[Mirsad]

Dobro došao Emire,

moji savjeti su više za tebe kao poduzetnika, a ne tehničke priprode kako da radiš neke procese 🙂

Prvi savjet: svaki dan uči i razvijaj svoj skillset! Uvijek ima nešto što ti kao poduzetniku treba: prodaja, marketing, financije, računovodstvo, vještine pregovaranja sa klijentima/kupcima…   

imao bih još 2 savjeta pa ću napisati kratko sa objašnjenjem:

– kada primjetiš da nešto u vođenju biznisa nije u zoni tvog interesa, ne razumiješ to dovoljno dobro ali i nemaš baš volje da se posvetiš tom 100%, poveži se sa ljudima iz tih oblasti nikad ne znaš kada će ti trebati dobar savjet ili pomoć 🙂 networking je tvoj najbolji prijatelj. Ja sam težio tome da u svakoj oblasti imam barem 1-3 telefonska broja ljudi kojima vjerujem i koje mogu pozvati kada trebam savjet ili mi treba neko da mi završi neki dio posla koji je meni “tegoba” 🙂 

– konačno, nemoj sebe i svoj uspjeh porediti nikad sa drugim ljudima ili firmama, samo prati svoj vlastiti napredak, napredak tvoje kompanije. Poređenje sa drugim poduzetnicima nije relevantno jer nikad dva poduzetnika ne posluju u istim uslovima, nemaju iste probleme  pa čak i kada posmatramo konkurentske kompanije. Zato je po meni relevantno samo da mjeriš razvoj sebe kao poduzetnika, tako će tvoj fokus ostati na tome da uvijek budeš bolji u svom biznisu i da ga razvijaš na bolje.
Kao osoba koja je tek “zagazila” u vode poduzetništva, marketinga i aktivizma, želio bih dobiti mišeljenje već izgrađenih poduzetnika. Koji je prvi savjet za nekoga ko se tek počinje graditi u ovom pravcu i ovoj karijeri?

[Mirsad]

