Razmišljaš o registraciji društva sa ograničenom odgovornošću (D.O.O.)? Prikupljaš papire i pokušavaš pronaći sve informacije na jednom mjestu – koji su koraci i koliki će biti troškovi?

Na pravom si mjestu jer ću u nastavku pokušati odgovoriti na tvoje dileme oko koraka koji te čekaju. Ako budeš imao ili imala bilo kakvu dilemu, piši u komentarima ispod kako bismo ti pomogli.

Registracija društva sa ograničenom odgovornošću (D.O.O.) u Republici Srpskoj

Pri osnivanju D.O.O. postoje dva scenarija:

• Najjednostavniji oblik registracije predstavlja situacija u kojoj jedno lice, kao osnivač, registruje D.O.O. sa osnivačkim ulogom od 1 KM.
• Ukoliko društvo ima više od jednog osnivača, ili je osnivački ulog veći od 1 KM, postoje određene razlike u obradi neophodne dokumentacije.

1. Odluka o osnivanju / Ugovor o osnivanju – u slučaju jednočlanog d.o.o. sa ulogom od 1 KM, osnivač sam ili pomoću advokata sačinjava Odluku (PRIMJER SE MOŽE NAĆI NA STRANICI APIF-a), a obavezna je samo notarska ovjera potpisa osnivača. U slučaju kada društvo ima više osnivača, potrebno je da notar sačini ovaj dokument, koji tada postaje Ugovor o osnivanju, uz cjelokupnu notarsku obradu. Ukupni troškovi kreću se između 4 KM, koliko je sama ovjera jednog potpisa, do nekih 300 KM, koliko u prosjeku iznosi notarska obrada ovog dokumenta.

2. Odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje – direktora – po istom pravilu, za jednočlani d.o.o. osnivač sačinjava i potpisuje dokument kojim imenuje direktora društva, a potpis ovjerava notar, i naplaćuje ovjeru potpisa. U drugom scenariju, notar sačinjava i notarski obrađuje ovaj dokument.

3. Izjava o prihvatanju dužnosti direktora – ovjerena kod notara ili u opštini, sačinjena i notarski obrađena za društvo sa više članova ili ulogom većim od 1 KM

4. OP obrazac – obrazac ovjerenih potpisa lica ovlaštenih za zastupanje, ovjeren kod notara ili u opštini.

Kada su svi navedeni dokumenti prikupljeni i ovjereni od strane notara (ili opštine, u nekim slučajevima), potrebno je još pribaviti:

1. Ovjerene kopije ličnih karata osnivača i direktora – ovjerene u opštini ili od strane notara, sa taksom od 2 KM po listu/ovjeri.

2. Potvrdu o mjestu prebivališta za osnivača/e i direktora – dobija se u CIPS-u, uz taksu od 10 KM po potvrdi

3. Poresko uvjerenje za osnivača/e – dokaz da osnivači nemaju poreskih dugovanja, dobija se u Poreskoj upravi, uz taksu od 10 KM po uvjerenju

4. Potvrdu banke o uplati osnivačkog uloga – uplata osnivačkog uloga vrši se na privremeni račun, a u slučaju da društvo ima više osnivača, iznosi dijelova uloga unaprijed su definisani Ugovorom o osnivanju društva

5. Prijavu za registraciju poslovnih subjekata – preuzima se na sajtu APIF-a i elektronski popunjava

Kada su svi dokumenti koje smo naveli prikupljeni, potrebno ih je predati u APIF (Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge), koji će, potom, od Poreske uprave pribaviti JIB (jedinstveni identifikacioni broj) novog poslovnog subjekta, te sve zajedno proslijediti Okružnom privrednom sudu. Pri predavanju prijave, APIF-u se plaća naknada u iznosu od 35 KM.

U roku od dva dana po prijemu dokumentacije od APIF-a, Okružni privredni sud je dužan da donese odluku o upisu društva u sudski registar, te, ako je sve u redu, izda Rješenje o registraciji.

Ovom prilikom potrebno je platiti taksu za objavu Rješenja u Službenom glasniku, koja je obično između 20 i 50 KM.

Nakon upisa u registar neophodno je platiti sudsku taksu za Rješenje u iznosu od 200 KM.

