Skip to content

Realizovana studijska posjeta Albaniji u okviru “We make democracy” projekta

25/07/2022 uEventi, Prilike

Od aprila 2021. godine, kada je održan prvi online susret učesnika, pa do sada održani su susret učesnika u Zugu (Švicarska) te tri studijske posjete Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji.

Posljednja studijska posjeta održana je od  11.05. do 15. 05. u albanskom Draču, a učesnici ove grupe zajedno su pokušali pronaći odgovor i rješenja za pitanje “Kako direktno utjecati na isključenost u društvu?”

Dvadesetdvogodišnji Holdion Hodo iz Albanije prvi put se našao u ulozi domaćina: “Bilo je odlično jer sam svojim prijateljima iz zemalja širom Balkana i Švicarske imao priliku pokazati svoju zemlju i ono što moja zemlja može ponuditi. Bilo je pomalo tužno što nismo imali puno vremena jer Albanija ima puno lijepih i historijskih mjesta koja možete posjetiti u bilo koje doba godine.”

Obzirom da su članovi grupe projektne aktivnosti planirali i dogovarali online, što je stvaralo poteškoće u komunikaciji, ovog puta bilo je lakše odrediti jasne ciljeve i zadatke te podijeliti odgovornost. Osim toga, učesnici su u međuvremenu dobro istražili temu kojom se bave, što im je pomoglo bolje razumjeti položaj osoba s fizičkim poteškoćama u zajednicama iz kojih dolaze.

“Mislim da smo sebi postavili težak zadatak, ali da smo ipak uspjeli da ispunimo cijeli plan studijske posjete, kao i plan daljih koraka, tako da lično ne mogu biti zadovoljnija našim napretkom” – rekla je Bina Guzelj, učesnica iz Slovenije.

Pored učesnika grupe koja se primarno bavila temom inkluzije, u posjeti su učestvovali i predstavnici peer review grupe čiji je zadatak bio da analiziraju rad grupe i daju svoj feedback. Jedan od članova bio je i Visar Kukaqi, učesnik s Kosova kojem je ovo bio prvi put da prisustvuje na studijskoj posjeti u sklopu We make democracy! projekta. Kako kaže, na početku je bio veoma skeptičan, obzirom da se drugi učesnici poznaju od ranijih aktivnosti: “Bilo je nevjerovatno upoznati tim, osjećao sam se kao da sam uvijek bio dio projekta.”Visar kaže da ga je impresionirala mogućnost da analizira i diskutuje o inicijativi druge grupe jer smatra da je to dobar način razmjene iskustva i učenja jednih od drugih.”

Učesnici su tokom studijske posjete Albaniji imali priliku upoznati se i s nevadinim organizacijama i ekspertima koji rade na promociji inkluzije, jednakih šansi i boljeg kvaliteta života za mlade i osobe s fizičkim poteškoćama.

“Pamtit ću i razgovor s Jitmirom, mladićem iz Albanije koji je u invalidskim kolicima. Kao i druge priče ljudi s fizičkim poteškoćama koje sam čula tokom pripremanja za Spot the Blindspot, i Jitmirova priča je inspirativna, moćna. Neposredno i iskreno govoreći o svom životu, izazovima, motivaciji i ljubavi prema ekstremnim sportovima, Jitmir nas je još jednom podsjetio da je sve moguće jednom kad se prestanu tražiti izgovori. On danas živi punim plućima, prihvatio je sebe, ispunjava svoje snove” – izjavila je Ivona Kukić, učesnica iz Bosne i Hercegovine.

Za Xhesiku Pasha, učesnicu iz Albanije, rad s osobama s invaliditetom je lijep koliko i izazovan: “Ono što sam shvatila jeste da jedina nesposobnost koju ljudi mogu imati jeste način razmišljanja i način na koji percipiraju stvari. Ništa ne može ograničiti želje i strasti.”