Dragi Milorade izvini što nisam odmah jučer odgovorio na tvoje pitanje, ali sam zaista trebao da pročitam sve barem 3-4 puta i malo razmislim o ovom što si nam pisao i pitao. Moje radno iskustvo dolazi velikim dijelom iz trgovine, i čitajući tvoj mail koji šalješ ciljanim klijentima, mislim da ima jedna bitna rečenica (osim cijelog maila) gdje se interes potencijalnog klijenta gubi za tvojim projektom, koja kaže: “Cilj sajta jeste da građani, upoređivanjem cijena u marketima, dobiju informacije gde mogu pronaći željene artikle po najnižim cijenama, kao i da se podstakne zdrava konkurencija između trgovinskih lanaca.”U svom mailu ti prodaješ svoju ideju, koja je da se razumijemo super, ali u cijelom kontekstu maila je u fokusu krajnji kupac i benefit koji ostvaruje krajnji kupac. U cijelom mailu je naglašen benefit i ciljevi za krajnjeg kupca i/ili tvoju firmu (“Naš cij je da budemo lideri u BiH…”). Kada prodaješ ovu ideju, a obraćaš se onima bez kojih tvoja ideja neće postojati, moraš u fokus uključiti benefit tog klijenta, kompanije kojoj se obraćaš i konačno osobe kojom razgovaraš (ne mislim na lični interes već poslovni interes). Na primjer, ako pričaš sa nekom trgovinom koja je klasični retail u Bijeljini npr. lokalni trgovac Market Bost. Moraš razmišljati šta oni dobijaju ukoliko stupe u saradnju sa tobom, koji je njihov benefit da budu dio tvoje priče i web stranice http://www.klikdocijena.com i šta saradnja sa tobom olakšava odgovornoj osobi koja donosi ovu odluku u njegovom poslu. Pa da hipotetički stavimo da osoba kojom si razgovarao je Marketing menadžer u kompaniji Market Bost. Ja u ovom momentu ne znam koji su interesi ili ciljevi kompanije Market Bost, i sljedeći elementi nisu savjeti kako da im se obratiš već samo prezentacija koncepta razmišljanja na ovu temu:1. benefit kompanije može biti da bi mogli izvlačiti analitiku i graditi komunikaciju u skladu sa svojim ciljevima. Ti ciljevi mogu biti da kompanija strateški želi biti mjesto najpovoljnije kupovine u Bijeljini – da imaju strategiju niskih cijena. Analizom cijena sa konkurencijom u Bijeljini, preko tvoje web stranice, oni bi mogli lako obratiti pažnju gdje imaju povoljnije cijene u odnosu na konkurenciju, a gdje nemaju. opet mogli bi lako graditi svoju komunikaciju, npr. “prema analitici na web stranici http://www.klikdocijena.com Marketi Bost su 8% povoljniji u odnosu na konkurenciju na osnovnim životnim namirnicama” i slično2. benefit osobe koja donosi odluku (u primjeru Marketing menadžer), osoba koja je zadužena za promociju kompanije u skladu sa ciljevima kompanije (u gornjem primjeru) njegov posao se pojednostavljuje, dobija alat u ruke kojim može lako uraditi 2 stvari: 1. osmišljavati komunikaciju koja ima za cilj promovisanje ciljeva kompanije “Biti povoljniji od konkurencije” i 2. sugerirati vlasnicima/službi nabave gdje moraju graditi bolje uslove sa dobavljačima kako bi bili konkurentni i cjenovno prihvatljiviji kupcu u odnosu na konkurenciju. Sada kada se vratimo na tvoj mail i usporedimo sa ovim hipotetičkim elementima koje smo naveli, vidimo da ne postoji niti jedan zajednički element između njih. Da kompanije koje si kontaktirao, ma šta njihovi strateški ciljevi bili i kakvu poziciju gradili, nemaju ništa što bi mogli prepoznati kao benefit za sebe ako ostvarite saradnju. Radio sam kao Marketing menadžer za trgovca roba široke potrošnje, bio sam u poziciji da donesem odluku o saradnji sa sličnim projektima kao ovaj tvoj koji si nam predstavio, kada razmišljam o ovom što sam gore dao kao primjere, recimo ja na osnovu toga ne bi pristao na saradnju. Strategija firme koju sam zastupao je bila drukčija, imala je druge elemente, meni tvoj sajt ne bi bio koristan ni za šta drugo osim da špijuniram cijene konkurencije (i ako je moguće pod uslovom da nemaš moje cijene :D). Dakle morao bi se puno više potruditi da mi predstaviš šta moja kompanija dobije od saradnje sa tobom, i kako bi meni ta saradnja olakšala svakodnevni posao. Dakle za svaku firmu moraš biti spreman da im predstaviš šta oni dobijaju od saradnje sa tobom i kako ta saradnja olakšava život osobi koja donosi odluku. To zahetijeva da svakog potencijalnog klijenta upoznaš dovoljno dobro kako bi bio spreman napraviti ponudu za njih prema njihovim interesima i benefitima koje bi ostvarili u toj saradnji.Ovdje se postavlja još jedno pitanje, kako si zamislio update cijena proizvoda za toliko trgovina i toliko artikala? Cijene proizvoda se svakodnevno mijenjaju, proizvodi idu na akcije, poskupljuju, pojeftinjuju itd. Ko bi radio unos izmjena cijena? Kroz marketing kompanije gdje sam radio prije sam znao u jednom momentu imati i preko 1000 artikala na akciji, od kojih se neke vraćaju na stare cijene u ponedeljak, neke u srijedu, neke u četvrtak itd. Ovdje kroz projekt ako sam dobro razumio svaki grad ima svoju komparaciju cijena, što je i neophodno jer jedna trgovina ima različite cijene u različitim gradovima (zaista je tako), dakle ako trgovina ima poslovnice u 18 gradova, može imati različite cijene. A ako trgovina ima 40.000 artikala onda je to samo jednu trgovinu da vodiš 40.000 artikala x 18 gradova koje treba svakodnevno uraditi update i izrvšiti promjenu. Veliki trgovci koji prodaju online imaju sisteme koji su povezani sa njihovim bazama podataka (skladištem) i rade update podataka promjena cijena automatski kada komercijalista/prodaja uradi nivelaciju cijena. Kod tebe to ne bi bilo moguće, niko ti neće dozvoliti da spojiš se na njihovu poslovnu bazu. Ako imaš dodatnih pitanja, stojim na raspolaganju. 

