Polovina svih mentalnih oboljenja kod mladih ljudi se javlja u dobi od 14 godina, pri čemu većina slučajeva prođe neprimijećeno i samim time – bez tretmana. Depresija je treći vodeći uzrok bolesti kod mladih, dok je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrtnog ishoda mladih između 15 i 29 godina(WHO, 2021).  

Život prosječnog mladog čovjeka u Bosni i Hercegovini predstavlja izazov posebne kategorije, što se svakako odražava na mentalno zdravlje svakog pojedinca. Traumatska iskustva naših građana, podijeljenost države, nezaposlenost, visoka stopa korupcije, niska stopa vladavine prava, sve snažnije društvene razlike, društvena nepravda – mogu uzrokovati stanje bespomoćnosti i zarobljenost u čarobnom krugu brige i pesimizma.

„Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnog poremećaja. Ono je definisano kao stanje blagostanja u kojem svaka osoba ostvaruje svoj potencijal, nosi se sa svakodnevnim stresom života, da može produktivno raditi i u mogućnosti je da doprinosi svojoj zajednici.“

I onda u martu 2020. godine, na velika vrata ulazi pandemija COVID-19. Mnogim mladim ljudima prva društvena izolacija u životu, a njihovim roditeljima teleportacija u devedesete, neimaštinu, borbu za hranu i vodu. Panično se kupuje brašno, ulje i ostale osnovne životne namirnice i dodatno pojačava osjećaj neizvjesnosti, bezizlaznosti i panike. Godinu dana poslije, dok ostale zemlje polako izlaze iz krize, BiH među posljednjim dolazi do vakcina, sve skupa praćeno raznim nepravilnostima za koje niko ne odgovara, prilikom čega većina mladih gubi još jedan dio nade u državu u kojoj žive.

Niko od nas nije planirao pandemiju COVID-19, nikako nam se ne bi uklopila u raspored. Naš odgovor na pandemiju je bio pojačati aktivnosti koja će promovisati značaj mentalnog zdravlja te ponuditi praktične savjete za prevazilaženje određenih stanja. U konačnici, ukazati kada je potrebna stručna pomoć i gdje ju je moguće pronaći.

Prema rezultatima ankete Mentalno zdravlje mladih u vrijeme pandemije COVID-19, sprovedene u avgustu 2021. godine u okviru programa U-Report BiH (U-Report, 2021), 53% ispitanika i ispitanica su ocijenili svoje mentalno stanje kao dobro, a 10% kao loše. 3% ispitanika i ispitanica će potražiti stručnu pomoć kada im je teško, dok će 41% sami riješiti probleme sa kojima se susreću. Anketom je utvrđeno i da 38% ispitanika i ispitanica ne zna kome se obratiti za psihosocijalnu pomoć, a 10% ih je potražilo psihosocijalnu pomoć. 32% ih smatra da im niko ne može pomoći, za 25% traženje pomoći predstavlja neugodnost, dok 40% smatra da pomoć nema od koga tražiti, a 2% ne zna gdje da istu traži.

Uzimajući u obzir ove i slične podatke te saznanja iz oblasti psihologije u zajednici, odlučili smo se prestrukturirati naše aktivnosti iz oblasti antistigme u mentalnom zdravlju, „otvoriti“ profile na društvenim mrežama i na taj način postajući bliži mladima, pokušati doprinijeti očuvanju njihovog mentalnog zdravlja. Naš pokušaj da normaliziramo razgovor o mentalnom zdravlju pojedinca i zajednice napravili smo i kroz aktivnu umjetnost, odnosno uključivanje umjetnika iz različitih oblasti u naše aktivnosti.

Proučavajući ljudsko ponašanje i dušu jasno nam je da naše učenje o pojavama i vrijednostima oko nas je lakše ukoliko je doneseno kroz umjetnost kao način spoznaje stvarnosti i nas samih.

Samo par dana prije nastupanja COVID-19 krize, bh. umjetnici i umjetnice, sportisti i sportistkinje na izuzetno kreativan način predstavljaju inicijativu Slon u sobi na Facebooku i Instagramu i veliki broj ljudi počinje pratiti sadržaje koje kreiramo za njih. Fraza Slon u sobi je zapravo naš slobodni prevod idioma iz engleskog jezika Elephant in the room. Označava pojavu ili problem koji je svima uočljiv i svi su ga površinski svjesni (doslovno, kao i slona u prostoriji), ali o kojem ljudi inače ne govore i ne komentiraju ga. 

Konkretno, u ovom slučaju fraza Slon u sobi odnosi se na mentalne poremećaje i stigmu oko njih formiranu u društvu. Smatramo da su mentalni poremećaji u našoj kulturi upravo taj slon kojeg svi vide, ali je o njemu društveno neprihvatljivo govoriti, zamjećivati ga i uopće pridavati adekvatnu pažnju, te na kraju djelovati. 🐘

Zahvaljujući zanimljivom pristupu putem društvenih mreža, inicijativa Slon u sobi je za jako kratko vrijeme okupila veliki broj pratilaca na Facebooku (preko 2400 pratilaca) i Instagramu (blizu 1700 pratilaca). Neki od sadržaja koje smo dosada kreirali, a koji su kao psihoedukativni materijal, odnosno materijal za samopomoć dostupni i dalje na našim mrežama su:

