PAMETNA MEDICINSKA DIJADNOSTIKA:

Tržište medicinske dijagnostike ubrzano raste i postaje sve tehnološki naprednije.  Poslovica “prevencija je bolja od liječenja” nikada nije istinitija nego kada se primjenjuje u zdravstvu.

Rastuće tržište dijagnostike pomaže ostvariti tu stvarnost. Zdravstveni sistemi širom svijeta sve više usvajaju medicinske tehnologije koje podržavaju intervenciju u njenoj naranijoj fazi. Bolesti se mogu otkriti ranije, rizici identificirati i rješavati ili ublažiti, a tretmani mogu biti usmjereniji, fokusiraniji, ciljani, brži.

Pametna medicinska dijagnostika proizašla je iz koncepta “Pametna Planeta” predloženog od strane IBM-a 2009. godine. Jednostavno rečeno, Pametna Planeta je inteligentna infrastruktura koja koristi senzore za percepciju informacija, prenosi informacije putem interneta i procesira informacije koristeći superkompjutere i računarstvo u oblaku.

Pametna medicinska dijagnostika je zdravstveni sistem koji koristi tehnologiju poput nosivih uređaja i mobilnog interneta kako bi dinamički pristupio informacijama, povezao ljude, materijale i institucije povezane sa zdravstvom, te potom aktivno upravljao i odgovarao na potrebe medicinskog ekosistema na inteligentan način. 

Upotreba pametnih dijagnostičkih tehnologija nije i neće biti ograničena na bolnice i zdravstvene ustanove jer, kao što i sam ili sama znaš,  sve više ljudi prati vlastito zdravlje, i pokušava dijagnosticirati problem kad ga ima.

U ovom tekstu ću ti predstaviti nekoliko novih dijagnostičkih alata koji ljudi mogu sami koristiti a na čijem dodatnom usavršavanju se u posljednje vrijeme užurbano radi.

NAJNOVIJI UREĐAJI  ZA PAMETNU DIJAGNOSTIKU:

⊗ Jedan od prilično novih uređaja u pametnoj medicinskoj dijagnostici koristi se za kontinuirano praćenje glukoze, što u poslednjih nekoliko godina omogućava dijabetičarima da nastave sa svojim životima zahvaljujući uređaju, senzoru, koji prati nivo šećera u krvi. Da li je ovaj senzor već zastario, šta se novo “kuha”?

Istraživači na Stanford sveučilištu razvili su pametno kontaktno sočivo koje može neprestano pratiti nivo glukoze. Koristeći nanočestice ugrađene u sočivo, uređaj pruža neinvazivan način praćenja visokih ili niskih nivoa šećera. Direktno prati nivoe glukoze u suzama i krvi bez potrebe za drugim medicinskim uređajem poput glukometra, tj. mjerača šećera. 

⊗ Drugi primjer veže se za dijagnostiku koristeći naše tjelesne tečnosti, urin i stolica, koji itekako mogu reći mnogo o našem zdravlju. Njihovo kontinuirano i olakšano praćenje, bez da stolicu ili urin nosite svaki dan u laboratoriju, može pomoći u otkrivanju promjena i biomarkera koji mogu ukazivati na promjene u organizmu.

U budućnosti, “pametni” toaleti mogli bi postati dio naše kupaonice, prikupljajući uzorke i pružajući povratne podatke. Mogli bi pomoći u otkrivanju markera bolesti poput tumora debelog crijeva ili urološkog karcinoma. Mogli bi biti korisni osobama s genetskom predispozicijom za stanja poput sindroma iritabilnog crijeva, raka prostate ili zatajenja bubrega, što nije tako rijetka pojava.

⊗ Treći primjer koji ću ovdje predstaviti vezan je za rast tržišta pametnih satova koji pruža istraživačima obilje informacija o našim svakodnevnim navikama, pulsnoj frekvenciji i režimu vježbanja.

Podaci generirani od strane pametnih satova mogli bi se koristiti za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti, kako smatraju istraživači sa Sveučilišta u Cardiffu. Kako? Parkinsonova bolest obilježena je promjenama u motoričkim sposobnostima koje uzrokuju tremor, drhtanje i usporenost pokreta, ali nemotoričke promjene mogu prethoditi početku tih simptoma mnogo godina unaprijed. Koristeći analizu podataka prikupljenih iz akcelerometara u pametnim satovima pomoću vještačke inteligencije, znanstvenici bi mogli razlikovati ljude koji žive s Parkinsonovom bolešću, uključujući one u ranim fazama, od opće populacije.

Ako ti imaš biznis kojim želiš napraviti tehnološku revoluciju u gradu u kojem živiš ili čak izići sa svojim rješenjem na svjetsko tržište, iskoristi kapital i podršku Tech4Impact fonda.