Aida Mandić je bosanskohercegovačko-američka autorica koja je napisala više od 100 knjiga i preko 2000 pjesama. Njen životni put iz rodnog Sarajeva do Sjedinjenih Američkih Država nije bio nimalo lagan, pa stoga često piše o socijalnoj pravdi, Bosni i Hercegovini, diskriminaciji, ratu, moći, pobuni, pri tome iznoseći kritički stav. 

Naime, Aida je još kao beba krajem ratne 1992. godine napustila Sarajevo konvojem “Dječije ambasade” zajedno sa svojom majkom, dok je njen otac bio ranjen i ostao u bolnici tada opkoljenog glavnog grada Bosne i  Hercegovine. Njena prva adresa bio je grad Doksy (Češka Republika), a potom je uslijedila selidba prvo u Pariz (Francuska), a onda i u Maleziju u kojoj se porodici pridružio Aidin otac. 

„U Sjedinjene Američke Države sam došla sa sedam godina, krenula u školu i nastavila sve do završenog fakulteta. Bila sam odlična učenica i aktivna na drugim poljima, pa sam zahvaljujući radu, ocjenama i aktivnostima dobila mnoge nagrade koje su mi omogućile da platim skupo školovanje u Americi i na Oxfordu u Engleskoj. Moram naglasiti da sam mnogo istraživala, analizirala, donosila zaključke i odluke o svakom koraku koji sam preduzela. Nisam imala nikakvu pomoć, niko mi nije rekao šta trebam uraditi da dobijem nagradu, niti kako da objavim knjigu. Bili smo novi u Americi i sve je za nas bilo nepoznato“, prisjeća se Aida Mandić.

Dodaje da je poeziju počela pisati još u osnovnoj školi, ali se tome posvetila intenzivnije nakon što je diplomirala. 

„Želim da razumijem svijet oko sebe. Ako razumiješ svijet oko sebe imaš šansu da utičeš na promjene ne samo u vanjskom svijetu nego i u privatnom životu. Iz ranog djetinjstva u sjećanju nosim samo fragmente. Kad pomislim na kamp u Češkoj uvijek se pojavi scena u kojoj se otimam s dječakom oko neke kasete. Na Pariz me podsjete parkovi i draga lica naših domaćina. Kiša me ponekad podsjeti na Maleziju gdje je čini mi se padala svaki dan“, priča sagovornica. 

Ističe da je uvijek imala svoje mišljenje kao i potrebu da ga glasno kaže, a onda je to sasvim spontano počela stavljati na papir u vidu poezije i pjesama. 

„Nešto me iznutra tjeralo da pišem. Inspiracija je prvo došla kao rezultat mog nesvakidašnjeg života a zatim opažanja oko mene, ponašanje drugih ljudi i potreba da glasno pišem o svemu što me dotakne. Pišem o nepravdi, diskriminaciji, kroz koju je moja porodica i mnogi ljudi iz Bosne i  Hercegovine prošli. Moja draga Bosna i Hercegovina ima značajno mjesto u svakoj mojoj knjizi.“ 

Navodi da je najviše inspiriše borba ljudi i napor da naprave bolje svaki dan. 

„Kad je čovjeku sve lijepo, čovjek se ulijeni, a borba ga tjera nabolje. Uspjeh nosi bol ponekad i tragediju. Ljudi su često koncentrisani samo na sebe. Samo ‘ja’. Ponekad ne vide ništa oko sebe, spremni su kritikovati nešto što ne razumiju, a neće se potruditi da nešto poprave iako bi mogli. Također me inspirišu borbe za prava žena“, izjavljuje Aida Mandić.

Mišljenja je da pisana riječ ima veliku moć jer ostaje a ponekad i odzvanja te daje glas ljudima koji možda nikad ne bi imali šansu da kažu šta misle. 

„Također, daje šansu ljudima da grade bolji život. Ljudi tako oblikuju svoju viziju i imaju mogućnost da svoju viziju prenesu drugima. Kad puno analiziraš i pišeš, to ti daje nove ideje i postaneš riznica ideja. U procesu postaješ samostalan i ne ovisiš o drugim ljudima. Znaš kako da dođeš do rezultata. To te natjera da stvoriš čvrst stav prema raznim oblicima života. Kad imaš iskristalisanu viziju, to te odvoji od mase. Prepoznaješ vlastite vrijednosti ali i vrijednosti drugih ljudi oko sebe. To je put da inspirišeš svijet i da napraviš dobar uticaj na historiju“, kazuje sagovornica.