Nakon dobijenog Rješenja o registraciji iz suda, izrađuje se pečat, a zatim se podnosi zahtjev za Potvrdu o dobijenom JIB-u Poreskoj upravi.

Korisni linkovi na kojima možete naći neophodne informacija su:

• APIF registar poslovnih subjekta
• Razvojna agencija RS

Registracija društva sa ograničenom odgovornošću (D.O.O.) u Federaciji BiH

1. Sastavljanje osnivačkog akta Odluka o osnivanju ili Ugovor o osnivanju zavisno da li je društvo jednočlano (jedan osnivač) ili višečlano (dva ili više osnivača). Minimalan osnivački ulog je 1000 KM.

Ugovor ili odluku o osnivanju osnivač ili osnivači mogu sami sačiniti ili uz pomoć advokata odnosno notara.

U slučaju da sami sačinjavate navedene dokumenta tada treba da ovjerite samo potpise u općini. Cijena koštanja ovjere jednog potpisa iznosi 2-4 KM. U slučaju da vam navedeni akt sačinjava advokat ili notar cijena se kreće cca 450 KM.

Pored ugovora ili odluke o osnivanju neophodno je sačinit i Statut društva koji osnivači takođe mogu sačiniti sami ili uz pomoć advokata ili notara. U drugom slučaju cijena izrade ovog akata je cca 450 KM.

2. Izjava o prihvatanju dužnosti direktora – ovjerena u općini, može biti sačinjena od strane notara, advokata ili je osnivači sačinjavaju sami. Ovjera potpisa se vrši u općini 2-4 KM, a u slučaju da notar sačinjava izjavu i ovjerava potpis cijena je oko 50 KM.

3. OP obrazac – obrazac ovjerenih potpisa lica ovlaštenih za zastupanje, ovjeren u općini 2-4 KM.

4. Lična/osobna karta – Ovjerena kopija 2-4 KM.

5. Potvrda o uplati osnivačkog kapitala – banke obično ovu uslugu naplaćuju po 20 KM.

6. Izjava o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta društva za obavljenje djelanosti – ovjeren potpis u općini-može biti sačinjena od strane notara, advokata ili je osnivači sačinjavaju sami. Ovjera potpisa se vrši u općini 2-4 KM, a u slučaju da notar sačinjava izjavu i ovjerava potpis cijena je oko 50 KM.

7. Registracija kod Općinskog suda– navedene dokumente priložiti uz prijavu za registraciju na propisanom obrazcu koji možete naći na linkovima ispod.

CIJENA: sudska taksa zavisno od kantona u kojem se društvo osniva je od 70-700 KM i objava registracije u Službenim novinama: dugi tekst 150 KM ili kratki tekst 50 KM.

Iznos sudske takste takođe zavisi od toga da li želite registrovati vanjsku trgovinu ili ne, u prvom slučaju taksa je veća, a u drugom manja.

8. Izrada pečata

Da biste mogli izraditi pečat potrebno je da priložite i kopiju rješenja o upisu društva u sudski registar. Pečat možete izraditi u ovlaštenim pečatoreznicama (na pečatu minimalno morate imati naziv i sjedište firme). CIJENA: 30-50 KM

9. Porezna registracija – podrazumjeva prijavu privrednog subjekata u registar poreznih obveznika FBiH (pribavljanje ID broja), registracija se vrši predajom ispunjenog obrazca POR 500 koji možete naći na ovom linku http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/obrasci/63f0a-obrazac-por-500_bos.pdf

u poresku ispostavu prema sjedištu društva uz prilaganje priloga: a) ovjerena kopija Rješenja o registraciji društva b) Ugovor sa računovodstveno-knjigovodstvenom agencijom ili društvom c) Ovjerenu kopiju Ugovora o zakupu poslovnog prostora prethodno ovjerenog od strane Porezne uprave (Ugovor u nadležnoj Poreznoj upravi ovjerava zakupodavac). CIJENA: ovjera kopija dokumenata zavisno od broja stranica.

