Samra
Pretplatnik
Da li će otkrivanje metaversa biti posao budućnosti?
13/02/2025 uPoslovi budućnosti span>
Paralelni svemiri više nisu samo element dobre sci-fi priče. Danas postoje neke naučne teorije koje podržavaju ideju postojanja paralelnih svemira izvan našeg. Ipak, teorija multiverzuma ostaje jedna od najkontroverznijih teorija u nauci.
Možda živimo samo jedan od beskonačnog broja mogućih života. Ipak, multiverzumi nisu rezervisani samo za “Star Trek”, “Spidermana” i “Doctor Who”. Prave naučne teorije istražuju, a u nekim slučajevima i podržavaju, mogućnost postojanja svjetova izvan našeg – paralelnih, udaljenih ili čak onih koji odražavaju naš sopstveni.
Koncept paralelnih svemira dugo je zaokupljao maštu naučnika, filozofa i pisaca fikcije. Ideja o više svemira, od kojih svaki sadrži različite verzije stvarnosti, često se pojavljuje u naučnoj fantastici, bilo u knjigama, filmovima ili televizijskim serijama. Međutim, iako je ova ideja fascinantna, naučna osnova za postojanje paralelnih svemira i dalje ostaje sporna i spekulativna.

Porijeklo hipoteze o paralelnim svemirima
Ideja o paralelnim svemirima potiče iz interpretacije mnogih svjetova kvantne mehanike koju je predložio fizičar Hugh Everett III. Znači da svaki kvantni događaj dovodi do grananja svemira, stvarajući više stvarnosti u kojima se ostvaruju svi mogući ishodi. Na primjer, u jednom svemiru si odabrala ili odabrao jednu karijeru, dok u drugom krećeš potpuno drugačijim putem. Ova interpretacija bila je pokušaj da se riješe neki od zagonetnih paradoksa u kvantnoj mehanici, gdje čestice mogu postojati u više stanja istovremeno.
Fizičari poput Alana Gutha i Andreia Lindea sugerisali su da je tokom Velikog praska prostor-vrijeme toliko brzo ekspandiralo da je moglo stvoriti regije nalik balonima, od kojih bi svaka imala svoj skup fizičkih zakona. Ovi „džepni svemiri“ mogli bi postojati neovisno jedni od drugih, potencijalno s potpuno drugačijim karakteristikama od našeg svemira.

Nedostatak empirijskih dokaza
Za neku teoriju da bi bila naučno prihvaćena, moramo imati dokaze koji je potvrđuju. Problem sa multiverzumom je što se, po definiciji, ti drugi svemiri nalaze izvan našeg dohvata, to jeste, ne možemo ih vidjeti, izmjeriti ili na bilo koji način provjeriti njihovo postojanje. Zbog toga ova teorija ostaje u domenu spekulacija. Fizičarka Sabine Hossenfelder u svojoj knjizi Lost in Math (2018) objašnjava da se mnogi naučnici zaljubljuju u matematičku eleganciju ideja poput multiverzuma, iako te ideje nemaju stvarne dokaze.

Nauka ne bi smjela da se oslanja na ono što nam „lijepo zvuči“, već samo na ono što se može provjeriti.
– Sabine Hossenfelder
Jedan od glavnih argumenata zagovornika multiverzuma jeste antropski princip. To je ideja da je naš svemir takav kakav jeste jer omogućava postojanje života koji ga može posmatrati. Drugim riječima, ako postoji beskonačno mnogo svemira s različitim osobinama, mi živimo u onom koji podržava život. Iako ovo može zvučati logično, mnogi naučnici ga kritikuju jer ne nudi konkretne dokaze niti objašnjava zašto su zakoni fizike baš takvi kakvi jesu.
Problem finog podešavanja
Još jedan razlog zašto se ljudi okreću ideji multiverzuma jeste takozvani problem finog podešavanja. To znači da su osnovne fizičke konstante, poput gravitacije ili brzine svjetlosti, tačno onakve kakve trebaju biti da bi život mogao da postoji. Da su malo drugačije, ne bi bilo planeta, zvijezda, pa ni nas.
