Na Internetu moguće je naći sve veći broj gotovih (besplatnih – predefinisanih) baza podataka, međutim jako često postoji potreba za razvoj baze podataka od ideje do gotovog proizvoda.

Često baze podataka u manjim ali i u većim  kompanijama budu nekvalitetno i nestručno napravljene. Popravak greški u dizajnu baza podataka može u konačnici biti puno veći od same vrijednosti baze podataka, zbog toga je bitno kvalitetno izraditi bazu podatka.  

Sam proces uvođenja baze podatka u neku kompaniju ili organizaciju često je složen zadatak koji rijetko obavlja jedna osoba već je potreban timski rad stručnjaka različitih profila. Proces izrade baze podataka možemo podijeliti na pet faza: 

1. Analiza potreba
2. Modeliranje podatka
3. Implementacija
4. Testiranje
5. Održavanje

1. Prva faza (analiza potreba) sastoji se od prikupljanja informacija o sistemu ili bazi podataka koju izrađujemo. Većinom se to radi kroz razgovor s osobama koju rade u kompaniji ili koje će se služiti tom bazom podataka. Zanima vas kakve sve podatke će baza podataka morati sadržavati, kako će se ti podaci unositi u bazu, kakve operacije baza mora raditi nad podacima, te koje i u kojem obliku podatke korisnik želi dobiti iz baze podatka. Sve se to piše u neformalno prirodnom jeziku te dokument koji dobijemo nakon toga zove se specifikacija potreba. To može biti jednostavan dokument na jednoj ili dvije stranice, ali može biti i dokument na nekoliko desetaka stranica. Tek kada imamo takav dokument možemo krenuti na konceptualni dizajn, to znači da trebamo detaljno raščlaniti podatke koji će nam kasnije činiti bazu podataka služeći se modelom visokog nivoa (ER-dijagram). Kompletna prva faza se radi ručno odnosno najčešće koristeći olovku i papir. 

2. U drugoj fazi potrebno je identificirati objekte, događaje ili pojave (entitete) koji će nam kasnije činiti bazu podataka, te shvatiti kako ih međusobno povezati. Sve to radimo pomoću ER – dijagrama 

3. Nakon što smo završili sa drugom fazom možemo početi stvarati bazu. U trećoj fazi na temelju ER – dijagrama i jednog od dostupnih DBMS, fizički kreiramo bazu podataka. Podešavanjem različitih parametara u DBMS-u utječemo na fizičku organizaciju baze te na taj način osiguravamo efikasan rada baze. Nakon što smo fizički izradili bazu podataka punimo ju podacima. 

4. Kada smo bazu napunili podacima potrebno ju je testirati. Najbolje je da sami korisnici testiraju rad baze podataka jer  na taj način ćemo najjednostavnije provjeriti zadovoljava li baza sve zahtjeve koji su stavljeni pred nju. U fazi testiranja nastojimo otkriti i ukloniti greške koje su nam se mogle potkrasti u prijašnjim fazama. Testiranje je dobro obaviti prije nego što se sama baza implementira u sistem, te je zbog toga najbolje razviti prototip baze na kojem se može vršiti testiranje. 

5. Posljednja faza se odvija nakon što je baza stavljena u upotrebu te se sastoji od eventualnog otklanjanja grešaka koje se nisu primijetile u fazi testiranja ili od uvođenja eventualnih promjena zbog zahtijeva korisnika. 
Ovakav način razvoja baze podataka po fazama je ne samo preporučljiv za baze podataka već se sve više koristi i u razvoju informacijskih sistema, računarskih programa ili web aplikacija. Koliko god osoba bila stručna ili imala iskustva u svome području preporučljivo i poželjno je da u izradi svojeg projekta slijedi sve objašnjene faze razvoja. Na taj način mogućnost pogrešaka će se smanjiti na  najmanju moguću mjeru i konačni proizvod će biti kvalitetniji.

 Od ideje do gotove baze podataka, zvuči zanimljivo?

Za više detalja posjetite Bitology – Platforma za ONLINE edukaciju

U narednom članku donosimo Vam 7 razloga zašto učiti Python, najpopularniji i najtraženiji programski jezik današnjice:

1. Programiranje u Pythonu je jednostavno za učenje i korištenje

Python je jako jednostavan za učenje i korištenje kada su u pitanju početnici i entuzijasti koji su novi u ovoj industriji. On je najpristupačniji među svim dostupnim programskim jezicima jer ima pojednostavljenu sintaksu koja uopće nije komplicirana i daje veći naglasak na prirodni tok programiranja. Zbog svoje lakoće učenja i korištenja, Python kodovi se lako mogu napisati i izvršiti mnogo brže od drugih programskih jezika. Jedan od glavnih razloga zašto je popularnost Pythona toliko porasla u zadnje vrijeme je činjenica da ga početi učiti može bilo ko, čak i oni koji dosad nisu nikada imali nekog dodira s programiranjem. 

2. Jezik se često koristi u obradi podataka 

Koji god put odabrali u svijetu tehnologije, obrada podataka će uvijek biti njegov bitan dio. Trenutno se Python intenzivno koristi u poslovima u kojima je bitna obrada podataka, a količina podataka koju generiraju alati za analizu svakim se danom povećava. Stoga stručnjaci moraju naučiti programske jezike poput Pythona kako bi upravljali naprednim tehnologijama za analizu podataka. 

