Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Opštini Lopare otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Loparama iznosi 120.000 KM. Prosječan iznos zahtjeva sa kojim se može aplicirati za podršku iznosi 60.000 KM po poslovnom poduhvatu. Sredstva sufinansira Opština Lopare u iznosu od 60.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Loparama, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Loparama?

Na prelazu planine Majevice, prema ravnici Semberije i Posavine, smještene su Lopare. Sjedište ovog dijela Podmajevice je i administrativni, zdravstveni, obrazovni i saobraćajni centar istoimene opštine. Prednosti Lopara su prirodni potencijali, ljepota krajolika i bogato kulturno-historijsko naslijeđe. Sve to daje mogućnost Loparama da postanu značajno privredno, zdravstveno i turističko središte u ekološki zdravoj sredini. 

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Opštini Ljubinje otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Ljubinju iznosi 40.000 KM. Prosječan iznos zahtjeva sa kojim se može aplicirati za podršku iznosi 20.000 KM po poslovnom poduhvatu. Sredstva sufinansira Opština Ljubinje u iznosu od 20.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Ljubinju, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Ljubinju? 

Nećemo pogriješiti ako Ljubinje nazovemo aromom Hercegovine, ambijentom za dug i zdrav život; gradom odbojke, sunca, meda i vina, ali i dobrih ulaganja, velikog kulturno-historijskog nasljeđa. Tome svjedoče i Bančići – selo stogodišnjaka u Ljubinju. Smješteno u submediteranskom prostoru Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine, Ljubinje se nalazi na magistralnom putu Trebinje-Mostar i udaljeno je od Jadranske obale oko 40 km. Tradicionalna ekonomija se zasnivala na stočarstvu, proizvodnji duhana, pčelarstvu i voćarstvu, a danas mlade plantaže voća pokrivaju gotovo čitavo Ljubinjsko polje. Ljubinje ima značajne proizvodne kapacitete, a u tome prednjače proizvodnja jaja, stočne hrane, mesnih prerađevina, čajeva i slično. Neiskorišteni su potencijali alternativnih izvora energije vjetra i sunca. 

“Koristim ovu priliku da pozovem i druge firme da apliciraju da učestvuju jer još ima sredstava koja nisu povučena i da se uključe u ovu Fondaciju da bi iskoristili ta sredstva koja su predviđena.” rekao je u svom obraćanju Stevo Drapić, načelnik Opštine Ljubinje.

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Opštini Ljubinje otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Ljubinju iznosi 40.000 KM. Prosječan iznos zahtjeva sa kojim se može aplicirati za podršku iznosi 20.000 KM po poslovnom poduhvatu. Sredstva sufinansira Opština Ljubinje u iznosu od 20.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Ljubinju, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Ljubinju? 

Nećemo pogriješiti ako Ljubinje nazovemo aromom Hercegovine, ambijentom za dug i zdrav život; gradom odbojke, sunca, meda i vina, ali i dobrih ulaganja, velikog kulturno-historijskog nasljeđa. Tome svjedoče i Bančići – selo stogodišnjaka u Ljubinju. Smješteno u submediteranskom prostoru Republike Srpske odnosno Bosne i Hercegovine, Ljubinje se nalazi na magistralnom putu Trebinje-Mostar i udaljeno je od Jadranske obale oko 40 km. Tradicionalna ekonomija se zasnivala na stočarstvu, proizvodnji duhana, pčelarstvu i voćarstvu, a danas mlade plantaže voća pokrivaju gotovo čitavo Ljubinjsko polje. Ljubinje ima značajne proizvodne kapacitete, a u tome prednjače proizvodnja jaja, stočne hrane, mesnih prerađevina, čajeva i slično. Neiskorišteni su potencijali alternativnih izvora energije vjetra i sunca. 

“Koristim ovu priliku da pozovem i druge firme da apliciraju da učestvuju jer još ima sredstava koja nisu povučena i da se uključe u ovu Fondaciju da bi iskoristili ta sredstva koja su predviđena.” rekao je u svom obraćanju Stevo Drapić, načelnik Opštine Ljubinje.