Umjesto ideje da postoje drugi svemiri s drugačijim vrijednostima, neki naučnici pokušavaju da pronađu drugačija objašnjenja. Na primjer, teorija struna pokušava da objasni zašto su ove konstante baš takve, ujedinjujući zakone fizike u jednu veliku teoriju. Iako još nije potpuno razvijena, nudi konkretan pravac istraživanja.
Također, napredak u istraživanju ranog svemira i kosmičke inflacije mogao bi dati bolja objašnjenja u budućnosti. Zahvaljujući teleskopima poput Planck satelita, naučnici skupljaju podatke koji nam pomažu da bolje razumijemo kako je svemir nastao i zašto izgleda ovako.

Psihološka privlačnost paralelnih svemira
Iako teorija paralelnih svemira nije naučno potvrđena, ona i dalje fascinira mnoge ljude. Jedan od razloga za to su njene filozofske i psihološke implikacije. Zamisliti da negdje postoji verzija nas koja je napravila drugačije izbore ili vodi potpuno drugačiji život prirodno budi radoznalost.
Multiverzum nam omogućava da maštamo o drugačijim ishodima, o tome kako bi naš život izgledao da smo izabrali drugi fakultet, preselili se u drugi grad ili donijeli neku ključnu odluku drugačije. Ovakve ideje često su prisutne i u filmovima i knjigama, jer nam omogućavaju da istražimo koncept sudbine, slobodne volje i beskonačnih mogućnosti.
Međutim, iako je lako razumjeti zašto nam je ova ideja privlačna, to ne znači da je naučno dokazana. Emocionalna ili filozofska vrijednost multiverzuma ne smije se miješati sa stvarnim dokazima. Nauka se oslanja na činjenice i eksperimentalne rezultate, a ne na ono što nam zvuči zanimljivo ili uzbudljivo.
Fascinantna, ali neutemeljena hipoteza
Kako nauka napreduje, možda ćemo otkriti više o fundamentalnoj prirodi svemira i njegovim zakonima. Ali za sada, multiverzum ostaje privlačna, ali u krajnjoj liniji neprovjerena ideja. Ljepota nauke leži u njenoj sposobnosti da preispituje, osporava i revidira ideje na osnovu dokaza. Dok ne pronađemo konkretan dokaz, teorija paralelnih svemira ostat će u domenu spekulacija, a ne nauke.
Šta misliš da li će neki od poslova budućnosti uključivati istraživanje multiuniverzuma i koje vještine će biti potrebne?
Izvor: Why the Parallel Universe Theory Might Be a Myth: Debunking the Idea of Multiverses
Start-up Idea Competition
12/02/2025 uGrantovi, OKreni na uspjeh – registruj svoj biznis, Prilike span>
Start-up Idea Competition, uz podršku @scienceparkgraz, je tu da ti pomogne da svoju viziju pretvoriš u stvarnost! Predstavi svoju ideju i osvoji dio nagradnog fonda od 12.000€!
Ovo nije samo takmičenje – ovo je i prilika da dobiješ mentorstvo od iskusnog konsultantskog tima Science Park Graz i ekskluzivan pristup stručnjacima i stručnjakinjama u žiriju, koji će ti pomoći da unaprijediš i razviješ svoju ideju.
Sada je pravo vrijeme da napraviš stvarni uticaj u sljedećim kategorijama:
- Mobilnost
- Energija i životna sredina
- Zdravlje i nauke o životu
- Digitalna ekonomija i ICT
- Svemir
Pored toga, tvoj projekat može biti prepoznat i za pozitivan klimatski uticaj, što ti daje šansu da osvojiš dodatnih 2.000€!
Rok za prijavu se 28. februar 2025. godine.
Više informacija saznaj na linku.
___
Za više sličnih poziva i korisnih informacija za preduzetnice i preduzetnike, zaprati temu OKreni na uspjeh – registruj svoj biznis.