Napominje da već jedna osoba i jedna ideja mogu učiniti mnogo. 

„Ako je kritika konstruktivna treba je pratiti. Uvijek se treba boriti za bolje, pa ako ne prepoznajete šta treba promijeniti, kako ćete doći do boljeg? Biti kritičar znači postavljati pitanje autoritetu. Zašto? Pjesnici su uvijek ostavljali poruke i tjerali ljude na razmišljanje.“

Iako nije uključena u političke vode, smatra da Sjedinjene Američke Države sigurno podržavaju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i da ostaju na tom pravcu. 

„Oni imaju sve informacije i ništa ne prepuštaju slučaju. Ovdje se tačno zna šta se desilo u Bosni i Hercegovini. Srebrenica je poznato ime u svim segmentima vlade. Čak i obični ljudi znaju o genocidu. Mislim da ljudi iz Bosne i Hercegovine imaju slična pravila vrijednosti kao i Amerikanci. Također nam je hrabrost zajednička crta. Lobiranje je važno i Bosna i Hercegovina treba to imati na dnevnom redu. Vjerujem da ima naših pametnih ljudi koji sigurno rade na tome“, tvrdi Aida Mandić. 

Komentirajući odnos matične države Bosne i Hercegovine prema iseljeništvu, primjećuje da je narod vrlo malo povezan na ispravan način. 

„Moramo više raditi na nacionalnoj svijesti. Za početak bi možda ambasada mogla organizovati neku vrstu sekcija u koje bi se ljudi iz Bosne i Hercegovine mogli uključiti i povezati ovdje u Americi. Dijaspora se gubi. Nije sve u hrani i muzici. Ljudi se trebaju povezati preko startupa, biznisa, marketinga, finansija, programiranja, volontiranja, dizajna mode, video igara, modelinga, kinematografije, fotografije, investiranja, avijacije, kreativnog pisanja…“, jasna je sagovornica. 

Za nju biti buntovnik znači imati svoje mišljenje što uvijek nosi rizik ali i mogućnost promjene. 

„Kroz borbu za svoj stav čovjek ojača i dobije samopouzdanje. Mladi trebaju učiti, raditi na izgradnji vlastitog stava, obrazovati se i biti svjesni šta se dešava. Opasno je biti uspavan. Mladi ljudi moraju puno istraživati, analizirati, skupljati informacije i tako stvarati viziju. Niko neće doći u tvoj život i oblikovati tvoj put. Moraš ga sam pronaći. Nije važno jesi li materijalno bogat ili siromašan. Možeš biti siromašan i biti jaka ličnost, a biti bogat i biti slaba ličnost.“

Na kraju poručuje kako buntovnike ne zanimaju socijalne norme nego oni kreiraju svoja pravila i novi put za društvo, te stalno postavljaju pitanja i predlažu rješenja. 

„Pravi buntovnici su konstruktivni i kreativni, pomognu sami sebi kad se nađu u neprilici. Zbog toga imaju veliku vrijednost u društvu. Oblikuju kulturu nabolje. Ne plaše se i idu za svojom vizijom. Poštuju istinu i hrabriji su od vremena u kojem su rođeni. Buntovnike ne možete lagati, uvijek pitaju zašto i traže odgovore. Ne dozvole povez preko očiju, nego uklanjaju barijere posebno one stvorene na laži. Buntovnici stvaraju mnogo ljepšu budućnost“, zaključuje Aida Mandić.

Kada istinski vjeruješ da možeš napraviti promjene u društvu i ne sjediš skrštenih ruku, slobodno se nazovi filantropom. Društveno odgovorne kompanije, udruženja i asocijacije poput tebe, prepoznala je mreža SIGN koja vjeruje da promjene počivaju na razvoju lokalne filantropije. Prepoznala ih je i podržala i zajednica koju razvijaju. Još uvijek ima pravo dobrih priča, otkrivam ti jednu od njih. Otkrivam ti priču o dobru.

Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju “Zračak nade” je nevladina organizacija (NVO) iz Pljevalja (Crna Gora) osnovana 1. februara 2002. godine i zalaže se za jednake mogućnosti i puno učešće djece i omladine sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom u društvu, kao i obezbjeđivanje servisa podrške na polju obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, zapošljavanja i volonterizma. Stava su da djeci sa teškoćama u razvoju treba pružiti izjednačene šanse za odrastanje kao i drugoj djeci da bi se, kada odrastu, uključili ravnopravno u sve sfere života.

“Uspjeli smo da u jednom malom gradu upornim radom toliko podignemo svijest lokalne zajednice i dobijemo epitet najinkluzivnijeg grada u Crnoj Gori da su djeca i mladi sa smetnjama te odrasle osobe sa invaliditetom postali ravnopravni građani i građanke, uključene u sve sfere društvenog života. Ponosni smo jer naša djeca i mladi sa smetnjama u razvoju ostvaruju svoje pravo na život u porodici, veoma mali broj ih je u institucionalnom smještaju. Ponosni smo na to što skoro da i nema djece i mladih sa smetnjama u razvoju koja nisu uključena u obrazovni sistem, u vrtić ili u školu”, kaže Sanela Žiga, predstavnica NVO “Zračak nade”.

Dodaje kako je njihovo udruženje nosilac mnogih inovacija u radu sa djecom i mladima sa smetnjama u regionu, a posebno izdvaja doprinos članice Upravnog odbora Udruženja Svetlane Dujović, koja je svojim nesebičnim pregalaštvom i vizijama na pravi način prepoznala potrebe djece i omladine sa smetnjama u razvoju, pa je zbog toga dobila Nagradu za filantropiju ISKRA 2012. godine, kao i nagradu ERSTE fondacije za društvenu integraciju 2013. godine za projekat “Poludnevni boravak za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju”, čija je autorica.

Također, iz ovog udruženja ponosni su na višegodišnji rad socijalnih servisa koje su razvili: poludnevni boravak, asistenti za pomoć u kući, prilagođeni prijevoz, volonterski servis, kreativne radionice za omladince sa smetnjama u razvoju i digitalna štamparija, u kojoj zapošljavaju osobe sa invaliditetom.

“Prvi smo 2009. godine pokrenuli servis Asistenti u nastavi, koji je kasnije preuzelo Ministarstvo prosvjete, i danas je to sistemska usluga. Iste godine smo prvi u Crnoj Gori pokrenuli i volonterski servis srednjoškolaca. Naši volonteri i volonterke dobitnici su Nagrade za volonterizam. Prepoznati su po svom radu na nivou države, pa čak i regiona. To su mladi ljudi koji su puni entuzijazma, ideja i snage i koji su zaista neiscrpan pokretački izvor, jer je njihova podrška bitna isto kao i podrška stručnjaka”, ističe Sanela Žiga. 

Osnovni izvor finansiranja i održivosti NVO “Zračak nade” su finansijska sredstva koja dobijaju na javnim pozivima koje raspisuju domaći i međunarodni donatori.

“Održivost obezbjeđujemo aplicirajući na veliki broj poziva za projekte i na taj način finansiramo rad zaposlenih u administraciji, stručnih radnika i radnica u direktnom radu sa djecom i mladima sa smetnjama u razvoju i zaposlenih osoba sa invaliditetom u servisu Digitalna štamparija. Pošto imamo i digitalnu štampariju, održivost obezbjeđujemo i pružanjem usluga u njoj. Takođe, imamo i jedan mali procenat donacija fizičkih i pravnih lica, koje mogu biti finansijske i u različitim sredstvima za rad ili opremi. Da bismo bili potpuno održivi, trebalo bi promijeniti Zakon o NVO ili donijeti novi Zakon o organizacijama osoba sa invaliditetom da bismo imali obezbijeđena osnovna sredstva za rad”, govori Svetlana Dujović.

Napominje kako je filantropija veoma važna, jer je aktivan i zdrav odnos prema ljudskim vrijednostima, posebno prema drugim ljudima, neizostavan dio svake zajednice. 