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Općini Velika Kladuša je otvoren javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Velikoj Kladuši iznosi 40.000 KM. Prosječan iznos zahtjeva sa kojim se može aplicirati za podršku iznosi 20.000 KM po poslovnom poduhvatu. Sredstva sufinansira Općina Velika Kladuša u iznosu od 20.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent Velike Kladuše, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Općinu Velika Kladuša?

Po svom geografskom položaju Općina Velika Kladuša zauzima krajnji sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine te je zbog toga mnogi nazivaju “Vratima BiH” , prostire se na površini od 331,55 km2 i prema popisu iz 2013. godine ima 40419 stanovnika. Općina Velika Kladuša je konstitutivni dio Unsko-sanskog kantona (USK). 

Ovakav položaj omogućuje joj dobru povezanost s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i zemljama Zapadne Europe, Udaljenost od Velike Kladuše do Bihaća iznosi 59 km, Zagreba 110 km, Ljubljane 228 km, a do Jadranske obale samo 116 km. Najbliži željeznički terminal je u Bihaću udaljen 59 km, te u Karlovcu 47 km u Republici Hrvatskoj. 

Općina Velika Kladuša ima izrazito povoljan geostrateški položaj i prirodne vrijednosti što je u 70-im i 80-im godinama uvjetovalo razvoj poljoprivredno-prehrambene industrije po čemu je ovaj kraj bio izuzetno poznat. 

Ranih 80-tih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata “Agrokomerc” d.d. sa značajnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Danas je Općina Velika Kladuša među prvim općinama po izvozu roba na području USK-a i BiH.

Šta Općina Velika Kladuša nudi investitorima?

Dijaspora općine Velika Kladuša predstavlja veliki potencijal i snagu kako u društvenom životu tako i privrednom razvoju građana Općine. Procjenjuje se da je broj građana iz Velike Kladuše koji žive i rade u inozemstvu oko 20.000 te da godišnje obezbjede priliv financijskih sredstava cca. 5-6 miliona EURA. Najveći broj naših građana živi i radi u SAD-u, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj. Dijaspora je veliki investicijski ulagač na području Općine Velika Kladuša, što se može vidjeti iz velikog broja preduzeća koja su osnovana većinskim kapitalom ulagača iz dijaspore. Kako bismo olakšali investicije dijaspore u Velikoj Kladuši, Općina Velika Kladuša ima Ured za dijasporu koji je svakodnevno na usluzi građanima i dijaspori. Kao posebnu olakšicu investitorima iz dijaspore vidimo brzo i efikasno rješavanje zahtjeva i dostupnost službenika u svakom momentu potencijalnim investitorima. 

U zadnjih nekoliko godina na području naše općine osnovan je veliki broj takozvanih dispečerskih preduzeća koja se bave transportom roba u USA, te je ovo postala jedna od važnijih grana privrede na području naše općine jer zapošljava veliki broj mladih ljudi sa znanjem engleskog jezika

Više informacija o podršci pri investiranju, kao i generalno o Općini Velika Kladuša možete pronaći na našoj web stranici.

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Gradu Bihaću otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Bihaću iznosi 80.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Bihać u iznosu od 40.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Bihaću, sve je veći interes za investicije u ovom gradu. 

📈 Zašto investirati u Bihaću?

Bihaćka regija, bogata izvorima, potocima i rijekama prepoznatljiva je po Bihaću, zapadnoj kapiji Bosne i Hercegovine na jugoistočnoj granice Europske unije. Zahvaljujući dobroj povezanosti sa regijom, iz Bihaća za manje od dva sata možeš stići u Beč, Budimpeštu, Ljubljanu, Rijeku i Zagreb. U gradu se nalaze dvije poslovne zone; Ripač na čijoj infrastrukturi se još uvijek radi i Kamenica, namijenjena za malo i srednje preduzetništvo sa trinaest poslovnih subjekata i pet građevinskih parcela slobodnih za potencijalne investitore. 

Razvijen turizam stvara idealne uvjete za investiranje, a gradska uprava kreirala je ključne pretpostavke za razvoj turizma što je rezultiralo rastom ulaganja u sektor turizma i povećanjem zaposlenosti. Osim turizma, iznimno su razvijene drvna, metaloprerađivačka, poljoprivredna i prehrambena industrija.