Bina kaže da je kroz istraživanja i rad u grupi, počela da razmišlja o stvarima o kojima nikada ranije nije razmišljala i da joj je ova tema otvorila oči: “Naučila sam i koliko smo mi kao društvo važni jer smo mi ti zbog kojih se osobe s fizičkim poteškoćama često osjećaju kao da su drugačiji, ali nisu. Oni su kao i mi, ali s drugačijim potrebama.”

Učesnici su kroz kratki treasure hunt imali priliku obići Tiranu i upoznati se sa znamenitostima grada.  Naši sagovornici, učesnici projekta We make democracy!, s nama su podijelili i najupečatljivije trenutke sa studijske posjete Albaniji.

“Izdvojila bih i potragu za blagom u vreloj Tirani jer je moja grupa neočekivano završila na pozornici Spring festivala Tirana, kao i večeru u lijepom restoranu uz more u Draču na kojoj smo isprobali albansku kuhinju, ponovo plesali albansko kolo uz albansku muziku i osjetili kako izgleda jedno subotnje veče u toj luci. Te scene i trenutke ću dugo pamtiti” – dodala je Ivona Kukić.

“Najupečatljiviji trenutak razmjene za mene je bio kada smo mi – učesnici iz Albanije, ostale učesnike učili da igraju tradicionalne albanske igre jer sam vidio da su zaista zainteresovani i da žele da saznaju više o našoj kulturi” – izjavio je Holdion Hodo.

“Najimpresivnije mi je bilo vidjeti proces i napredak koji smo kao grupa ostvarili – sav rad, međusobnu saradnju, učenje o novim stvarima, izgradnju i jačanje naših prijateljstava. Zaista sam uživala u svemu tome” – kaže Bina Guzelj.

Položaj osoba s poteškoćama u razvoju u balkanskim zemljama i Švicarskoj

Izuzev u Sloveniji i Švicarskoj, u drugim zemljama osobe s poteškoćama još uvijek su jedna od najranjivijih i najugroženijih grupa u društvu. U ruralnim sredinama, ne samo da one nisu uključene u obrazovni sistem ili tržište rada, već one i dalje bivaju skrivene i u potpunosti izolirane od društva i svakodnevnog života. Ivona Kukić, jedna od učesnica grupe, kaže da su učesnici zaključili da se stvari ipak mijenjaju nabolje, i to je jedna od zajedničkih stvari u svim zemljama iz kojih dolaze učesnici:

“U Sloveniji i Švicarskoj su osobe s fizičkim poteškoćama puno više uključene u društvene tokove, njihova prava zakonski su uređenija i utvrđenija, a podrška koju dobijaju nije tek simbolična. Ipak, barem u većim gradovima ostalih zemalja učesnica sve je jači lobi nevladinih udruženja koja brinu o pravima i zaštiti osoba s poteškoćama, svijest se polako mijenja i sve se više uzimaju u obzir potrebe osoba s poteškoćama.”

Planovi grupe

Do kraja jula članovi grupe planiraju objaviti snimljena svjedočanstva na platformu We make democracy! i službenu stranicu SAJV-a. Uz svaki od videa iz svake od država učesnica – Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Švicarske, postavit će i tablice i grafikone u kojima će predstaviti podatke i statistiku o položaju osoba s fizičkim poteškoćama u tim zemljama. Pored toga, grupa će pokrenuti i online kampanju i promovirati kreirani sadržaj. Kako kažu članovi grupe, svi se nadaju da će na ovaj način doprinijeti većoj vidljivosti osoba s fizičkim poteškoćama, senzibilizirati naša društva i podići svijest o stvarnosti osoba s fizičkim poteškoćama i njihovim potrebama.

Nakon posljednje realizovane studijske posjete, učesnike očekuje finalna konferencija u periodu od 21. do 24. septembra na kojoj će učesnici svih grupa predstaviti finalne rezultate svojih aktivnosti.