Poziv za mlade iz BiH: Volontiraj u Hrvatskoj i iskusi novo iskustvo!
11/02/2025 uPrilike, Volontiranje span>
Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE poziva mlade od 18 do 30 godina iz Bosne i Hercegovine da se priključe volonterskom timu u Hrvatskoj kroz program Evropske snage solidarnosti! Ako želiš da stekneš nova iskustva, naučiš nove vještine i doprineseš pozitivnim promjenama u društvu, ovo je prilika za tebe!
Trajanje: 10 mjeseci (početak 15. februara 2025. ili kasnije zbog prikupljanja potrebne dokumentacije)
Mjesto: Gračac, Zadarska županija, Hrvatska (Udruga Prospero)
Podrška i troškovi: Svi troškovi (put, smještaj, hrana…) su pokriveni, a tokom cijelog trajanja projekta imat ćeš podršku mentorice iz NARKO-NE-a.
Kako se prijaviti? Pošalji svoj CV i motivaciono pismo na azra.halilovic@prevencija.ba nakon čega ćeš imati intervju (online ili uživo). Prijave se primaju do popunjavanja volonterskih mjesta, zato požuri i prijavi se!
Detalji o volonterskom angažmanu su dostupni OVDJE.
Za više informacija posjeti link.
Prijavi se za stipendiju Vlade Turske
07/02/2025 uPrilike, Stipendije span>
Vlada Turske nudi stipendiju za 2025. godinu za međunarodne studente i studentice, koja pokriva sve troškove studiranja. Stipendija je dostupna za osnovne, master i doktorske studije na gotovo svim oblastima, uključujući inženjering, medicinu, pravo, nauku i umjetnost.
Stipendija Vlade Turske 2025 je potpuno finansiran program koji nudi Vlada Turske međunarodnim studentima i studenticama. Prijavni postupak je besplatan, a svi troškovi studiranja, uključujući školarinu, smještaj, zdravstveno osiguranje, kao i avionske karte, biće pokriveni. Takođe, studenti i studentice će primati mjesečnu stipendiju. Kroz ovaj program, studenti i studentice će imati priliku da studiraju na vrhunskim turskim univerzitetima i da unaprijede svoje jezičke vještine, jer im je omogućen besplatan kurs turskog jezika.
Uslovi
Kandidati i kandidatkinje moraju ispunjavati sljedeće uslove:
- Moraju biti međunarodni studenti i studentice iz bilo koje zemlje (osim Turske).
- Za osnovne studije, kandidati i kandidatkinje ne smiju biti stariji od 21 godine.
- Za master studije, ne smiju biti stariji od 30 godina.
- Za doktorske studije, ne smiju biti stariji od 35 godina.
- Za prijavu na osnovne i postdiplomske programe, minimum ocjena u srednjoj školi mora biti 70%, dok za medicinske programe mora biti 90%.
- Kandidati i kandidatkinje moraju imati visoke akademske rezultate i biti sposobni da pokažu svoje akademske sposobnosti.
Prijava
Za prijavu je potrebno da ispuniš aplikacionu formu. Rok za prijavu je 20.02.2025. godine.
Više informacija saznaj na linku.
Edukacija: Data Analytics
05/02/2025 uPrilike span>
Kontroling Kognosko organizuje edukaciju za Data Analytics. Ovo je 8. generacija Data Analytics i održavati će se u periodu: 17.03.- 10.07.2025. Mjesto održavanja je Kontroling centar Kognosko.
O programu
- Koriste se case studies iz prakse radi plastičnog prikaza konkretnog problema;
- Koriste se prakse koje sami živimo;
- Alati su samo podloga, fokus je na suštini;
- Primjeri su kombinacija životnih situacija, kontrolinga, statistike, računovodstva, BI alata, eseja (storytelling) i savjetovanja menadžmenta
Dinamika održavanja nastave je tri mjeseca – dva puta mjesečno po dva dana, od 09:00 do 16:00 sati.