10. Statističko razvrstavanje – Prijava za razvrstavanje poslovnog subjekta prema djelatnost (upisuje se pretežna registrovana djelatnost koju će društvo obavljati) se vrši predajom propisanog obrazca RPS_B koji možete pronaći na ovom linku  http://fzs.ba/wp-content/uploads/2017/09/RPS_B.pdf CIJENA: N/a

11. Otvaranje transakcijskog računa u banci – obrazce i spisak neophodnih dokumenata za otvaranje transakcijskog računa možete naći na stranici banke u kojoj želite otvoriti račun ili se inforimisati u najbližoj poslovnici banke za koju se odlučite.

12. Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju

CIJENA: fiskalizacija i fiskalni uređaj 700 KM.

13. Obavještenje o početku obavljanja djelatnost društva – Obavještenje o početku obavljanje djelatnosi društva se prijavljuje Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove prema sjedištu društva.

U nastavku linkovi svih sudova u FBiH u kojima se vode registri privrednih društva, na čijim stranicama možete naći korisne informacije i kontakte:

• https://opsud-bihac.pravosudje.ba/
• https://opsud-livno.pravosudje.ba/
• https://opsud-mostar.pravosudje.ba/
• https://opsud-travnik.pravosudje.ba/
• https://opsud-orasje.pravosudje.ba
• https://oss.ba/
• https://opsud-sirokibrijeg.pravosudje.ba/
• https://opsud-tuzla.pravosudje.ba/
• https://opsud-zenica.pravosudje.ba/

Nadam se da sam pomogao, još jednom vas pozivam da postavite pitanje ako vam nešto od navedenih koraka nije jasno.

U loncu pročitaj i:

• Udjeli u d.o.o.
  
• Kako pokrenuti biznis?
• Kako registrovati obrt ili SP ako dolaziš iz jedne od ovih opština/općina/gradova
• REGISTRACIJA OBRTA (FBIH) ILI SAMOSTALNE PODUZETNIČKE DJELATNOSTI (RS)
• USPOREDBA D.O.O I OBRTA / SAMOSTALNOG PODUZETNIKA

Društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) je društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkom firmom unošenjem uloga u unaprijed dogovoren osnovni odnosno osnivački kapital. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima.

Udjeli osnivača d.o.o. mogu biti različiti npr. dva osnivača sa udjelima u odnosu 30-70% i sl. ili 1-99% itd, a svaki osnivač može steći samo jedan udio. Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu. (npr. ako je osnovni kapital 1000 KM, a vaš ulog 600 KM tada vaš vlasnički udio u društvu iznosi 60%)

Dakle, udio osnivača d.o.o.-a je osnovni pojam preko kojeg se određuju vlasnički odnosi u d.o.o.-u. Prilikom osnivanja društva osnivači stječu udjele kako je to određeno Ugovorom o osnivanju društva.

Prava koja nosi udio osnivača u društvu su:

• 1. Pravo glasa,
• 2. Pravo na udio u dobiti Društva,
• 3. Pravo na udio u likvidacijskoj odnosno stečajnoj masi.

Sva prava koja nosi udio mogu odgovarati udjelo nominalnog iznosa uloga u osnovnom kapitalu društva, ali je isto tako moguće osnivačkim aktom tj. Ugovorom o osnivanju društva za pojedine ili sve udjele odrediti veća ili manja prava. U principu sve je stvar dogovora osnivača. Pri tome, ukupna prava koja nose udjeli u društvu uvijek moraj odgovarati visini osnovanog kapitala, odnosno ako pojedini udjeli imaju manje nekog prava, onda drugi udjeli moraju imati odgovarajuće veće pravo (npr. osnovni kapital je 1000 KM i podjeljen je na tri djela: 1. 100 KM 2. 200 KM i 3.700 KM minimalni iznos udjela je 100 KM tako da svakih 100 KM uloga daje 10 glasova što ukupno daje 100 glasova).

Udjeli osnivač su prenosivi, šta to znači? Osnivači mogu svoje udjele prodavati, mogu kupovati udjele drugih osnivača, udjeli mogu biti sredstvo osiguranja, mogu biti predmet nasljeđivanja itd.

Kad osnivači/članovi društva u Ugovoru o osnivanju ništa ne odrede po pitanju prava, podrazumjeva se da udjeli u društvu nose prava koja odgovaraju udjelu njihovih nominalnih iznosa uloga u osnovnom kapitalu društva.