Projekat We make democracy! implementira Švicarsko nacionalno vijeće mladih (SNYC) i njegovi dugogodišnji partneri: i-dijaspora u Švicarskoj, Udruženje za brigu i opšta prava djece “Naša djeca” Zenica, IPM „Inštitut za politički menedžment“ u Sloveniji i Omladinski centar “Perspektiva” u Albaniji.

Izvor teksta: Adna Kepeš, activezenica.org

FOTO: Radio Active i We Make Democracy

___

 

Pogledaj i: 

___

 

Završena studijska posjeta Bosni i Hercegovini u sklopu “WE MAKE DEMOCRACY!” projekta

25/07/2022 uEventi, Prilike

  • „U Zenicu sam došla bez prevelikih očekivanja, ali s osjećajem da ću, kao i uvijek kada je u pitanju ovaj projekat, zabaviti se, ali i razviti lično i profesionalno. I naravno da sam bila u pravu! Grupa je do sada imala nekoliko prilika da se sastane, ali sada je osjećam kao svoju malu zajednicu. A za mene lično, osjećaj zajednice je vrlo bitan. Dakle, kada sam stigla u Zenicu, osjećala sam se kao da se vraćam kući“ – rekla je Nadica Banishka, učesnica iz Sjeverne Makedonije.

Tokom posjete mladi su se upoznali s realnošću života u Bosni i Hercegovini, sa situacijom mladih, položajem mladalačkog aktivizma, ali i problemima s kojima se suočavamo. Kroz turističke šetnje u Zenici i Sarajevu, mladi su se po prvi put upoznali s historijskom pričom ova dva grada. Sva ta mjesta i ljudi koje su upoznali učesnicima su pokazali kako su kreativnost i ideje koje žive naši ljudi zapravo način da se izdignu iznad situacije i stvarnosti.

  • „Želim da naučim više o politici i historiji Bosne i Hercegovine jer nekada se desi da mi u regionu mislimo da znamo mnogo, ali zapravo znamo jako malo jedni o drugima i sve dok se ne staviš u tuđe cipele ne možeš da poznaješ sasvim neke od tema o kojima se razgovara. Vjerujem da smo kao region jako slični jedni drugima, ali znamo jako malo jedni o drugima i upravo iskustva poput ovih su jako bitna za rad na budućnoj dobrobiti regiona“ – izjavila je Fiona Dinollari, učesnica iz Albanije.

Tokom radionica učesnici su radili na promišljanju i odgovoru na pitanje: Kako iskoristiti prednosti života u digitalnom svijetu? Drugog dana razmjene održane su radionice editovanja i uređivanja video i audiomaterijala, kao i radionice tokom kojih su učesnici kreirali strategiju za društvene mreže i osmislili digitalnu kampanju. Učesnici su intenzivno radili na osmišljavanju aktivnosti u okviru projekta koji će zajedno realizovati u narednom periodu.

Radionice u Zenici održane su u prostorijama Udruženja „Naša djeca“ Zenica, u kojima su mladi proveli i veliki dio svog slobodnog vremena.

  • Inspirisala me je snaga zajednice Radija Active. Za mene je izuzetno impresivno vidjeti ovaj zajednički prostor za mlade i sve ostale kojima je potreban, u gradu koji nije glavni grad“ – dodala je Nadica Banishka.

Trećeg dana razmjene mladi su posjetili Sarajevo, a prva stanica na kojoj su se zaustavili bile su prostorije fondacije Schüler Helfen Leben (SHL) u kojima su uz razgovor sa Srđanom Petkovićem saznali više o misiji ove fondacije u Bosni i Hercegovini te njenim dosadašnjim aktivnostima. 

Nakon turističke šetnje Sarajevom i obilaska nekih od najvažnijih obilježja glavnog grada mladi su se uputili u Muzej ratnog djetinjstva. Čitanje ličnih priča koje su obilježile nečije djetinjstvo nije bilo jednostavno, ali je bilo važno za spomen i pamćenje.