3. Sadrži razne biblioteke i frameworkove

Python je prilično popularan zbog svojih stotina različitih biblioteka i frameworkova koje mogu koristiti programeri. Ove biblioteke i frameworkovi su stvarno korisni u uštedi vremena što zauzvrat čini jezik još korisnijim. Neke od najpopularnijih biblioteka dostupnih u Pythonu su Pandas, NumPy, Matplotlib i SciPy, Django, kao i druge koje se koriste u različite svrhe. Za one koji ne znaju, biblioteke svojim korisnicima pružaju unaprijed definirane funkcije i klase kako bi im olakšali rad i potaknuli razvojni proces. Frameworkovi služe kao svojevrsni temelj na kojem programeri grade svoje programe.

4. Python se sve više uči u školama i na fakultetima

Programiranje u Pythonu postalo je gotovo temeljni dio kurikuluma u nekim školama i fakultetima. To je zato što je Python ima zaista velik broj različitih primjena u znanosti o podacima, umjetnoj inteligenciji i drugim zanimljivim granama. Budući da ima toliko učenika koji žele i nakon škole nastaviti u tom smjeru, ključno je da škole i fakulteti uključe Python u svoje nastavne planove i programe.

5. Python ima veliku zajednicu 

S obzirom na to da Python nije samo jedan od najpopularnijih programskih jezika, već je i jedan od najstarijih, uspio je kroz to vrijeme okupiti jednu veliku zajednicu programera koji su gotovo uvijek tu jedni za druge i spremni su priskočiti u pomoć kada je nekome to potrebno. Zbog ove podrške, osobe koje uče programiranje u Pythonu mogu lako razviti vještine potrebne u industriji i mogu biti usmjereni na pravi put. 

6. Fleksibilnost i pouzdanost 

Programski jezik Python dovoljno je fleksibilan da programerima pruži dovoljno vremena za isprobavanje novih stvari. Stručnjaci za Python neće se zaustaviti samo na uobičajenim stvarima, već će pokušati izgraditi nove procese, tehnologije ili aplikacije. Programerima Python stoga pruža slobodu i fleksibilnost koja im je potrebna da nauče samo jedan jezik i unatoč tome iskoriste svoj maksimalni potencijal i vještine. 

7. Često je prvi izbor Programski jezik

Python je prvi izbor za mnoge programere i učenike uglavnom iz razloga zato je vrlo tražen na razvojnom tržištu. Učenici i programeri uvijek se raduju učenju jezika koji je vrlo tražen jer im je odmah u startu jasno da tako povećavaju svoje šanse za pronalaskom dobrog posla. Čitav period školovanja zapravo i jest priprema za pronalazak nekog dobrog posla, a kada se s nekim programskim jezikom kao Python upoznate do jedne visoke razine, danas gotovo da imate zagarantiran posao u toj industriji.

Napravi prvi korak u svijet Python programskog jezika, potpuno BESPLATNO. Saznaj više na: PYTHON ZA POČETNIKE.

U narednom članku ti donosimo 8 savjeta kako da savladaš SQL, jedan od najuniverzalnijih jezika za upravljanje bazama podataka!

1. Osnove na prvom mjestu: Prvo se upoznaj sa osnovnim pojmovima SQL-a i kako se koristi. To uključuje rad sa naredbama SELECT, FROM i WHERE, kao i osnove rada s tabelama i izrazima.

2. Praktična primjena: Najbolji način da naučiš SQL jeste da ga praktikujete. Napravi svoj vlastiti mali projekat ili koristi online resurse koji vam omogućavaju da radite sa virtuelnom bazom podataka i isprobate različite upite.

3. Razumijevanje različitih koncepata baza podataka: Da bi se dobro snašla ili snašao u radu s SQL-om, potrebno je da razumiješ osnove koncepta baza podataka, kao što su tabele, polja, redovi i relacije između tabela.

4. Nauči kako da kreiraš tabele i unosiš podatke: Da bi radila ili radio sa SQL-om, potrebno je da znaš kako da kreiraš tabele i unosiš podatke u njih. Obuči se kako da koristiš funkcije CREATE TABLE i INSERT.

5. Isprobaj različite tipove upita: Osim osnovnih upita SELECT, FROM i WHERE, postoji mnogo drugih tipova upita koje možeš isprobati i naučiti, poput JOIN, GROUP BY, HAVING i drugih.

6. Nauči osnove upravljanja bazama podataka: Osim samog rada sa podacima, potrebno je da naučiš i osnove upravljanja bazama podataka, kao što su kreiranje i brisanje tabela, izmjena podataka i druge.

7. Rad na različitim bazama podataka: SQL se koristi u radu s različitim bazama podataka, kao što su MySQL, Oracle, Microsoft SQL Server itd. Isprobaj rad sa različitim bazama da bi proširila ili proširio svoja znanja i vještine.

8. Uči od stručnjaka: Najbolji način da naučiš SQL je da se obratiš stručnjaku za pomoć ili da se pridružiš online ili lokalnoj zajednici koja se bavi SQL-om. Platforma Bitology u svojoj ponudi ima kurseve SQL za početnike i SQL Masterclass, koji će zasigurno zadovoljiti tvoje apetite.

Napravi prvi korak u svijet SQL programskog jezika, potpuno BESPLATNO. Saznaj više na: SQL ZA POČETNIKE