Osnivači/članovi društva Ugovorom o osnivanju takođe mogu odrediti drugačija prava koja nose udjeli. Npr. prvi poslovni udio nosi manje pravo glasa, a veće pravo na udio u dobiti, a drugi da nosi veće pravo glasa, a manji udio u dobiti.

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima može doći do promjene nominalnih iznosa udjela i/ili prava koja nose ti udjeli, a što je u pravilu posljedica smanjenja ili povećanja osnovnog kapitala. Takođe je moguće provesti podjelu, spajanje ili povlačenje udjela. Bilo koja od navedenih promjena može se odrediti i provesti isključivo na osnovu odluke koju donosi Skupština društva.

1. Priprema i podnošenje potrebnih dokumenata nadležnoj službi Općine ili Opštine (Služba za ekonomske odnose, Služba za privredu i sl.) i plaćanje općinske/opštinske takse za osnivanje obrta ili samostalne poduzetničke djelatnosti.

Potrebna dokumentacija za osnivanje obrta ili samotalne poduzetničke djelatnosti se razlikuje u RS i FBiH obzirom da su Zakonski okviri za navedenu formu poslovanja u nadležnosti entiteta pa prema tome postoje i dva zakona (FBiH Zakon o obrtu i srodnim djelanostima u RS Zakon o zanatsko podzetničkoj djelatnosti)

FBiH – Potrebni opći uvjeti, odnosno dokumenti, koje treba da pribavi osnivač/fizičko lice za osnivanje obrta su:

• državljanstvo BiH (dokaz: Uvjerenje o državljanstvu ili ovjerena kopija lične karte),
• poslovna sposobnost (dokaz: Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti-izdaje Služba za socijalni rad),
• udovoljavanje općim i posebnim zdravstvenim uvjetima (dokaz: Ljekarsko uvjerenje)
• da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje (Uvjerenje sa nadležnog suda, općinskog i suda za prekršaje),
• da nema neizmirenih finansijskih, poreznih i drugih obaveza (Uvjerenje o izmirenim poreznim obavezama – nadležna općinska ispostava Porezne uprave),
• dokaz o uplati općinske takse

RS – Potrebni opšti uslovi, odnosno dokumenti, koje treba da pribavi osnivač/fizičko lice za osnivanje zanatsko-poduzetničke djelatnosti su:

• da je punoljetan i da je poslovno sposoban (dokaz: Izvod iz matične knjige rođenih/kopija lične karte i Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti),
• Ovjerenu kopiju lične karte, odnosno pasoša za stranog državljanina;
• Uvjerenje mjesno nadležnog osnovnog suda da fizičkom licu koje registruje početak poslovanja u formi preduzetnika, nije izrečena pravosnažna mjera zabrane obavljanja tražene djelatnosti i koje nije starije od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za registraciju preduzetnika;
• Uvjerenje nadležne jedinice Poreske uprave Republike Srpske da fizičko lice koje registruje početak poslovanje u formi preduzetnika, nema dospjelih a neizmirenih obaveza i koje nije starije od 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za registraciju preduzetnika;
• Ugovor o osnivanju ortačke radnje (samo ukoliko su osnivači dva, ili više fizičkih lica);
• Dokaz o uplati takse za registraciju osnivanja preduzetnika

2. Pribavljanje rješenja o odobrenju obavljanja poduzetničke djelatnosti

Nakon što se podnesu potrebni dokumenti nadležnoj općinskoj/opštinskoj službi, potrebno je cca 10 radnih dana do dobijanja rješenja.

3. Izrada pečata

Po pribavljanju Rješenje o početku obavljanja djelatnosti, prvo što je potrebno uraditi jeste napraviti pečat. Pečat može da sadrži podatke koji su uneseni u Rješenje. Izrada pečata je isti dan, a cijena je od 30-50 KM.

4. Registracija u Poreznoj upravi, dobijanje ID broja i šifre pretežne djelatnosti

Nakon izrade pečata obavezna je registracija u poreznoj upravi odnosno pribavljanje ID (identifikacioni) broj ili OIB i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta u skladu s važećom klasifikacijom djelatnosti koje takođe dobijete u Poreznoj upravi. Za poreznu registraciju i razvrstavanje u skladu s djelatnosti uz popunjen propisan obrazac obavezno prilažete ovjerenu kopiju Rješenja i kopiju lične/osobne karte vlasnika obrta, u zavisnosti od porezne uprave odnosno ispostave na ove dokumente se čeka od 1-3 radna dana.