  • “Sa studijske posjete u Zenici nosim zaista lijepa iskustva. Ono što mi je ostalo posebno upečatljivo pored radnog dijela u prostorijama Radija Active Zenica jeste posjeta Sarajevu. Sa zaista sjajnim vodičem upoznali smo se s izuzetnom istorijom i važnim znamenitostima, što je apsolutno upotpunilo moj doživljaj ovog grada. Posebno mi je drago što smo imali priliku da posjetimo Muzej ratnog djetinjstva jer su iskustva i priče koje su dostupne u ovom muzeju najbolja svjedočenja o užasima i traumama koje posebno djeca dožive tokom rata. Drago mi je da ovakvi muzeji postoje kao podsjetnik da se slične stvari nikada više nikome ne dogode” – izjavila je Jelena Rakčević, učesnica iz Crne Gore.

U Zenici su mladi posjetili i stadion „Bilino polje“, kao i Bosansko narodno pozorište Zenica o čijem su nastanku i značaju za Zenicu mogli čuti više u organiziranoj vodičkoj turi.  

  • „Utisci su odlični, a evaluacija je pokazala da su i učesnici zadovoljni programom i gostoprimstvom. Uspjeli smo napraviti balans između edukacije, rada na aktivnostima i upoznavanja lokalne zajednice u Zenici i Sarajevu. Drago nam je da smo našu zemlju, grad i rad predstavili u dobrom svjetlu. Kao trener, radujem se finalnim rezultatima aktivnosti na kojima učesnici rade, a koji će biti predstavljeni na finalnoj konferenciji u Švicarskoj“ – izjavio je Aldin Vrškić, jedan od organizatora i trenera projekta.

Nakon razmjene u Zugu i Ljubljani bio je veliki izazov organizovati studijsku posjetu u Bosni i Hercegovini. Međutim, čak i one učesnike koji nisu imali velika očekivanja razmjena je pozitivno iznenadila. Uvjerila ih je kako nije bitno gdje idemo niti koliko dugo ostajemo, nego šta uspijemo istražiti i doživjeti u tih nekoliko dana. Kao i uvijek u Bosni i Hercegovini, učesnici su mogli osjetiti dobru energiju, gostoprimstvo naših ljudi, jesti ukusnu hranu, spojiti rad i druženje i stvoriti nove uspomene.

U narednom periodu, učesnici će raditi na grupnim aktivnostima koje su osmislili na prethodnim susretima. U mjesecu maju, u albanskom Draču će se održati razmjena još jedne grupe učesnika koji će raditi na problemu inkluzije i rješavanju odgovora na pitanju: Kako direktno utjecati na isključenost u društvu?

Projekat “We make democracy” predstavlja još jedan u nizu dokaza uspješne dugogodišnje saradnje SAJV-a i balkanskih zemalja. Partner “We make democracy” projekta u BiH je Udruženje Naša djeca Zenica, a isti je također podržan i od Movetie, švicarske agencije za razmjenu i mobilnost.

Izvor: activezenica.org

Fotografije: SAJV – Seraina Nadig

___

 

👀 Pogledaj i: 

___

 

 

 

POZIV: Postani dio Dječijeg parlamenta!

27/04/2022 uPrilike, Volontiranje

Na pitanje kako se osjećaju na parlamentu, naši članovi odgovaraju: Osjećam se baš kao što bi se jedno dijete trebalo osjećati tokom njegovog djetinjstva.

Ukoliko i ti želiš da upoznaš taj osjećaj na mjestu na kojem je sve po tvom, tamo gdje je svaki prijatelj član porodice i tamo gdje sve tvoje ideje postaju stvarnost, pozivamo te da nam se pridružiš.

