu. Smisao pitcha također nije naučiti ga napamet, jer pitchu slijede pitanja na koja također trebate znati odgovore na engleskom jeziku. Sva vaša ljubav, strast i predani rad padaju u vodu ako to ne znate iskomunicirati s investitorima radi jezičke barijere. Ulažite u sebe, i već danas se raspitajte o kursevima engleskog jezika u vašem gradu. Sretno!

Vještine koje nećete pronaći ni na jednom oglasu za posao
14/02/2018 uSoft skills za profesionalni uspjeh, Vještine budućnosti span>
Soft skills, transferable skills, transversial skills, future skills, 21st century skills…
Ogroman je spisak listi različitih vještina koje se očekuju od današnje mlade osobe, koja se priprema za tržište rada. Sve nabrojane vještine su na neki način sinonimi jedne drugima, i u njihovom presjeku se nalazi veliki broj istih vještina. Većina kriterija na poslovima za koje se prijavljujete podrazumijeva set vještina koje steknete kroz formalno obrazovanje, ili radno iskustvo. Ali, šta je sa svim onim vještinama koje vam pomognu da se svidite poslodavcu na intervjuu, da imate dobar odnos s kolegama/icama i poslovnim partnerima, da budete dobar radnik ili jednostavno – dobra osoba?
Tu dolazimo do termina transverzalnih vještina, koje mnogi smatraju nasljednikom prenosivih (transferable) vještina. Koje su sad to vještine? Pojednostavljeno, transverzalne vještine su višenamjenske vještine koje možete primijeniti i iskoristiti u različitom okruženju, ne samo poslovnom. Posjedovanjem tih vještina znate kako prebaciti (transfer) svoje vještine iz jednog konteksta u drugi, kako bi savladali problem ili riješili neku situaciju u svoju korist. Transverzalne vještine ne vezujemo ni za jedan konkretni posao, zadatak, akademsku disciplinu, zanat ili struku. Koriste se u širokom dijapazonu poslova i situacija i relevantne su za pojedince kao građane, ali i za zaposlenike u današnjim promjenjivim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
Kako da ih steknemo?
Svako ih posjeduje i „kupi“ iz okoline još od ranog djetinjstva. Naravno da veliki dio njih steknemo još kroz formalno obrazovanje, ali je ogroman faktor neformalno i informalno – kroz čitanje, druženje, različite životne situacije i životno iskustvo. Sve dosadašnje prakse, pripravnički staž, manji i veći poslovi, volontersko iskustvo ili hobiji koje ste pokušali su ugradili neku od ovih vještina u vas. Tako da, kad mislite da volontirate „džaba“ prođite listu ovih vještina i vidite koliko ste ih dobili upravo zahvaljujući tom iskustvu. U izgradnji ovih vještina veoma su važni svi treninzi, seminari, konferencije koje posjetite, pogotovo oni međunarodni gdje se imate priliku upoznati sa različitim nacijama, kulturama i običajima.
Ove vještine nećete pronaći ni na jednom oglasu za posao, ali su esencijalne ako želite napredovati i graditi vašu karijeru. Neki ljudi tokom cijele svoje karijere ne postanu svjesni njihove važnosti. I ove vještine mogu biti grupisane u različite kategorije: lične, interpersonalne ili međuljudske vještine, analitičke, tehničke, organizacione… Neke od njih, i moje omiljene, su svakako tzv. „people skills“ u koje spadaju: prihvatanje feedbacka, prilagođavanje drugima, pregovaranje, motiviranje drugih, entuzijazam, nošenje s negativnim komentarima drugih, delegiranje poslova, razrješavanje konflikta, vještine ophođenja sa teškim ličnostima, networking (jaaako bitno budućim poduzetnicima). Tu svakako ubrajamo i poslovnu korespondenciju, snalaženje s novim softverom, mogućnost prioritetiziranja, samodisciplinu, preuzimanje inicijative, osjećaj za društvenu pravdu, toleranciju, iskrenost, vještine ubjeđivanja te kontrolisanje emocija. Pronalazite li se?
21st. century skills
Sasvim je razumljivo zašto ih mnogi nazivaju i vještinama 21. stoljeća. Trenutno se u EU radi i na uvođenju novog koncepta obrazovanja učenika/studenata koji će ih učiti najrelevantnijim, najkorisnijim, najpotrebnijim i univerzalno primjenjivim vještinama. Generalno, studenti 21. stoljeća bi trebali učiti drugačije gradivo i graditi potpuno nove vještine od onih koje su se učile u 20. stoljeću jer ih očekuje još kompleksnije i kompetitivnije tržište, sa specifičnom potražnjom u dobi napretka tehnologije, gdje najbolji uspijevaju. EU zato često navodi termin globalnog građanina, koji može živjeti i raditi bilo gdje, a upravo ovakve vještine će mu pomoći da se prilagodi svakom novom zadatku i okruženju.
Postoji više načina za mapiranje vještina koje posjedujete. Na sajtovima na kojima je većina njih nabrojana imate i pitanja koje vam pomažu da provjerite posjedujete li tu vještinu ili ne, postavljajući sebi prava pitanja. Neka od njih možete pronaći ovdje.
Odlična stvar je da, koliko god ih nabrojali i shvatili da posjedujete, nikad nije kasno početi sa daljim kultivisanjem ovih vještina.