[Mirsad]

Pozdrav Danijeldrago mi je da si prepoznao važnost i vrijednost kreiranja cijena za svoje usluge. Iz mog dosadašnjeg iskustva poduzetnicima je uvijek najteža stavka u cijelom procesu pokretanja i vođenja biznisa upravo određivanje cijene usluge. Pa bih ti podijelio par savjeta iz iskustva bez pametovanja o tome kako ćeš ti na kraju kreirati svoju cijenu, htio bih te potaknuti da razmisliš, istražiš i sam doneseš takvu odluku.Ono što karakteriše usluge jeste da one vrijede samo onliko koliko su kupci spremni platiti za njih. Zato je moguće da na primjer. kozmetički tretman u jednom salonu košta više dok u drugom košta puno manje, međutim oba salona rade i imaju svoje klijente. U oba salona dolaze klijenti koji se osjećaju da su za vrijednost novca kojeg su platili dobili najbolju moguću uslugu sa kojom su zadovoljni. Za neke usluge jednostavno tržište diktira cijenu usluge, npr. jedna takva usluga je najam vozila, i kod takvih usluga poduzetnik nema slobodu da uključi element “slobodne procjene”. Pošto o tržištu usluga koje si naveo nemam puno informacija molio bih te da sam procijeniš taj element da li tržište diktira cijenu ovih usluga. Kod usluga je cjenovni mix sastavljen od najčešće 3 elementa:1. element su troškovi poslovanja, oni se sastoje od fiksnih i varijabilnih troškova poslovanja koje kompanija pravi u toku jednog mjeseca, i ovo je potrebno da izračunaš i pratiš iz više razloga jer tvoja zarada na kraju će ovisiti da li su troškovi poslovanja viši ili manji. Zavisno od obima poslovanja kojeg radiš u toku mjeseca ovaj dio bi savjetovao da odrediš kao procentualni dio u vrijednosti svoje usluge, da pokušam pojasniti na hipotetičkom primjeru, ako u toku mjeseca imaš 50 klijenata za svoje usluge, onda je stvarno učešće troškova u uslugama koje pružaš 2%. Međutim pošto ne možemo predvidjeti sve troškove i ne možemo upravljati sa istim, kao ni brojem klijenata koje ćemo imati, mnogi konsultanti preporučuju da je taj procenat 10% u cijeni usluge. Moj savjet ti je da sam kreiraš ovo na osnovu očekivanog minimalnog broja klijenata u toku mjeseca. Zašto je ovo bitno po meni jeste prosta matematika u pozadini, kada napraviš veći broj klijenata koje si planirao tvoji troškovi su manji i zarada koja ti ostaje je veća i obratno. Ja ne bi savjetovao da ideš na neke realne procjene i brojeve kako bi imao realnu sliku.2. element čini “slobodna procjena”, ovdje je bitno da sam odrediš vrijednost tvog rada i usluge koju pružaš, ja bi ovaj dio u kalkulaciji nazvao “ono što tebe čini sretnim i zadovoljnim kao nagradu za tvoj cjelokupan rad”. Ovaj dio nosi preostali dio učešća u cijeni usluge, i on bi trebao biti baziran na realnoj procjeni također. Ukoliko su tvoja minimalna očekivanja iznad kvaliteta i mogućnosti klijenta da plati istu, onda je tvoj biznis osuđen da težak i spor proboj na tržište. Mislim da ovdje nemam nikakav pametan savjet da ti dam osim da sam definiraš šta je to minimalno i maksimalno sa čim si zadovoljan kao cijena tvoga rada za uslugu koju pružaš. Zatim sabereš prvi element sa drugim elementom i dobiješ minimalnu cijenu usluge i maksimalnu cijenu tvoje usluge. Jako je bitno da imaš te dvije granice jer treći element koji moraš uključiti u cijenu je:3. element je cjenovna strategija, koja pravi uvijek probleme poduzetnicima za kreiranje cijene. A njena svrha je da ti pomogne da sam pozicioniraš svoju uslugu na tržištu i djeluje korektivno da dobijene cijene iz prethodna 2 elementa, te da je prilagodiš tržištu i klijentu. Ovdje je neophodno da poznaješ konkurenciju, da prepoznaš vezu između cijene njihovih usluga, kvaliteta usluge koju pružaju i kupovne moći klijenata konkurencije. Preporučio bih da malo istražiš i čitaš o “persona buyer model” koji ti može pomoći da definiraš svoje klijente i na osnovu tih podataka napraviš odluku oko konačne cijene.  Na hipotetičkom primjeru koji sam sad izmislio bi ti pojasnio to ovako, ako si dobio minimalnu cijenu usluge 50,00 KM a maksimalnu cijenu usluge 70,00 KM (iz gornja 2 elementa) tada imaš samo definiranu cijenu usluge sa kojom se ti osjećaš ugodno, te kada uključiš svoje različite profile klijenata onda mjeriš da li bi oni bili spremni da plate tu cijenu tvoje usluge i koja bi bila za njih idealna cijena. Dakle ako ti je u fokus kupac koji ima kupovnu moć za kvalitet usluge koju nudiš i idealnu cijenu od 60,00 KM, tada donosiš odluku da li želiš krenuti sa tom početnom cijenom ili ćeš u slučaju da si samo otvorio svoj biznis i probijaš se na tržištu da odrediš nižu cijenu npr. 50,00 KM i da kroz vrijeme tu početnu cijenu dovedeš u optimalnu od 60,00 KM sa kojom će se obje strane osjećati ugodno, i tvoj klijent ali i ti kao neko ko pruža uslugu. Eto ja se nadam da sam ti pomogao sa ovim informacijama. Svakako prati http://www.lonac.pro moje buduće članke, jer si mi otvorio ideju da napravim članak o “persona buyer model” koji se pokazao kroz moj dosadašnji rad sa Startup kompanijama veoma efikasnim.