“Humanost posebno podrazumijeva brigu prema ljudima koji nisu u mogućnosti da zadovolje svoje osnovne ljudske potrebe. Odnos humanosti ne podrazumijeva stvaranje zavisnosti slabijega već naprotiv, poštovanje ličnosti svake osobe i osnaživanje njenih potencijala. Značaj ovoga posebno se pokazao na našem primjeru, kako smo uspješno višegodišnjim radom da od sažaljenja i ignorisanja dođemo do empatije i poboljšanja položaja i učešća naše djece i mladih u društvu na bazi jednakih mogućnosti”, potcrtava Svetlana Dujović.

U NVO “Zračak nade” stavljaju podjednako akcenat kako na djecu i mlade sa smetnjama u razvoju tako i na njihove roditelje i porodice. 

“Roditelji su osnivači našeg udruženja, tako da je osnov našeg rada uvijek bilo partnerstvo roditelja i stručnih radnika i radnica. Roditelji su neizostavna karika u svim našim tretmanima sa djecom, jer su obučeni za izvođenje jednostavnih fizioterapeutskih vježbi u kućnim uslovima i prirodi, a također su osposobljeni i za rad sa djecom i mladima uz korištenje raznog didaktičkog materijala te elemenata asistivne tehnologije, koje u svakom trenutku mogu da ponesu iz Udruženja kući”, priča Sanela Žiga. 

Naglašava kako NVO “Zračak nade” ima izgrađena jaka višegodišnja partnerstva sa svim sektorima i da je to tajna njihovog uspjeha. Partneri su im organizacije civilnog društva, resorna ministarstva, institucije socijalne i dječije zaštite, zdravstvene i obrazovne ustanove kao i poslovni sektor.

“Unapređenje saradnje i partnerstava vidimo u kvalitetnijoj povezanosti svih ovih sektora, jer bez jake međusektorske saradnje nema inkluzije djece i mladih sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom. Moramo svi zajednički raditi na kreiranju funkcionalne baze podataka o djeci i mladima sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom jer ćemo na taj način ojačati sistem i omogućiti bolju participaciju ovih ranjivih grupa”, navodi Sanela Žiga te napominje da i u budućnosti planiraju razvijanje već postojećih socijalnih servisa podrške, kao i akreditaciju za pružanje usluga iz socijalnih servisa te otvaranje novih socijalnih servisa podrške.

Iz NVO “Zračak nade” poručuju da je ljudski plašiti se i griješiti, ali kako ni u jednoj situaciji nismo sami te da, i kada padnemo, moramo se podići i krenuti naprijed.

“Nemojte čuvati u sebi emocije, slobodno ih pokažite svom prijatelju ili prijateljici i podijelite svoje snove sa drugima, jer se tako mnogo lakše ostvaruju. Naša tajna uspjeha je da smo naučili da udružimo znanje i ljubav, jer samo tako dobijamo prave rezultate, i da uvažavamo i slušamo druge ako hoćemo da ti drugi uvažavaju nas”, zaključuje Svetlana Dujović.

Više informacija o NVO “Zračak nade”.

Priča o dobru uvijek bude otkrivena.

Read the story in English.

Ova publikacija je izrađena u okviru projekta “SIGN up for Impact” koji provodi regionalna mreža SIGN, a finansiraju Evropska unija i Balkanski fond za demokratiju.

___

Pogledaj i:

• Otkrivam ti priču o dobru – Prоаktiv
• Ostale priče o dobru

___

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.

Kada istinski vjeruješ da možeš napraviti promjene u društvu i ne sjediš skrštenih ruku, slobodno se nazovi filantropom. Društveno odgovorne kompanije, udruženja i asocijacije poput tebe, prepoznala je mreža SIGN koja vjeruje da promjene počivaju na razvoju lokalne filantropije. Prepoznala ih je i podržala i zajednica koju razvijaju. Još uvijek ima pravo dobrih priča, otkrivam ti jednu od njih. Otkrivam ti priču o dobru.