Ukoliko imaš između 12 i 17 godina i dolaziš iz Zenice, želiš da budeš svoj/a i prihvaćen/a, budeš kreativan/a, budeš borac za dječija prava i učestvuješ u poboljšanju položaja djece u našem društvu, pišeš za portal activezenica.org, vodiš emisiju na radiju te stekneš nezaboravna iskustva, onda je Dječiji parlament pravo mjesto za tebe.

Šta je Dječiji parlament?

Dječiji parlament grada Zenice, koji djeluje unutar Udruženja “Naša djeca” Zenica, nastao je 2011. godine u okviru projekta Snažniji glas za djecu. Parlament okuplja djecu spremnu da se trude i bore kako bi sva djeca u našem gradu sada, ali i u budućnosti, imala prava koja su im osigurana Konvencijom o pravima djeteta. “Na djeci svijet ostaje” prestaje biti tek tako izgovorena fraza jer u našem gradu postoji Dječiji parlament koji je potvrđuje. Neke od mnogih aktivnosti na kojima je parlament uspješno radio jesu i veća uključenost djece i njihovih prava i potreba u planiranju lokalnog budžeta, obilježavanje Dječije nedjelje i Dana djeteta, kreiranje Lokalnog akcionog plana i Izvještaja o pravima djeteta u BiH, ali i mnogim drugim projektima koji se tiču djece.

Zašto se priključiti Dječijem parlamentu?

“Nikada prije nisam imala priliku obrazovati se neformalno, to jest učiti kroz igru, i mislim da je to zapravo početak ljubavi prema parlamentu. Nakon tih radionica počela sam istraživati. Glavni cilj Dječijeg parlamenta jeste naučiti djecu o njihovim pravima i Konvenciji dječijih prava i koliko se ona uvažavaju. Pored učenja o pravima djeteta, parlament svake godine obilježava Dan djeteta i Dječiju nedjelju, izdaje svoj časopis, organizuje susrete djece i panel diskusije. Tokom istraživanja, zapitala sam se: „Da li su mi u školi ikada rekli da djeca imaju svoja prava? Da postoji Konvencija o pravima djeteta? Da je BiH potpisala tu konvenciju?“ Nažalost, shvatila sam da nas tome ne uče u školama i da je Dječiji parlament tu da me nauči tim važnim stvarima! Stigao je septembar, a ja sam se radovala odlasku u organizaciju i priključenju parlamentu. Na prvom sastanku, voditelji parlamenta i organizacije su nas dočekali s toplim osmijehom na licu, dajući nam do znanja da smo dobrodošli. Kako je vrijeme prolazilo, shvatila sam da je Dječiji parlament promijenio moj pogled na svijet. Pružio mi je priliku da iskažem svoje mišljenje i ideje, kao i svim ostalim članovima, motivisao nas je da se borimo i da nikada ne odustajemo. Zajedničkim trudom postigli smo mnogo.” – rekla je Adna Agičević, bivša članica Dječijeg parlamenta.

Nismo te dovoljno uvjerili?

Pored neformalnog obrazovanja i prilike da iskažu svoje mišljenje, naši članovi imaju priliku i da putuju, upoznaju druge i drugačije i budu dio interkulturalnih razmjena u dječijem selu Pestalozzi koje je dosad posjetilo pet generacija članova parlamenta. 

Donio/donijela si odluku?

Ukoliko si odlučio/la da nam se pridružiš, ostalo je još samo da popuniš sljedeći obrazac i čekaš naš poziv. Prijave su otvorene do 16. maja 2022. godine. Ukoliko imaš dodatnih pitanja možeš nam se javiti na fb stranicu “Naša djeca” Zenica ili putem maila adna.ndjecaze@yahoo.com. Radujemo ti se!

 

 ___

Pogledaj i:

___

Dizajnerica Ena Begičević-Čeliković je htjela biti živa!

24/11/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Zeničanka Ena Begičević-Čeliković osjeća se kao slobodna umjetnica, te kako ne bi bila “zarobljena ugovorima” pokrenula je vlastiti biznis. 