Strategija privrednog razvoja grada fokusirana je na prirodna bogatstva i privredne resurse, geografski i geopolitički položaj, ljudske resurse, čistu životnu sredinu, planine i rijeku Unu. Povoljan geografski položaj, granica sa Europskom unijom, prirodne ljepote, šumska bogatstva i ljudski resursi neki su od razloga zbog kojih trebaš iskoristiti priliku i investirati u Bihaću. 

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Gradu Cazinu otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Cazinu iznosi 120.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Cazin u iznosu od 60.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Cazinu, sve je veći interes za investicije u ovom gradu. 

📈 Zašto investirati u Cazinu?

Niskobrdoviti reljef i umjereno-kontinentalna klima u Gradu Cazinu učinile su Cazin jednom od najgušće naseljenih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Grad je središte „Cazinske krajine“, najveće historijske regije, a pretpostavlja se da njegovo ime dolazi iz latinske riječi casino – kasino. Veliki broj historijskih građevina, srednjevjekovnih gradova i utvrda smjestilo se u Cazinu, a čak sedam njih, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Među njima, izdvaja se Ostrožac, srednjevjekovni grad unutar čijih zidina, već pedeset godina, djeluje Internacionalna kolonija u okviru koje domaći i strani umjetnici izrađuju sklupture. Iza njih ostaje „Park skluptura“, jedinstvena galerija umjetničkih djela smještena pod vedrim nebom. 

Turistička ponuda bazirana je na prirodnim resursima, a Cazin obiluje prirodnim ljepotama među kojima se, osim kulturnih spomenika, izdvaja i rijeka Una. Osim turističke ponude, investitorima su zanimljive i šume koje zauzimaju oko 25% ukupnog zemljišta, pa je razvijena drvoprerađivačka industrija. Blizina plodnog zemljišta i organski uzgoj omogućavaju odlične preduvjete za dalje investiranje u prehrambenu tehnologiju. Dugogodišnja tradicija proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji i dragocijena iskustva predstavljaju velike potencijale za investicije u ovoj grani industrije.  

Lokalne vlasti u Cazinu vide preduzetništvo kao pokretačku snagu održivog privrednog razvoja, pa su s ciljem povećanja broja privrednih subjekata na području grada i poboljšanja njihovih poslovnih rezultata, povećanja konkurentnosti, porasta zaposlenosti, te povećanja udjela proizvodnje u ukupnoj privredi, dugogodišnjim projektom razvijale Poslovnu zonu Ratkovac na površini od 55 hektara. 

„Poslovna zona je bila i jeste, osnovna i temeljna pretpostavka za razvoj i za razmišljanje o privlačenju novih investicija, i zasigurno da je ona ključni iskorak u daljem razvoju Grada Cazina, i to se potvrđuje i ovih dana i mjeseci, gdje imamo zahtjev velikog broja investitora“, rekao je mr. Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina. 

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Gradu Gradačcu otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Gradačcu iznosi 40.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Gradačac u iznosu od 20.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Gradačcu, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Gradačcu?

U Tuzlanskom kantonu, na obroncima Majevice i Trebave smjestio se Gradačac. Njegov razvoj još krajem 18. i početkom 19. stoljeća obilježile su velike graditeljske aktivnosti gradačačkih kapetana od kojih je najpoznatiji Husein Kapetan Gradaščević. Kompleks starog grada Gradina sa kulom Husein Kapetana Gradašćevića, Husejnija džamija i Sahat kula, ubrajaju se u vrijedne spomenike bosansko-hercegovačke prošlosti. Još 1882. godine, na izvorištu kvalitetne termalne vode sagrađen je prvi banjski objekat – banjsko lječilište Ilidža koje se postepeno širilo i danas razvilo u veliki, savremeno organiziran banjsko-hotelski kompleks. 

Najkonkurentniji, metaloprerađivački sektor u Gradačcu, domaćin je uspješnom poslovanju domaćih i stranih, ali i mješovitih preduzeća koja proizvode dijelove za renomirane svjetske proizvođače automobila. Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska, metalna, građevinska i prehrambena industrija. Umjereno-kontinentalna klima pogoduje razvoju poljoprivrede i u Gradačac je poznat voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini, pa se u Gradačcu održava i tradicionalni međunarodni Sajam šljive, najposjećenija privredna manifestacija u Bosni i Hercegovini. Zastupljena je i plastenička proizvodnja povrća, a zastupljeno je i ratarstvo – proizvodnja pšenice, kukuruza, soje, povrtnog i krmnog bilja, kao i  povrtlarstvo i stočarstvo. Sve je veći interes za proizvodnju zdrave hrane. 