[Mirsad]

Pozdrav Aleksandrakada razmišljam kako bi ti odgovorio na tvoje pitanje, nekako mi nedostaje informacija da bih ti mogao pomoći svojim odgovorom. Prvo pitanje je o kojoj je nevladinoj organizaciji riječ, tj. čime se bavi, koliko dugo postoji, šta su ciljevi, rezultati itd i da li je to lokalni ili internacionalni NGO?Drugo je zašto biraš online način marketinga i komunikacije sa lokalnom upravom? Šta je tema koju želiš da im prezentiraš?Praksa je da NGO koje nisu u mjestu gdje je smještena lokalna uprava uspostavlja komunikaciju digitalnim kanalima, dok je za lokalne NGO puno praktičnije i efektnije da komunicira direktno sa osobom/osobama koje su ipak direktno ili indirektno donosioci odluka u javnoj upravi. Ako nam daš malo više informacija, mislim da će se još kolega uključiti i pomoći ti kako da riješiš problem koji imaš. 

[Mirsad]

Pozdrav Josipenekad na fakultetu sam radio biznis plan za proizvodnju šampinjona, koju sam kasnije sa mojim ocem pokrenuo u improviziranom prostoru i sa improviziranom opremom. Radili smo na principu “sam svoj majstor” probleme u proizvodnji smo rješavali krativnošću (zbog nedostatka novčanih sredstava) na primjer postavili smo u izvan prostorije limenu peć na drva, te smo u nju ugradili jednu veliku posudu u koju je moglo stati oko 50l vode, tako bi smo u isto vrijeme indirektno zagrijavali prostor ložeći vatru u peć, a voda koja se zagrijavala je isparavala I davala količinu vlažnosti 🙂 e sad nekad ložiš vatru, a nekad je gasiš jer uslovi koje šampinjoni zahtijevaju su nešto specifićnoiz takve improvizovane proizvodnje, mogu ti reći da je to bio vrlo profitabilan posao, ukoliko možeš pronaći tržište. Mi smo imali sreću jer smo radili 2001-2002 godinu gdje nije bilo konkurencije I nismo mogli proizvesti kako je potražnja bila u tom periodu. Tada sam istraživajući pronašao firmu u Mađarskoj koja je radila komore za proizvodnju (ujedno bili su dobavljači komposta) ali 4 komore (za neprekidan ciklus proizvodnje) su koštale oko 50.000 KM, tako da smo odustali od kupovine istih, nakon druge zime smo odustali i od proizvodnje jer u ljetnim mjesecima nismo mogli raditi proizvodnju zbog nemogućnosti da stvorimo sistem koji bi hladio prostoriju (jer je bilo prevruće) a ujedno da bi mogao praviti i vodenu paru. Ako te zanima više detalja o tome kontaktiraj me slobodno na mirsad@mozaik.bamoram te upozoriti da je proces proizvodnje šampinjona izuzetno zahtjevan, da se bukvalno moraš posvetiti tom poslu 150% jer je to jedan od najosjetljivijih procesa koji sam imao priliku vidjeti i upoznati, konkretno ako u procesu klijanja temperatura iz nekog razloga padne ili poraste više od 3 stepena od dozvoljene duže od 15 min izgubio si berbu, odnosno smanjio si prinos za minimalno 50%, a šampinjon će u ciklusu uzgoja imati 3 faze i 4 ciklusa branja, i svaki ima svoja pravila u pogledu temperature, vlažnosti, higijene…svakako sretno sa proizvodnjom, bilo bi mi drago ako ti nekako mogu pomoći oko realizacije ideje.