Program ima ukupno 100 sati, od toga 65% predavanja, 30% vježbi, grupnog rada i 5% domaće zadaće – rješavanja problemskih zadataka.
Kome je ova edukacija namijenjena?
- Kontrolerima i kontrolorkama koji se pripremaju za iduće desetljeće;
- Podatkovnim analitičarima i analitičarkama koji žele postati poslovni analitičari i anaitičarke/razumjeti business;
- Menadžerima i menadžericama koji misle analitički i žele razumjeti što je „ispod izvještaja“;
- Marketing-analitičarima i analitičarkama koji analiziraju tržišta, kupce, marketinške kampanje (osim digitalnih);
- Programerima i programerkama koji žele postati poslovni analitičari i analitičarke/razumjeti business;
- Računovođama i financijašima koji se usmjeravaju prema kontrolingu i internim korisnicima;
- Svima koji smatraju da je data-analyst zanimanje budućnosti.
Ciljevi edukacije
Cilj edukacije je analiziranje podataka koristeći znanja o businessu, čvrstim ekonomskim teorijama i principima, te povezivanje navedenog sa mogućnostima moderne IT tehnologije. Ova edukacija razbija staru logiku učenja u silosima i donosi moderna znanja o prikupljanju i modeliranju podataka, o statističkim metodama i funkcijama, BI alatima, te standardima vizualizacije poslovnih analiza.
Cilj je smisleno analiziranje odabranih segmenata podataka koji su bitni, koji povezuju aktivnosti tržišta sa internim operacijama, njih sa ciljevima i odgovornostima, a sve to u skladu sa korporacijskom kulturom i načinom rukovođenja trenutnog menadžmenta.
Više informacija o edukaciji, kao i prijavu, možeš pronaći na linku.
Imaš startup ili poslovnu ideju? Ovo je prilika koju ne smiješ propustiti!
03/02/2025 uOKreni na uspjeh – registruj svoj biznis, Prilike span>
U sklopu projekta CODES, u februaru započinje regionalni predakceleracijski program za startupe, namijenjen sudionicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Program pruža jedinstvenu priliku za razvoj startup ideja kroz intenzivne radionice, mentorsku podršku i međunarodno umrežavanje.
Program započinje Bootcampom u Mostaru
Prvi korak programa je Bootcamp u Mostaru, gdje će sudjelovati 24 tima (po osam iz svake zemlje). Tokom pet dana sudionici će proći kroz niz edukativnih radionica i rad s mentorima i mentoricama. Ključne teme uključuju:
- Osnove startup svijeta i razvoja poslovnih modela,
- Istraživanje tržišta i analizu konkurencije,
- Finansijsko planiranje i izradu strategije za izlazak na tržište,
- Pripremu pitch prezentacija.
Detaljan raspored radionica pogledaj ovdje.
Šta program nudi?
Po završetku Bootcampa, četiri najbolja tima iz svake zemlje nastavljaju tromjesečni predakceleracijski program s intenzivnom mentorskom podrškom.
Program završava finalnom fazom u kojoj najbolji tim sudjeluje u šestomjesečnoj validaciji svoje poslovne ideje. Uz kontinuiranu mentorsku podršku, tim će imati priliku sudjelovati na prestižnoj PODIM konferenciji u Sloveniji, jednoj od najvažnijih startup konferencija u regiji.
Prijava
Iskoristi priliku i postani dio inovativnog programa koji ti pruža priliku za razvoj i umrežavanje. Prijaviti se možeš na linku. Prijave za program otvorene su do 13. 2. 2025.
Više informacija saznaj na linku.
___
Za više sličnih poziva i korisnih informacija za preduzetnice i preduzetnike, zaprati temu OKreni na uspjeh – registruj svoj biznis.
Psihologija šaptanja: Zašto ASMR smiruje um?
31/01/2025 uDigitalne vještine i tehnologija span>
Sigurno je da si barem jednom gledao ili gledala ASMR videe i da ti je bilo interesantno kako to utiče na tebe. Zbog toga odlučila malo dublje zaroniti u psihologiju ovog fenomena i otkriti zašto nas toliko smiruje.