Društveni biznis “Greens” d.o.o. osnovan je 2018. godine u Sarajevu kao odgovor na potrebe savremenog čovjeka za provjereno zdravom organskom ishranom, ali i s ciljem radne integracije i ekonomskog osnaživanja osoba s invaliditetom. Prvo je preduzeće za proizvodnju mikropovrća, začinskog bilja i jestivog cvijeća u Bosni i Hercegovini.

“Specifični smo po obuci, osnaživanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom, pružajući snažnu vezu u integraciji tih ljudi na otvoreno tržište rada. Također smo ponosni na to što su naše kvalitetne organske proizvode prepoznali vodeći bosanskohercegovački kuhari i šefovi renomiranih restorana i hotela visoke klase s kojima svakodnevno sarađujemo”, kaže Izabela Alikadić, izvršna direktorica “Greens” d.o.o.

Smatra da je poslodavcima važno naglasiti koje su to prednosti zapošljavanja osoba s invaliditetom.

“Na taj način dobivate vrijednog uposlenika ili uposlenicu koji želi da radi, da dokaže da može da radi i privređuje kao i drugi. U svojoj dosadašnjoj praksi smo uvidjeli da su to vrijedni uposlenici, tačni, odgovorni, uvijek spremni pomoći i kao takvi su motivacija cijelom timu kakvi uposlenici mogu i trebaju biti. Mi smo zaposlili tri osobe s invaliditetom, koje su pokazale da mogu i žele da rade samo ako im se pruži prilika”, navodi naša sagovornica.

Ističe da je filantropija neizostavan faktor održivih zajednica.

“Filantropija je neophodna ako hoćemo da ovo društvo funkcioniše i da svi njegovi članovi budu ravnopravni te da se svakome pruže prilika i mogućnost za osnovno ljudsko pravo, a to je pravo na rad. Održivost preduzeća postižemo širenjem proizvodnog asortimana i prodajom svojih proizvoda kroz veći broj restorana, trgovačkih centara, poljoprivrednih apoteka i drugih prodavnica zdrave hrane s kojima radimo i u kojima plasiramo svoje proizvode”, naglašava Izabela Alikadić.

Prema njenim riječima, uvijek je dobro ulagati u zajednicu, a posebno u mlade ljude.

“U našem slučaju dobro je razvijati jedan domaći organski brend, održati jedan novi poljoprivredni urbani model koji će se za nekoliko godina pokazati kao najbolji mogući model u koji treba ulagati jer će više od polovine svjetske populacije živjeti u gradovima. Svjesni smo sve više dobrobiti zdrave organske hrane i njene sve veće potražnje na tržištu, pogotovo što je ovo domaći brend koji treba dodatno isticati i u njega ulagati”, napominje naša sagovornica.

Dodaje da je preduzeće “Greens” do sada najviše sarađivalo i radilo na projektima sa stranim partnerima i donatorima koji imaju razvijene strategije zapošljavanja osoba s invaliditetom.

“Stranci su više zainteresovani za tu ranjivu kategoriju ljudi nego domaće vlasti. Smatramo da postojeće politike za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje obezbjeđuje država nisu dovoljno razrađene, adekvatne i ne provode se u praksi, što govori sam broj nezaposlenih osoba s invaliditetom u našoj zemlji. Tu, dakle, ima dosta stvari na kojima bi trebalo početi konkretnije raditi”, govori Izabela Alikadić.

Iznijela je i planove preduzeća u narednom periodu.

“Naši planovi su da se razvijamo, rastemo baš poput naših biljaka, da proširujemo svoje kapacitete, da zaposlimo još više osoba s invaliditetom i da postanemo vodeći biznis koji se bavi proizvodnjom visoko kvalitetnog organskog mikropovrća, začinskog bilja i jestivog cvijeća, ali i zapošljava osobe s invaliditetom u proizvodnji”, naglašava naša sagovornica.

Poručuje da su promjene itekako moguće, samo trebamo početi od malih promjena na sebi.

“Trebamo raditi na sebi, na unapređenju svojih znanja, vještina i ne bojati se promjena. Tajna uspjeha našeg društvenog biznisa ‘Greens’ je što svi dijelimo ista uvjerenja, ciljeve, imamo istu misiju i smatramo da su svi članovi naše firme ravnopravni”, zaključuje Izabela Alikadić.

Više informacija o “Greens” d.o.o.