Šta vi mislite: Jesu li ove vještine zaista vještine budućnosti? Kako ih najlakše naučiti? Da li po vama poboljšavaju konkurentnost na tržištu rada? Koje vještine je vama kao poslodavcima bitno da zaposlenici imaju?
WEBINARI – virtuelne učionice
21/12/2017 uEventi, Prilike span>
Kako se radi sponzorisanje facebook posta, kako se montira video, kako da promovišem svoj biznis? Beskrajno dugo guglanje i isčitavanje o ovakvim temama nekad može tako demotivisati, ili ne pomoći s objašnjenjem. A, pomalo vam je dosta i onih after-work seminara na koje odete mrtvi umorni i nimalo produktivni jer ste se još i upali u saobraćajnu gužvu? Ili sređivanja i oblačenja košulje i sakoa kad bi najradije pili kafu u pidžami?
Koncept seminara s kojim ću Vas upoznati, omogućava upravo to, da iz komfora Vašeg stana, kafića, vikendice… bilo kojeg mjesta koje ima internet i možete čuti ono o čemu se govori, aktivno učestvujete u seminaru i naučite nešto novo.
S obzirom na današnju brzu svakodnevnicu i stresne poslove, ne ostaje mnogo vremena za profesionalno usavršavanje, rad na svojim vještinama, a pogotovo hobijima. Stoga su se kreatori forme WEBINARA (WEB based semINAR) odlučili približiti zainteresiranima za njihovu priču, te im omogućiti fleksibilnost, koja nam svima uveliko nedostaje. Učestvovanjem u online seminaru slušate govornika koji priča kilometrima udaljen od Vas, nekad i drugim jezikom, uz još par desetina ili stotina ljudi širom svijeta koji dijele Vašu strast i žele, kao i vi, naučiti nešto novo.
Kako onda webinar funkcioniše?
Webinari su posebna forma seminara koji su u online formi, a koja kombinuje emitovanje seminara uživo, interakciju s publikom i ima eduaktivni karakter. Cilj webinara je da vam prezentuje nešto novo, demonstruje određene vještine, da neku instrukciju ili samo potakne konverzaciju o nekoj temi. Najčešće ga pokreću eksperti za oblast o kojoj će se pričati, želeći podijeliti znanje s vama i educirati Vas o temi koju jako dobro poznaju, često besplatno, ali sve češće i u formi plaćenog kursa.
Webinar podrazumijeva unaprijed pripremljen i sistematizovan materijal koji se onda plasira određenoj ciljnoj grupi, s ciljem da upozna učesnike sa određenim rješenjem problema, informiše, prezentuje određeni proizvod ili uslugu itd. Webinar je inicijalno u live formi, gdje se sa učesnicima može organizovati diskusija o određenim pitanjima, ali njegova karakteristika je i što je poslije dostupan snimljen.
Broj učesnika webinara može biti minimalno 2, do par hiljada, nebitno gdje se nalaze u svijetu.
Kome su webinari namijenjeni?
Da bi učestvovali u webinaru potrebno je da ste prosječan korisnik računara, imate opremu… i želju da naučite nešto novo 🙂 Za njega je potrebna samo stabilna internet konekcija, računar / tablet / mobitel te slušalice i mikrofon koji nisu neophodni, ali čine konverzaciju lakšom. Kod boljih tehničkih rješenja forme webinara, nije neophodno ništa instalirati na svoj računar, jer se čitava sesija odvija preko weba i putem uobičajenih web browsera (Firefox, Internet Explorer, Opera, Safari, Chrome itd.)
Kako se vrši prijavljivanje na webinar?
Postoje dvije vrste webinara:
1. Besplatni webinar – najčešće je dovoljno samo napisati ime i e-mail adresu nakon čega ćete biti obaviješteni mailom na koji link trebate kliknuti par minuta prije početka webinara.
2. Plaćeni webinar – na isti način se prijavljujete, ali uz dodatni korak plaćanja kotizacije za učestvovanje. Nakon plaćanja, slijedi isti korak slanja maila s linkom.
Kako webinari mogu pomoći malim biznisima?
Iako bi se ovoj temi mogao posvetiti poseban blog, ovdje ću spomenuti da se webinar sve češće preporučuje za male biznise koji se ovim putem mogu povezati sa potencijalnim kupcima i približiti im svoj proizvod. Koristeći webinar, najprije ćete prezentirati svoj proizvod ili uslugu, a samim registrovanjem i učešćem zainteresovanih za webinar, vama ostaje evidencija mailova Vaših potencijalnih kupaca koje dalje možete kontaktirati. Smatra se velikim propustom ako organizator webinara ne uradi follow up i kontaktira učesnike/ce, pošalje im obećane materijale i sl. Također, ne treba se zamarati velikim brojem zainteresiranih za webinar, na početku, pogotovo ako se radi o malom biznisu. Građenje baze svojih kupaca je dugotrajan proces, i sasvim je OK na početku imati mali broj zainteresiranih. Više o tome ovdje.
U narednom blogu ću pisati o prednostima i nedostacima (kojih je puno manje) webinara, a do tad vam prilažem video Natalie Sisson, sa savjetima kako da Vi organizujete svoj webinar:
I zapamtite:
Webinar mora imati svrhu i biti uvježban, inače će Vas Vaša publika veoma jednostavno napustiti – klikom na X.
Da li ste Vi učestvovali u nekom webinaru? Šta mislite o njima? Imate li neki za preporučiti?
Pišite i stavljajte linkove 🙂
- « Prethodna
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- Sljedeća »