ASMR (autonomous sensory meridian response) je pojava koja je privukla pažnju milionima ljudi, a poznat je i kao “prijatni žmarci”. To je fenomen koji izaziva smirujuće senzacije koje ponekad počinju od glave i šire se niz tijelo, a uzrokuju ih specifični zvukovi, šaptanje ili pažljivi pokreti. Ali, zašto nas ti tihi zvuci toliko opuštaju? Preporučujem ti da pustiš video dok čitaš moj članak i potpuno se opustiš uz zvuke ASMR-a.
Kako ASMR funkcioniše?
Trenutna teorija sugerira da ASMR aktivira specifične dijelove mozga povezane s opuštanjem. ASMR također poboljšava raspoloženje i mijenja moždane valove. Konkretno, povećava snagu theta valova, koji su također prisutni tokom fokusa ili mindfulness vježbi poput meditacije i molitve. Postoje određene karakteristike koje mogu spriječiti pojavu ASMR-a ili izazvati negativnu reakciju na iste podražaje. Na primjer, neki ljudi su osjetljiviji na zvukove. Možda ćeš smatrati ASMR preintenzivnim ili čak uznemirujućim ako:
- imaš mizofoniju;
- osoba si s visokom osjetljivošću (HSP);
- imaš poremećaj iz spektra autizma (ASD);
- imaš poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD).

Iako je ovo isključivo lično iskustvo, za svakoga može važiti drugačije, ali ovo su neki od najpopularnijih ASMR okidača:
- ljudi koji govore tiho;
- igranje s kosom ili češljanje kose;
- šaptanje;
- dodirivanje lica ili glave;
- tapkanje po tvrdim površinama.
Pomaže li ASMR?
Psihologinja Susan Albers dala je svoj osvrt na to da li nam ASMR može pomoći:

Može pomoći kod anksioznosti i depresije. Posebno je korisno i ljekovito – ako nemate motivaciju da radite nešto aktivno, jer ASMR može biti vrlo pasivan.
Postoje dokazi da ASMR može:
- poboljšati san;
- podići raspoloženje;
- poboljšati koncentraciju;
- ublažiti glavobolje.
ASMR još nije odobren kao klinički tretman za bilo koji fizički ili mentalni zdravstveni poremećaj. Ali, milioni ljudi ga koriste, često nekoliko puta sedmično kako bi se opustili i nosili sa stresnim situacijama.
Zanimalo me je zašto nas šaptanje opušta, te sam naišla na članak “We decoded the science of ASMR and we finally know why it feels so good!” i saznala da tokom ASMR-a mozak oslobađa specifične neurohemikalije poput endorfina i oksitocina, upravo te neurohemikalije izazivaju duboke osjećaje opuštanja.
Još uvijek ostaje dilema: neki vjeruju da je to placebo efekat, dok drugi vjeruju da se radi o autentičnom neurološkom odgovoru. Bez obzira na to, popularnost ASMR-a raste, a platforme poput TikToka, YouTubea i Instagrama prepune su videa koji uključuju šaptanje, zvukove lupkanja i druge podražaje.
Da li si i ti iskusio ili iskusila ASMR, i ako jesi, koji su tvoji omiljeni okidači?
Postani Digital Youth Worker – Prijavi se na edukaciju u sklopu projekta InSpirit – DigitalYouth!
30/01/2025 uPrilike span>
U sklopu projekta InSpirit – DigitalYouth, Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II organizira trodnevnu edukaciju pod nazivom “Uloga mladih ljudi u digitalnom svijetu”, koja će se održati od 14. do 16. februara 2025. godine.
Šta te očekuje?
- usavršit ćeš prezentacijske i komunikacijske vještine,
- naučit ćeš kako voditi podcast i stvarati sadržaje za društvene mreže,
- razviti kreativnost i timski duh,
- steći kompetencije u digitalnoj pismenosti i upravljanju informacijama.