5. Otvaranje transakcijskog računa u banci

Za poslovanje je neophodno otvaranje transakcijskog računa u banci. Nako prethodno pribavljenih dokumenata birate banku s kojom želite surađivati i pristupate otvaranju transakcijskog računa. Potrebna dokumenta su: Zahtjev, karton deponovanog potpisa, ovjerena kopija Rješenja, ovjerena kopija ID broja, Obavještenje o razvrstavanju prema djelatnosti ovjerena kopija, ovjreno CIPS uvjerenje o prebivalištu vlasnika i drugi dokumenti po zahtjevu banke.

Postupak otvaranja transakcijskog računa traje otprilike jedan dan nakon čega račun postaje operativan.

Napomena: dokumentacija koju banke traže u svim bankama je manje više ista, međutim postoji mogućnost da banke traže dodatne dokumente.

6. Prijava radnog odnosa (vlasnika i/ili radnika u zavisnosti da li se radi o osnovnoj, dopunskoj ili dodatnoj djelatnosti)

Tzv. Prijava radnog odnosa, odnosno porezna prijava uplate doprinosa odnosno prijava osiguranja se vrši kod nadležena porezne uprave, vlasnika i radnika osim ako se radi o dopunskoj ili dodatnoj djelatnosti kad vlasnik nema obavezu da bude u radnom odnosu.

Prijava radnog odnosa u FBiH se vrši popunjavanjem obrazca JS 3100 http://www.pufbih.ba/v1/obrasci, a u RS obrazac PD 3100 https://www.poreskaupravars.org/Documents/Doc/PD3100.pdf te na zahtjev porezne uprave prilažu dodatni dokumenti. Prijava se završava za jedan dan.

Napomena: prijava u radni odnos se vrši dan prije početka rada radnika, takođe je obavezno zaključene Ugovora o radu prije podnošenja prijave.

7. Fiskalizacija

Paralelno sa prijavom zaposlenih neophodno je podnijeti Zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju u nadležnu poreznu upravu. Troškovi fiskalizacije su cca 700 KM.

8. Registracija u sistem PDV-a (nije obavezno)

Nakon registracije obrta, vlasnik istog sam odlučuje za prijavu u sistem PDV-a. Ukoliko procjenjuje da će godišnji promet biti manji od 50 hiljada KM, vlasnik ne mora vršiti prijavu u sistem PDV-a, ali može ako se odluči na to. Ako ostvari promet veći od 50.000,00 KM prijava u PDV sistem je obavezna. Taksa za prijavu iznosi 15 KM.

Ukupni troškovi registracije obrta ili samostalne poduzetničke djelatnosi iznosi cca 1.000,00 KM

Prednosti obrta ili samostalne poduzetničke djelatnosti su:

Poslovanje u formi zanatsko-poduzetničke djelatnosti ili obrta ima više prednosti u odnosu na Društva sa ograničenom odgovornošću a najvažnije od njih su:

• brža i lakša registracija, a samim tim i eventualno gašenje,
• troškovi registracije i gašenja su znatno manji
• mogućnost sezonskog rada
• obrt može poslovati kao osnovna, dopunska ili dodatna djelatnost
• djelatnost se može obavljati u poslovnom prostoru, van poslovnog prostora ili u stambenom prostoru (ovisno o vrsti djelatnosti)
• zajednički obrt (ugovor o ortakluku)

Nedostaci: odgovornost cjelokupnom imovinom za obaveze nastale u toku poslovanja, nemogućnost obavljanja određenih djelatnosti, nemogućnost izvoza za obrte u FBiH.

Savjet: prije osnivanja obrta ili samotalne poduzetničke djelatnosti neophodno se informisati u nadležnoj općinskoj/opštinskoj službi ili kontaktirati obrtničku/poduzetničku komoru prema sjedištu registrovanja djelatnosti (posjetiti njihove web stranice).