„Iza sebe imam brdo projekata za koje niko ne zna, a koje sam radila za druge kompanije. Za nas koji volimo da stvaramo to je baš loše. Jednostavno, nisam htjela da nastavim raditi na taj način!“

Putujući po svjetskim sajmovima dizajna i uređenja enterijera, Ena je uvidjela da veliki broj kompanija ima odlične majstore i materijale, ali da im nedostaje dizajner. Upravo je u tome vidjela svoju šansu. U njenim planovima, nije je omela ni pandemija koronavirusa pa je Elosso zaživio u oktobru prošle godine.

  • Prvi koraci u vlastitom biznisu

Kad je počela pokretati vlastiti biznis, Ena se iznenadila koliko fondacija i organizacija pruža podršku mladima i njihovim idejama i biznisima:

„Meni se na kraju učinilo kao da su svjesni da ne možemo naći posao u postojećim firmama pa kao da su rekli: ‘Omladino evo vam novac da pokrenete nešto svoje.’ Mislim da je to super!“

Komentari da je sve u Bosni i Hercegovini osuđeno na propast i da je pokretanje biznisa bauk pratili su Enu u početnim koracima, međutim ona se ipak odvažila u svojim namjerama i uspjela je ostvariti svoj cilj.

„Ja se nešto ne bojim poraza pa na kraju, i ako propadnem, opet je ovo moj uspjeh.“

Kao dizajner se susrela s puno administrativnih prepreka u koje do tada nije bila upućena, ali to shvata kao dio radnog procesa: 

„Još uvijek učim i radim u isto vrijeme!“

Ena ističe kako su na početku pokretanja startupa najveći problem finansije, ali se sve uloženo na kraju vrati i isplati. Ono što bi svakako bilo korisno za sve poduzenike/ice koji su tek na početku jeste početna administrativna edukacija o prvoj godini poslovanja. Ona bi, po Eninom mišljenju, trebala biti dio formalnog obrazovaja: 

„Važno je biti originalan i biti drugačiji od drugih. Zaista se treba informisati, ima mnogo fondacija koje daju značajnu finansijsku podršku mladim poduzetnicima.“

„Elosso“ – biti živ

Elosso je postao adresa u Zenci i Bosni i Hercegovini na kojoj se proizvođači mogu obratiti i potražiti kreativnu podršku.

„Elosso se bavi promocijom bosanskohercegovačkog dizajna i onih brendova i proizvoda koji su svoju priču stvorili od nule i zaokružili je.”

Ena surađuje s trideset firmi i pojedinaca i sigurno je da će tu porodicu nastaviti širiti.

Enina vizija jeste da Elosso postane multidisciplinarni studio. On bi okupljao produkt dizajnera, grafičkog dizajnera, web dizajnera i arhitektu, s web shopom.

Tada bi ime Elosso, što je finska riječ koja znači biti živ, konačno dobilo smisao i postalo cjelina kakvu je Ena nekad maštala.

Pogledaj i:

___

“We make democracy!”: 35 učesnika iz 9 zemalja na razmjeni u Švicarskoj

30/09/2021 uLideri budućnosti, Mentorstvo i liderski razvoj

U periodu od 20. do 26. septembra, trideset učesnika We make democracy! projekta iz Albanije, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Slovenije, Švicarske i Bosne i Hercegovine provelo je na razmjeni mladih u švicarskom gradu Zugu. Osim njih, učešće u aktivnostima uzelo je i pet mladih koji zbog mjera koje su na snazi nisu mogli doći u Zug i sesijama su prisustvovali online.

Nakon kick off webinara koji je održan u online formatu u mjesecu maju, učesnicima je ovo bio prvi susret uživo i prilika za upoznavanje, diskusiju i razmjenu mišljenja i ideja.