Priča o dobru uvijek bude otkrivena.

Read the story in English. 

Ova publikacija je izrađena u okviru projekta “SIGN up for Impact” koji provodi regionalna mreža SIGN, a finansiraju Evropska unija i Balkanski fond za demokratiju.

___

Pogledaj i:

• Otkrivam ti priču o dobru – Atina
• Otkrivam ti priču o dobru – Happy Paws

___

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.

Kada istinski vjeruješ da možeš napraviti promjene u društvu i ne sjediš skrštenih ruku, slobodno se nazovi filantropom. Društveno odgovorne kompanije, udruženja i asocijacije poput tebe, prepoznala je mreža SIGN koja vjeruje da promjene počivaju na razvoju lokalne filantropije. Prepoznala ih je i podržala i zajednica koju razvijaju. Još uvijek ima pravo dobrih priča, otkrivam ti jednu od njih. Otkrivam ti priču o dobru.  

Udruženje građana za borbu protiv trgovine ljudima i svih oblika rodno zasnovanog nasilja “Atina” iz Beograda (Srbija) nastalo je 2004. godine kao odgovor na problem trgovine ljudima i nepostojanja adekvatnih programa za dugoročnu podršku žrtvama i pomoć u socijalnoj inkluziji.

“Primaran fokus našeg rada je borba protiv trgovine ljudima i zaštita žrtava te insistiramo na sistemskim naporima za poboljšanje položaja žena i djevojčica, koje su u najvećem broju trpjele eksploataciju i nasilje. Uzmite u obzir i to da trgovina ljudima nije samo krivično djelo, već ga čini potpuno pogrešno ustrojeno društvo na nejednakosti, rasizmu, mizoginiji i rodnoj neravnopravnosti”, kaže Marijana Savić, direktorica NVO “Atina”.

Dodaje da je bilo neophodno izgraditi sveobuhvatan, podržavajući i dugoročan program kako bi se pomoglo ženama i djevojčicama koje su doživjele traume.

“Uočili smo da možemo pružati i psihološku i sociološku podršku, pravno savjetovanje, kao i fizički siguran prostor za žene, ali i da je ekonomska samostalnost ono što najviše pomaže ženama da izađu iz kruga nasilja i započnu izgradnju života kakav zaslužuju. Trebalo je stvoriti uslove da se djevojke i žene profesionalno i ekonomski osnaže. Tako je nastala ideja o pokretanju ženske preduzetničke inicijative koja će finansijski najprije pomoći ženama u našim programima, ali koja će i kasnije doprinijeti oporavku svih žrtava trgovine ljudima koje u našem udruženju nalaze svoju sigurno mjesto”, ističe naša sagovornica.

Iz NVO “Atina” ponosni su na mnoge projekte, a posebno izdvajaju žensku društvenu preduzetničku inicijativu “Bagel Bejgl”.

“To je naše čedo, nastalo kao vapaj za promjenom društva, političkog i ekonomskog uređenja. Preduzeće je nastalo iz očaja koji smo osjećale jer nismo znale kako da premostimo tu posljednju kariku koja nedostaje i organizacijama civilnog društva, ali i djevojkama i ženama kojima je podrška u momentu izlaska iz situacije nasilja potrebna. Ponosne smo jedne na druge što preuzimamo odgovornost i stvar u svoje ruke, što ne čekamo nikoga, ne čekamo da se usvoji zakon o društvenom preduzetništvu. Suština ove naše jedinstvene priče je da mi kroz svoj biznis, rad, ekonomsku djelatnost, proizvodnju superkvalitetnog bejgl peciva u kombinaciji sa drugim delicijama izađemo na tržište i generišemo prihod za programe oporavka za žene i djevojke sa iskustvom nasilja”, priča Marijana Savić.

Navodi da je “Bagel Bejgl” resursni centar za djevojke i žene koje žele da se bave industrijom hrane te kako je osnovna ideja da što više djevojaka i žena prođe kroz obuku u radu, ne samo pravljenja peciva već i savladavanja drugih osnova u poslovanju, kao što su komunikacija, korespondencija, dio finansija, ali i upoznavanje sa radnim pravom.