Osim teorijskog znanja, polaznici i polaznice će imati priliku praktično primijeniti naučeno kroz vođenje podcasta, osmišljavanje online kampanja i predstavljanje duhovnosti u digitalnom okruženju.
Ko se može prijaviti?
Poziv je otvoren za sve mlade od 18 do 25 godina koji su spremni istražiti i razvijati svoje potencijale u digitalnom prostoru. Samo 15 mladih dobit će priliku sudjelovati u ovoj jedinstvenoj edukaciji. Popuni prijavni obrazac do 12. februara 2025. godine.
Više informacija pročitaj na linku.
Poziv studentima i studenticama za saradnju s portalom Plenum: Prostor za kreativno izražavanje i razvoj
22/01/2025 uPrilike span>
Portal Plenum nudi mladim ljudima jedinstvenu mogućnost da slobodno pišu ili kreiraju video sadržaje pod svojim imenom. Osmišljen je kao platforma koja glasovima mladih ljudi daje prostor za izražavanje mišljenja, razmjenu ideja i dijeljenje znanja.
Registracija je jednostavna: zainteresovani studenti i studentice mogu se prijaviti putem web stranice kao autori, a nakon odobrenja imaju potpunu slobodu biranja tema o kojima žele pisati ili snimati.
Glavni ciljevi projekta su:
- stvoriti vodeći portal vijesti za kvalitetno, nepristrasno pokrivanje svih aktuelnih tema;
- privući novinare, novinarke, kreatore, kreatorice i druge kvalifikovane osobe koje će pisati u skladu s misijom portala;
- okupiti i zadržati publiku koja prepoznaje vrijednost kvalitetnog sadržaja;
- krojiti drugačiju medijsku realnost.
Na Fakultetu političkih nauka UNSA održana je i sesija, gdje je uspješno uspostavljena saradnja sa studentima i studenticama na Odsjeku za žurnalistiku/komunikologiju.
Za dalji dogovor, zainteresovani studenti i studentice svoje upite mogu slati na e-mail adresu: maida@sunray.dev.
Više informacija pronađi na linku i posjeti web stranicu portala Plenum.
Prilika za studente i studentice Germanistike: Plaćena praksa u oblasti prevođenja
20/01/2025 uPraksa, Prilike span>
Jesi li student ili studentica prvog ili drugog ciklusa studija germanistike i želiš praktično iskustvo u prevođenju? Lingua Leads tim traži entuzijastične i talentovane studente i studentice koji žele da razviju svoje vještine u prevodilačkoj industriji!
Šta možeš očekivati?
- Mentorsku podršku od iskusnih prevodilaca i sudskih tumača.
- Rad na raznovrsnim prevodilačkim projektima iz tehničke, pravne i marketing oblasti.
- Priliku za usavršavanje jezičkih vještina i upoznavanje sa CAT alatima.
- Certifikat o završenoj praksi i mogućnost zapošljavanja.
Kvalifikacije
- Student ili studentica si završne godine bachelor ili master studija germanistike.
- Posjeduješ visok nivo poznavanja njemačkog jezika (minimum C1).
- Imaš znanje engleskog jezika (minimum B2) i rada na računaru.
- Posvećen ili posvećena si i imaš motivaciju za učenje.
Rok za prijavu je 27.01.2025.
Način prijave i ostale informacije pronađi na linku.
Kako osigurati da tehnologija radi za nas, a ne umjesto nas?
20/01/2025 uVještine budućnosti span>
Izašao je novi izveštaj Svjetskog ekonomskog foruma, Future of Jobs Report 2025, pa ću se u ovom tekstu osvrnuti na dio ovog izveštaja koji govori o vještinama. Ako te zanima ova tema, preporučujem ti da pročitaš i izvrstan članak koji je napisala Senka Bajramović – WEF Future of Jobs Report 2025: 60% radnika treba prekvalifikaciju za poslove budućnost.