Bogato kulturno-historijsko naslijeđe i obilje prirodnih resursa karakteriziraju turizam u Gradačcu kao sektor sa visokim potencijalom za razvoj. Pored banjskog lječilišta Ilidža, izdvajaju se i vještačka jezera Vidara i Hazna sa uređenim plažama za kupanje i mogućnostima za ribolov i druge sportske aktivnosti. 

„Broj aktivnih privrednih subjekata je viši od četiri stotine. U toku 2016. godine izvoz sa područja općine Gradačac premašio je 300 miliona KM, i stoga, budite slobodni, kontaktirajte nas, stojimo vam na usluzi, kompletna općinska administracija stoji na raspolaganju za zajedno kreiramo i  poboljšamo uslove za sve buduće investicije“, poručio je gradonačelnik Edis Dervišagić. 

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Gradu Bosanskoj Krupi otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Bosanskoj Krupi iznosi 80.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Bosanska Krupa u iznosu od 40.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Bosanskoj Krupi, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Bosanskoj Krupi?

Na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Hrvatskom, nalazi se Bosanska Krupa, savšena lokacija za investiranje i razvoj poslovanja. Bogato prirodno i kulturno historijsko nasljeđe i ljepote rijeke Une čine Bosansku Krupu jednom od najatraktivniji, iako nedovoljno otkrivenih, turističkih lokacija u ovom dijelu Europe. Bosanska Krupa smještena je u blizini nacionalnih parkova i udaljena je od Plitvičkih jezera 67 km, a od Nacionalnog parka Una 83 km.

Bosanska Krupa je centar metaloprerađivačke industrije, u kojoj trenutno posluje 15 metaloprerađivačkih firmi, od koji deset najvećih, zapošljava preko 600 radnika. Ove firme, u 2019. godini, ostvarile su prihod veći od 65,5, miliona KM. Prerađivačka industrija u Bosanskoj Krupi bilježi pozitivne trendove i kontinuiran rast u posljednje tri godine, što je izvrstan pokazatelj da ovdje postoje svi preduslovi potrebni za razvoj konkurentnosti u privredi.

Video snimljen prošle godine pokazuje neopisive ljepote Bosanske Krupe u kojoj priroda prkosi svemu što bi je moglo narušiti, a posjetitelji „zaboravljaju na vrijeme“. „Ljudi su najbolje što jedno mjesto može imati“, rekao je gradonačelnik Bosanske Krupe, Armin Halitović. Kvalitet života u Bosanskoj Krupi ovisi o riješenom egzistencijalnom pitanju, koje rješava jaka privreda. Upravo zato u Bosanskoj Krupi su primjetne nove investicije, pretežno usmjerene na otvaranje novih poslovnih i proizvodnih objekata.

Prijave za ovaj poziv su zatvorene!

U Općini Usora otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Usori iznosi 40.000 KM. Sredstva sufinansira Općina Usora u iznosu od 20.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Usori, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.

📈 Zašto investirati u Usori?

Smještena u dolini istoimene rijeke, na magistralnom putu Doboj-Tešanj-Teslić, Usora je dom narodima još od vremena paleolitika, starijeg kamenog doba. O njenoj burnoj prošlosti, svjedoče mnogobrojne tvrđave koje se uzdižu na dominantnim uzvišenjima, a danas predstavljaju lokacije turističkog potencijala. 

Stanovništvo Usore, tradicionalno je bilo oslonjeno za poljoprivredu, ali nakon što su lokalne vlasti izgradile poslovne zone, danas su u Usori zatupljene: zanatska, tekstilna, prerađivačka, drvna i hemijska industrija,  a razvijena je i trgovina. Ipak, najzastupljenija je metalna industrija, a u metalskim školama proizvode se kvalitetni kadrovi što privlači strane investitore. 

Pomoćnik načelnika Općine Usora, Anto Bonić istaknuo je da je Općina Usora pruža pogodnosti preduzetnicima i preduzetnicama iz dijaspore koji se odluče prijaviti na poziv i investirati u Usori.