• edukativni webinari – šta je mentalno zdravlje, šta je psihoterapija, da li je OK biti tužan nekoliko dana? Kako razvijati kritičko mišljenje?
• kartice za psihoedukativne tehnike – razbijanje mitova, činjenice, tehnike dubokog disanja, uočavanje kognitivnih distorzija, vježbe opuštanja, dnevnik mojih briga, tehnike uzemljenja (u okviru projekta Mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske a implementira Asocijacija XY u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Federalnim ministarstvom zdravstva)
• online bilteni – kako osnažiti strpljenje i optimizam i online susreti – kako ublažiti, anksioznost, paniku i frustraciju (u okviru projekta Brzi psiho-socijalni odgovor na COVID-19 sa organizacijom ADRA)
• podcasti (Kafa sa psihoterapeutom) i gostovanja u terscast
• Rep pjesma Anxy u saradnji sa bh. reperom Frenkijem

Naše teme i aktivnosti su kreirane pitanjima koja svakodnevno stižu u naš inbox. Kroz komunikaciju sa mladima, uočili smo da su ih kopkala sljedeća pitanja: Kako se nositi sa strahom od neizvjesnosti?; Kako se nositi sa paničnim napadima tokom pandemije?; Kako strukturirati dan i održati motivaciju za učenje tokom online nastave?; Kako prepoznati emocije i ovladati emocionalnim roler costerom tokom izolacije, te kako održati status i biti prisutan u društvu kada ne možeš izaći vani? Pored toga, danas u danima normalizacije pandemije sve više se susrećemo sa pitanjima oko straha u socijalnim situacijama, straha od vakcinacije i prenosa zaraze na druge, posebno starije članove domaćinstva.

Danas nam je poznato da smetnje i problemi mentalnoga zdravlja posljedično narušavaju odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima, i otežavaju uspješno obavljanje akademskih obveza. Zato je za mentalno zdravlje mladih iznimno važno umanjiti djelovanje postojećih rizičnih faktora i razvijati sigurno okruženje za rast i razvoj sposobnosti za suočavanje za izazovima života. Uloga odraslih je potaći ovaj razvoj životnih vještina, njegovati zaštitne mehanizme, te omogućiti sigurno okruženje za razvoj koji je važan za očuvanje mentalnoga zdravlja.

Prisjetimo se, povodom Svjetskog dana mentalnoga zdravlja 2018. godine Svjetska Federacija za mentalno zdravlje je istakla da prevencija mentalnih teškoća i poremećaja u adolescenciji i mlađoj odrasloj dobi započinje s većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma. Pritom su odrasle osobe koje su u svakodnevnoj interakciji sa mladima od izuzetne važnosti u smislu prepoznavanja, upućivanja i davanja podrške mladima. Ono što bi mladi mogli napraviti za sebe jeste pokušati razvijati zdrav životni stil, usvajati životne vještine i potruditi se da upoznaju svoj unutrašnji svijet emocija i misli. Pored toga, važno je da budu hrabri i da svoje zabrinutosti podijele sa prijateljem ili prijateljicom, ili odraslom osobom kako bi im se moglo pomoći.

Radeći na polju antistigme u mentalnom zdravlju mi čvrsto vjerujemo da tek nakon što počnemo otvoreno i bez ikakvog uzdržavanja govoriti o problemima koji se tiču mentalnog zdravlja, načinit ćemo čvrste temelje za razbijanje stigme. Postavili smo sami sebi zadatak da što više i što otvorenije govorimo o mentalnim poremećajima i svemu onome što ide uz njih – iskustvima kako drugih, tako i nas i naših bližnjih, procesu same psihoterapije, ali i iskustvima psihoterapeuta i psihologa. Sve ovo predstavljajući ih u suradnji umjetnika i umjernica, i osoba iz struke u cilju razvoja i širenja antistigme.

A ko je tvoja najveća podrška u teškim trenucima? Sestra, prijatelj, razrednica ili psiholog? Da li već primjenjujete neke od tehnika koje smo preporučili? „Smije“ li se pričati o mentalnom zdravlju u vašoj sredini? Postoji li Centar za mentalno zdravlje u koji možete otići? Jeste li ikad imali priliku razgovarati sa psihologom? Ako niste, kako zamišljate taj susret i šta biste prvo pitali?

Za sve dileme i pitanja, tim inicijative Slon u sobi stoji na raspolaganju! Pomoći ćemo vam sigurno savjetom ili informacijom o tome kako da sebi pomognete. Javite nam se u inbox putem Facebooka ili Instagrama. Tu smo da vas slušamo! Listu centara za mentalno zdravlje gdje možete pronaći stručnu pomoć u BiH sa kontakt telefonima možete vidjeti ovdje 👈

• Više informacija o inicijativi na službenoj web stranici Slon u sobi. 🐘
• Sedmični sadržaj na društvenim mrežama dostupan na Facebook-u i Instagram-u
• Svi videozapisi objavljeni na web stranici su dostupni i na YouTube kanalu.
• Svi podcasti su dostupni na SoundClohttps://issuu.com/slonusobi/docs/jpg2pdf_8ud računu
• Psiho-edukativne tehnike dostupne na linku.

Reference:

⚪ U-Report. (3. 10 2021). Preuzeto od bih.ureport.in 

⚪ WHO (3. 10 2021 ).Preuzeto od WHO.

Ako i ti poznaješ mlade aktiviste i aktivistice ili inicijative koje treba pohvaliti – predloži nam ih, ostavi nam svoj komentar i uskoro čitaj o njima u lonac.pro zajednici. 

Pogledaj i:

• S loptom u ruci – Sport i mentalno zdravlje

__________________

• Ako već nisi, registruj se i pridruži lonac.pro zajednici za više sličnih poziva, savjeta i odgovora na tvoja pitanja.
• Učlani se i u Facebook grupu lonac.pro – zajednica za aktivizam i preduzetništvo.
• Prilike za profesionalni razvoj i networking pronađi i na našoj lonac.pro LinkedIn stranici.