Danas nam Vedad Dizdarević, produkt dizajner, donosi odgovore na pitanja o prednostima freelance poslovanja, inspiraciji te svom poslu iz snova.

• Vedad, hvala ti što si izdvojio vrijeme za naš intervju!

Naprotiv, hvala vama na pozivu i prilici da se predstavim vašim “Lončićima” 🙂

• Već se dugi niz godina baviš animacijom i 3D vizualizacijama. Što je potaklo tvoj interes za dizajn i umjetnost budući da si prije Akademije likovnih umjetnosti studirao žurnalistiku?

3D dizajnom, u što spadaju animacija, vizualizacija i razne druge vizualne grane, bavim se već jednu čitavu deceniju i ako bih razlog tome morao sumirati u jednu riječ, onda bi to bila “ljubav”. Osjećaj da tu “pripadate” i da vas to u cjelini ispunjava kao profesionalca i iz čega možete da crpite onu kreativnu energiju je najveći razlog koji potiče moj interes za dizajn i umjetnost u cjelini. 3D dizajn, kao moderan mediji izražaja, nudi velike mogućnosti za dizajnera da razvije, prikaže i prezentira svoje ideje drugima. Iako je umjetnost za dizajnera više u drugom planu, ipak ona ostaje jedna izuzetno vrijedna riznica inspiracije i smjernica.

• Možeš li izdvojiti neke radove na koje si iznimno ponosan?

U posljednje vrijeme pretežno se bavim dizajnom karaktera za video igre i film pa bi time istakao i svoje zadnje karakter modele “The Boneyard Scavenger” i “Dasyra – Forest Warrior” u kojima sam pokušao tematizirati priče u kojima, u prvom primjeru dominira mehanička, a u drugom humanoidna forma. Sam proces dizajna ovih karaktera za mene je bio veoma izazovan i zabavan u isto vrijeme.

• Do sada si svoje radove izlagao u Sarajevu, Kölnu i Istanbulu. Koje bi izložbe istakao kao najznačajnije u svojoj karijeri? Kakva su tvoja iskustva s međunarodnih izložbi na kojima si sudjelovao?

Kao najznačajniju izložbu definitivno bih izdvojio onu u Pera muzeju u Istanbulu pod nazivom “Slike našeg vremena”, a koja je realizirana pomoću Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Ovdje mi je naročito drago da je moj rad imao mogućnost da bude prikazan jednoj širokoj međunarodnoj publici, zajedno s najboljim radovima svršenih studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u zadnjih 40 godina.

• Odakle crpiš inspiraciju i stvaralačku energiju za svoje radove?

Iskreno, inspiracija dolazi sa svih strana. Ne ograničavam se nekim određenim prostorom ili pravcem. U konstantnoj sam potražnji za inspiracijom, a ona najlakše dolazi ako smo otvoreni za sve utjecaje oko nas.

• Radio si kao freelancer za brojne klijente iz cijelog svijeta. Na koji način najčešće stupate u kontakt? Postoje li određene prednosti i mane ove vrste poslovanja?

Da, radio sam za klijente iz SAD-a , Azije i EU. Osim vremenskih razlika Europe prema drugim kontinentima, a koje mogu uticati na dinamiku rada, uglavnom se radilo o sličnim poslovima i procesima rada. Potraga za novim klijentima uglavnom počinje samoinicijativno, posjećujući relevantne portale i forume koji su bliski s poslovima kojim se bavim. Ipak, nerijetko se i putem raznih preporuka uspije doći do međunarodnih kontakata. Može se reći da što više radite, pravite više “buke” i time se više čuje za vas, a u današnjem vremenu nema razloga da se ograničavate samo na lokalno djelovanje već imate priliku da čitav svijet gledate kao platformu za vaše dokazivanje.

Moja lična iskustva su jako pozitivna. Istinske mane ne postoje u odnosu na lokalne poslove. Ako su vaše jezičke vještine na solidnom nivou i ako ste kulturalno i socijalno otvorena osoba, samo možete napredovati. Naravno, uvijek treba zadržati određenu dozu skepticizma i pažnje jer i van BiH postoje crne ovce koje vas mogu iskoristiti i prevariti. Ipak, sa zdravom količinom opreza i sluha prema klijentu, šanse su velike da će te ostvariti uspješne kontakte i napraviti pozitivna iskustva u vašem poslovanju.

• Kako izgleda tvoj posao iz snova?

Moj posao iz snova je posao u nekoj od kreativnih medijskih grana (video igre, film, animacije), koji je raznolik i ne manjka s periodičnim izazovima koji su za to zaslužni da napredujem i unapređujem znanje. On bi trebao da bude timski posao, sa stručnom ekipom koja u konačnici čini jednu jaku i kvalitetnu radnu i kreativnu snagu.

• Za kraj, što bi poručio mladim dizajnerima i umjetnicima?

Moja preporuka mladim kolegama jeste da budu otvorenog duha, da shvate da ovaj poziv nema radno vrijeme već da iziskuje mentalno prisustvo 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, 365 dana u godini. Ako zaista budu voljeli svoj posao, ovo neće biti nikakav napor već će postati dio njih i učinit će ih boljim profesionalcima. Umjetnost i dizajn su jako interesantni i zabavni pravci, puni izazova i mogućnosti za napredovanjem i dokazivanjem. Prema tome, samo hrabro i opušteno u potrazi za kreativnim izazovima.

Vedada možete pratiti na LinkedIn, Behance, ArtStation i Vedad Dizdarević Portfolio stranicama. 