Od 2016. godine očekivalo se da će 35% vještina radnika biti disruptirano u narednim godinama. Međutim, pandemija COVID-19 dovela je do ubrzanog napretka u tehnologiji. Kompanije su ubrzano usvojile korištenje digitalnih alata, rješenja za rad na daljinu i napredne tehnologije poput mašinskog učenja i generativne umjetne inteligencije. Bez obzira na to, obim promjena vještina nije ujednačen među ekonomijama i industrijama. Ekonomije s nižim srednjim i višim srednjim prihodima, kao i one pogođene sukobima, obično očekuju veće promjene u vještinama radnika, dok ekonomije s visokim prihodima predviđaju manju nestabilnost.

Ključne vještine
Na slici su prikazane ključne vještine koje su ispitanici ankete “Future of Jobs” identifikovali kao potrebne radnicima danas. Prema tome, možemo vidjeti da je analitičko razmišljanje ključna vještina. Zatim imamo otpornost, fleksibilnost i agilnost, zajedno s liderskim sposobnostima i društvenim uticajem, što naglašava ključnu ulogu prilagodljivosti i saradnje uz kognitivne vještine, kreativno razmišljanje te motivacija i samosvijest. Iz ovih top 5 vještina možemo vidjeti da su sposobnosti rješavanja problema i lična otpornost ključni za uspjeh.
Dalje imamo tehnološka pismenost, empatija i aktivno slušanje, radoznalost i cjeloživotno učenje, upravljanje talentima, te orijentacija na uslugu i korisničku podršku. Vještine koje odražavaju važnu ulogu tehničke stručnosti, snažnih interpersonalnih sposobnosti, emocionalne inteligencije i posvećenosti kontinuiranom učenju pokazuju očekivanja ispitanika da radnici moraju balansirati između “tehničkih” i “mekih” vještina kako bi uspješno radili u današnjem radnom okruženju. Sveukupno, liderske sposobnosti i društveni utjecaj, otpornost, fleksibilnost i agilnost te umjetna inteligencija i big data zabilježili su najveći porast važnosti, s povećanjem od 22, 17 i 17 procenata, respektivno, u udjelu ispitanika koji ih identificiraju kao ključne vještine u poređenju s izdanjem iz 2023. godine.

Evolucija vještina
Tehnološke vještine predviđaju se kao one koje će rasti u važnosti brže nego bilo koja druga vrsta vještina. Među njima, vještine vezane za vještačku inteligenciju (AI) i velike podatke (big data) zauzimaju prvo mjesto kao najbrže rastuće vještine, odmah iza njih slijede mreže i sajber sigurnost te tehnološka pismenost. S druge strane, očekuje se blagi neto pad važnosti čitanja, pisanja i matematike. Opadajuća relevantnost fizičkih sposobnosti trend je u prethodnim izvještajima o budućnosti poslova, ali ovo je prvi put da su zabilježile neto negativan pad.

S obzirom na brze tehnološke promjene, mladi se suočavaju sa osjećajem nesigurnosti i pritiska, ali i pružaju uvide u izazove i prilike za budućnost. Merjem Muratović, studentica grafičkog dizajna i bivša internica u Rolifyu, podijelila je svoje mišljenje o uticaju tehnologije na vještine i tržište rada:
Brze tehnološke promjene su zastrašujuće, pogotovo kad vidimo da osnovne vještine poput čitanja, pisanja i matematike postaju manje važne. Nije ni čudo što je kreativno razmišljanje sve traženije – to je nešto što tehnologija ne može zamijeniti. Prije nekoliko dana vidjela sam primjer gdje je “piscu” slučajno ostao prompt u knjizi koju je napisao uz pomoć AI-a. Baš pokazuje koliko umjetna inteligencija može ugroziti ono ljudsko.
Pokretači promjena u vještinama
Imamo 5 identifikovanih makrotrendova koji pokreću transformaciju tržišta rada: tehnološke promjene, geopolitička fragmentacija, zelena tranzicija, demografske promjene i ekonomska nesigurnost, sve to utiče na evoluciju vještina do 2030. godine.