“Sarađujemo i sa društveno odgovornim kompanijama koje pružaju ovim djevojkama i ženama priliku da se oprobaju i u drugim profesijama nakon angažmana u našem preduzeću. Jedan od ciljeva našeg preduzeća je i senzibilizacija privrednog sektora o značaju društveno odgovornog poslovanja, ekološkog poslovanja i uvjeravanje da smo dovoljno zreli da se odreknemo štetnih stereotipa i predrasuda te da se zajedno borimo za bolju zajednicu”, naglašava naša sagovornica.

Napominje kako NVO “Atina” ima dva velika potencijala, i to aktivne žene koje čine udruženje te zajednicu koju su godinama unazad gradile.

“Dijelimo zajedničku ideju i viziju društva u kakvom budućnost želimo da živimo. Žene i djevojke koje su bile u situaciji nasilja i trgovine u svom iskustvu su već godinama te one u našem timu kreiraju planove sa nama, učimo jedne od drugih i trudimo se da uvijek budemo proaktivne i idemo nekoliko koraka unaprijed. Ako govorimo o finansijskoj održivosti, izgradili smo odnos povjerenja i dugoročna strateška partnerstva sa mnogim fondacijama za razvojne projekte, apliciramo kod institucionalnih fondova poput onih koje pruža Evropska unija, generišemo prihod od obuka i treninga koje osmišljavamo i izvodimo sa drugim organizacijama te institucijama u oblastima za koje smo specijalizovane. Nadamo se da će naše preduzeće rasti i da ćemo generisati veći profit, koji možemo usmjeriti ka našim programima socijalnog uključivanja”, govori Marijana Savić.

Vjeruje da je solidarnost ključ u kreiranju održivih zajednica.

“Aktivno učešće u rješavanju izazova i problema sa kojima se zajednica suočava, podrška onima kojima je pomoć u datom trenutku potrebna, njegovanje zajedništva, brige za drugog, osjećaja pripadnosti bez obzira na individualne razlike, prihvatanje i poštovanje drugog u tvom okruženju jeste solidarnost. Solidarnost briše nejednakosti i odnose moći koje su našem društvu svojstvene. Što je više solidarnosti unutar društva, to je više zadovoljnih i sretnih ljudi”, potcrtava naša sagovornica.

Prema njenim riječima, sada više nego ikad prije trebamo biti okrenuti jedni drugima i biti svjesni u kakvom svijetu živimo.

“Svaka djevojčica i žena sa kojom smo došle u kontakt bojila je naš svijet, učinila ga plemenitijim mjestom. Mi svakodnevno učimo i prilagođavamo se tako da ono što radimo najbolje odgovara na potrebe onih radi kojih postojimo”, poručuje Marijana Savić.

Dodaje da će NVO “Atina” u skorijoj budućnosti izaći sa inicijativom “Kreativnog Bejgl pogona”, što ih veoma raduje.

“To će služiti i kao prostor za žene da stiču vještine i znanja neophodna za posao u industriji hrane i ugostiteljstvu, ali i za umrežavanje sa potencijalnim poslodavcima i kompanijama te za preduzetnice koje žele da imaju svoju liniju proizvoda, a nemaju sredstava za profesionalnu kuhinju niti logistiku i znanje da plasiraju svoje proizvode”, objašnjava naša sagovornica.

Kako kaže, postoje male stvari koje daju dušu njihovom djelovanju i koje ga održavaju.

“Predivno je to kada tim okuplja žene oko zajedničkog cilja i zajedničke misije i kada idemo zajedno u istom smjeru. To je neponovljivo, nevjerovatno ispunjavajuće i nagrađujuće iskustvo. I naravno, preukusan bejgl”, zaključuje Marijana Savić.

Više informacija o NVO “Atina”.

Priča o dobru uvijek bude otkrivena.

Read the story in English. 

Ova publikacija je izrađena u okviru projekta “SIGN up for Impact” koji provodi regionalna mreža SIGN, a finansiraju Evropska unija i Balkanski fond za demokratiju.

___

Pogledaj i:

• Planiraju se zagovaračke aktivnosti za filantropiju
• Šta misliš o uništavanju hrane kojoj rok trajanja ističe za nekoliko sedmice?

___

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.