Dok se naš Lonac polako zakuhava vrijeme je da mu dodamo i neke začine. Naš nam prvi začin, iz Sarajeva, donosi posebnu aromu kreativnosti i inspiracije. Vrijeme je da upoznamo Amelu.

• Draga Amela, hvala ti što si izdvojila vrijeme za Lonac i naš intervju.

Zdravo, prije svega se želim zahvaliti na pozivu. Drago mi je što mogu biti još jedan sastojak vašeg Lonca.

• Odmah nakon srednje škole upisuješ produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Jesi li oduvijek imala afinitet prema umjetnosti? Kako su tekle tvoje pripreme za prijemni ispit i koliko dugo si se pripremala?

Srednjoškolsko obrazovanje stekla sam u Srednjoj tehničkoj školi grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije na Ilidži, te dobila zvanje Grafički tehničar – tehničar web dizajna. Nakon završetka srednje škole odlučila sam se za studij produkt dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Primijenjena me umjetnost oduvijek zanimala i upravo to je bio razlog da steknem navedena zanimanja. Ubrzo nakon srednje škole odlučila sam se za studij na Akademiji. Prethodno sam dobila informacije o pripremnoj nastavi koju je vodio profesor Amer Hadžić. Moje su pripreme započele odmah po završetku maturskog rada i trajale su nepuna dva mjeseca. Kroz vježbe smo pripremali mapu radova. Studenti koji su se htjeli upisati na produkt dizajn crtali su uglavnom linijske crteže upotrebnih predmeta.

• Budući da je jedno od najčešće postavljenih vezano za upis na Akademiju vjerujem da upravo to mnoge zanima. Možeš li nam reći kako je izgledao tvoj prijemni ispit?

Prijemni ispit na Akademiji trajao je pet dana. Prvi dan se radio pismeni ispit, drugi dan crtanje figure/portreta, treći dan crtanje kompozicije, četvrti dan 3D model na zadatu temu i peti dan redizajn zadatog predmeta i intervju. Bilo je dvadesetak prijavljenih studenata, a mjesta je bilo za nas dvanaest, od čega deset redovnih i dva redovna samofinancirajuća. Zbog ograničenog broja studenti se nerijetko prijavljuju više puta.

• Još jedno često pitanje vezano je za produkt dizajn. Možeš li našim čitateljima približiti čime se točno bave produkt dizajneri te koja je razlika između produkt i grafičkog dizajna?

Produkt dizajneri se najčešće bave rješavanjem problema iz svakodnevice kroz dizajn novih ili redizajn/poboljšanje postojećih predmeta. Zavisno od ličnih afiniteta pojedinca, produkt dizajneri se mogu odlučiti da djeluju u jednoj ili više oblasti. Širok je spektar, a neke od oblasti produkt dizajnera su: modni dizajn, dizajn namještaja, automobila, strojeva, kućanskih aparata, itd. Produkt dizajn također možemo podijeliti na industrijski i unikatni dizajn. Predmeti trebaju biti funkcionalni i zadovoljavati ergonomiju.

Grafički dizajn spada u primijenjenu umjetnost, a njegov glavni zadatak je da prenese ideju. Rješenja nastaju kombinacijom fotografije, ilustracije i tipografije, a u novije vrijeme se koriste i video zapisi, film i multimedija. Uglavnom su to dvodimenzionalna rješenja, ali se ne isključuju i trodimenzionalni objekti. Poruka grafičkog dizajnera treba biti prepoznatljiva i razumljiva namijenjenoj publici. Dizajner mora voditi računa o tehničkoj izvedbi.

• Tvoj je diplomski rad vezan za unikatno oblikovanje te modni dizajn. Što ti je bila najveća inspiracija za ovaj rad?

Inspiraciju za diplomski rad pronalazim u spomeniku socijalističke Jugoslavije posvećenom historijskoj bitci na Sutjesci. Izgled spomenika je nestvaran, daje dojam kao da pripada nekom drugom svijetu te mami pažnju i intrigira promatrače kako bi saznali o čemu je zapravo riječ. Moju je pažnju dobio kada sam ga neočekivano ugledala. Tada se probudila moja znatiželja o njegovom postojanju. Online istraživanja članaka, fotografija detalja i spomenika u cijelosti me navode da ga koristim kao inspiraciju za semestralni zadatak na predmetu Unikatno oblikovanje i za diplomski rad. Koristeći likovne karakteristike spomenika radim nove podsjetnike na velikane prošlog stoljeća. Nastaju tri haljine. Svaka od njih je druge boje i dužine. Kako se spomenik dosta vremena nije održavao, na njemu su se pojavile razne nijanse sive, od onih svijetlih koje su tu od postojanja, pa do tamnijih nijansi. Odjeća je nosiva u posebnim i svakodnevnim prilikama.

• Pored studija na Akademiji volontiraš kao grafički dizajner i koordinator ekoloških akcija. Kakva su tvoja iskustva kada govorimo o volonterskom radu?

Pored redovnog školovanja, dio sam jedne pozitivne bosanskohercegovačke priče, ekološkog projekta Let's Do It, čija sam članica još od septembra 2013. godine. Pored aktivnosti organizacije ekoloških akcija Očistimo zemlju za 1 dan i Milion sadnica za 1 dan, projektu doprinosim kroz rješenja iz domene grafičkog dizajna, u cilju što boljeg promoviranja Let's Do It aktivnosti. Upravo sam kroz volonterski rad stekla svoja prva radna iskustva. Moja volonterska priča još uvijek traje te bih svima poručila da se priključe svojoj lokalnoj volonterskoj organizaciji.