- Tehnološke promjene: Tehnološki napredak, posebno u oblasti umjetne inteligencije i automatizacije, stvara potražnju za naprednim vještinama u analizi podataka, programiranju i dizajnu, dok istovremeno smanjuje potrebu za manuelnim vještinama.
- Geopolitička fragmentacija: Povećana geopolitička nestabilnost zahtijeva veće investicije u kibernetičku sigurnost, kao i razvoj vještina poput otpornosti, liderstva i globalne suradnje u kontekstu međunarodnih izazova.
- Zelena tranzicija: S fokusom na održivost i klimatske promjene, raste potražnja za vještinama u energetskoj efikasnosti, klimatskim adaptacijama i globalnoj suradnji, što je ključno za ekonomski razvoj.
- Demografske promjene: Starenje populacije i smanjenje radno sposobnog stanovništva povećavaju potrebu za vještinama u upravljanju talentima, motivaciji i komunikaciji, s ciljem stvaranja inkluzivnijeg radnog okruženja.
- Ekonomska nesigurnost: Globalna ekonomska nesigurnost naglašava potrebu za agilnošću, kreativnim razmišljanjem i inovacijama kako bi se poslovanja prilagodila novim izazovima i ostala konkurentna.
Danas se mladi suočavaju s izazovima koji dolaze ne samo od tehnoloških promjena već i od ekonomske nestabilnosti. Pritisak da pronađu svoje mjesto na tržištu rada mnogo je veći nego prije, ali isto tako, prilagodljivost i spremnost na učenje čine mlade generacije izuzetno otpornima. Merjem je podijelila svoje razmišljanje o tome kako mladi mogu pronaći prilike u ovim izazovima:
A ekonomska situacija? Ta nestabilnost i nesigurnost stvaraju dodatni pritisak, posebno na nas mlade koji se suočavamo s brojnim izazovima, dok pokušavamo pronaći svoje mjesto na tržištu rada. Ipak, mislim da se s tim možemo nositi. Mladi imaju nevjerovatnu sposobnost prilagodbe, a ključ je u cjeloživotnom učenju i razvijanju vještina koje nas izdvajaju – kreativnost, inovativnost i empatija. Promjene su neizbježne, ali pružaju priliku da tehnologiju iskoristimo kao alat, a ne kao zamjenu za nas, i da stvorimo svijet gdje ljudske vrijednosti ostaju u središtu.
Potrebe za obukom do 2030. godine
Predviđanja o potrebama za obukom do 2030. godine ukazuju na sljedeće:
- Od 100 radnika, 41 neće zahtijevati značajnu obuku.
- 11 će trebati obuku, ali im ona neće biti dostupna.
- 29 će biti osposobljeno unutar svojih trenutnih uloga.
- 19 će zahtijevati obuku i biti preusmjereni na nove uloge unutar organizacije.
Najčešći očekivani rezultati ulaganja u obuku su:
- Povećanje produktivnosti (77%).
- Poboljšanje konkurentnosti (70%).
- Zadržavanje talenata, koje je posebno prioritet u industrijama poput automobilske i svemirske, elektronike, te proizvodnje robe široke potrošnje, gdje preko 72% poslodavaca ovo ističe kao ključni cilj.
Prepoznavanje potreba za novim vještinama i ulaganje u vlastiti profesionalni razvoj postaje imperativ, jer će samo oni koji se uspješno prilagode novim izazovima u tehnologiji, održivosti i društvenim promjenama moći održati konkurentnost na tržištu rada 2030. godine.
Ako ti je zanimljivo da čitaš blogove na ovu i slične teme, preporučujem ti da pročitaš i ova dva: Vještine u fokusu: Poređenje WEF Future of Jobs izvještaja 2023. i 2025. godine i Kako vještačka inteligencija (AI) i roboti oblikuju našu budućnost: Uvidi Marca Benioffa, izvršnog direktora Salesforce-a.
- 1
- 2
- 3
- 4
- 5
- Sljedeća »