[Mirsad]

Pozdrav Hamidačitajući tvoje pitanje i gledajući ove fotografije pozitivno sam iznenađen, jer se vidi da je puno vremena, truda I ljubavi uloženo u projekt koji si nam predstavila. Žao mi je što niste uspjeli pronaći adekvatnog dobavljača kakao kako bi radili prvobitno zamišljene proizvode, ali i ovo je sasvim dovoljno da se vidi poduzetnički duh koji imate. Već sam na jedno slično pitanje odgovorio da je procjena da li bi ovo bio uspješan obrt jako teško uraditi na osnovu ovako malo podataka. To bi direktno se odnosilo na kapacitete proizvodnje, pouzdane izvore sirovine (jer ni kikiriki se ne proizvodi u BiH), kanalima gdje bi željeli da prodajete ove proizvode, potražnju na BiH tržištu… Dakle sa povećanjem proizvodnje I prodaje i drugi se elementi u konceptu posla usložnjavaju.Meni se ova Vaša ideja generalno dopada, mislim da bi moglo imati potencijala ali bi trebalo uraditi pripremne analize tržišta, procjene kapaciteta i slično. Svakako Vas pozivam da se javite na mail mirsad@mozaik.ba ukoliko imate dodatnih pitanja ili mislite da bi Vam Mozaik Impakt Inkubator mogao pomoći u realizaciji ideje (više o tome imate blog Kako do investicije: Pogledaj šta ti nudi naš inkubator).

[Mirsad]

Dragi Edise, Danas postoji mnogo različitih pomoći mladima koji pokreću vlastiti biznis, lonac.pro je pravo mjesto da dobiješ odgovor kako ti je moja kolegica Senka odgovorila. Pomoć može biti širok pojam kao npr. Financijska ili mentorska ili neki oblik stručne pomoći. Svakako ti savjetujem da ukoliko ne pronađeš odgovor na svoje pitanje, postaviš pitanje dosta preciznije šta te zanima.Pozdrav

[Mirsad]

Pozdrav Milošeiskreno, nemam iskustva sa takvim oblikom poslovanja gdje prihodi ili cijene usluge nisu jasno definirani već se baziraju na dobrovoljnim prilozima. Opasnost od uspjeha biznisa zavisi od modela koji će omogućiti održivost cijelog biznisa, odnosno mogućnosti da prihodi minimalno pokriju troškove koje ćeš u biznisu imati. Pošto ne znam sa čim raspolažete i kakve troškove možete očekivati po pokretanju ovog biznisa, ipak sam siguran da ćete imati neke mjesečne fiksne troškove koji će se svaki mjesec nastati npr. režije: struja, voda, grijanje, ili npr najam prostora ako iznajmljujete prostor I sl. Generalno za dalji razvoj, kako si spomenuo gore, zavisi od sposobnosti da zaradiš više od svojih toškova i da taj višak investiraš u razvoj. U modelu “donacije” nije moguće uraditi projekciju prihoda i tu vidim veliki problem I opasnost za firmu, odnosno registrovan biznis. Vidim da očekuješ 5000-6000€ mjesečnih prihoda nakon godinu dana, ja bih u analizi sebi postavio pitanje ovako: Koliko očekujem da bi bila prosječna donacija po jednom korisniku? Od 10 korisnika koliko njih će donirati, a koliko njih će koristiti kurs besplatno? Ako možeš sebi odgovoriti na ova pitanja i oni daju odgovore da tvoj kapacitet polaznika kurseva (jer vjerovatno i mjesečni broj polaznika je limitiran nekim kapacitetom) I broj onih među njima koji u prosjeku doniraju određenu svotu novca za takve kurseve je dovoljan da takav model može poslovati, onda je to super. Kratki zaključak: mislim da ovo kako sam ja razumio cijelu tvoju ideju, to više vidim kao neko Udruženje građana, kao ne-vladinu ili vladinu organizaciju koja bi bila IT edukativni centar. Gdje bi ti neko pokrio troškove, a onda od donacija bi mogao da širiš ideju I dovodiš nove ljude koji će raditi edukaciju u drugim oblastima i slično.Izvinjavam se ako sam iz tvog koncepta nešto pogrešno razumio. Svakako ukoliko misliš da ti treba malo pomoći oko gore navedenih teza slobodno me kontaktiraj na mirsad@mozaik.ba Pozdrav

[Mirsad]

Pozdrav Lejla, ne znam da li si se upoznala sa Mozaik Impakt Inkubatorom? Ako nisi više informacija možeš pronaći ovdje: https://www.lonac.pro/trazis-investiciju-pogledaj-sta-ti-nudi-nas-inkubatorPiši ako nekako mogu pomoći.