„U jednu ruku, imali smo logističke izazove u smislu okupljanja četrdeset ljudi koje nije bilo lako okupiti, posebno u vrijeme koronavirusa. Još jedan izazov predstavljala je organizacija trenerskog tima budući da smo morali raditi online i tako rješavati većinu pitanja i problema. S druge strane, bio je izazov pripremiti sadržaj tako da bude kreativan; također, prilagođavati sadržaj i praviti izmjene ovisno o tome kako učesnici reagiraju. Utisci su prilično dobri, budući da do zadnjeg trenutka nismo bili sigurni hoćemo li uspjeti. Na kraju smo ipak uspjeli i zaista nam je drago i sretni smo zbog toga“ – kaže Simon Dousse, koordinator projekta We make democracy!.

Pored toga što su kroz različite team building aktivnosti međusobno upoznali jedni druge i podijelili očekivanja i strahove, učesnici su se kroz različite sesije upoznali i s okruženjima iz kojih dolaze, te diskutovali o problemima sa kojima se susreću u svojim zajednicama.

Budući da je We make democracy! međunarodni projekat koji ima za cilj pružiti mladima i omladinskim organizacijama relevantna znanja i alate, potaknuti i upravljati različitostima, aktivnim građanstvom i demokratskim inicijativama, glavne teme ove razmjene bile su ljudska prava, inkluzija, projekt menadžment, medijska pismenost itd.

„Bila sam dio prvog We make democracy! projekta 2019. godine i željela sam biti dio i ovog koji traje dvije godine jer sam znala da će biti drugačiji i korisniji. I nisam pogriješila. Cijela sedmica je bila vrlo intenzivna u učenju novih stvari, radu u grupama, i stvaranju novih prijateljstava. Uživala sam u kontaktu s različitim ljudima iz različitih zemalja. Ovo iskustvo je jedno od najboljih koje sam ikad doživjela“ – rekla je Alketa Çipi, učesnica iz Albanije.

Svoje utiske, sa nama je podijelila i Lea Blažević, 22-godišnja učesnica iz Hrvatske.

Integracija, koegzistiranje i jednakost samo su neki su od pojmova koji su obilježili naše putovanje u Švicarsku. Predstavnici devet država pobliže su prikazali trenutnu sliku društva u svojim državama. Iako mnogo naprednija, zemlja domaćin – Švicarska, ukazala nam je na svoje mane i u nekim se stvarima mogla poistovjetiti sa zemljama Balkana. Drago mi je da je ovo samo bio početak našeg druženja u kojem ćemo mi sudonici morati primijeniti naučeno od naših vrsnih trenera.”

Nakon radionice o projektnom menadžmentu, na kojem su dobili osnovne smjernice o planiranju projekata, učesnici su se podijelili u tri grupe na osnovu tema i izazova na kojima žele raditi:

Izazov 1: Kako iskoristiti prednosti života u multimedijskom društvu?

Izazov 2: Kako direktno utjecati na isključenost u društvu?

Izazov 3: Kako osnažiti nosioce promjena kroz neformalno obrazovanje?

Svaka od grupa radila je na osmišljavanju inicijativa i alata koji su primjenjivi u svim zemljama i na kojima će aktivnije raditi tokom ponovnih susreta u Sloveniji, Albaniji i Bosni i Hercegovini, a potom i realizovati u isto vrijeme u svojim lokalnim zajednicama.

Pored live sesija, kreativnih radionica učesici su tokom pet dana kreirali sadržaj i aktivno koristili We make democracy! platformu koja je lansirana krajem mjeseca augusta.

„Platforma je zatvorenog tipa, samo za učesnike, i neka je naša vizija da ćemo na toj platformi za deset godina imati stotine jakih uspješnih ljudi koji se pitaju nešto u svojim zemljama. Zato se projekat zove We make democracy! i mi zaista vjerujemo da s ovim projektom nećemo stati i da će ići samo nove generacije” – izjavio je Aldin Vrškić, jedan od trenera i predstavnik i-dijaspore.

Učešće u projektu uzelo je i pet učesnika iz Bosne i Hercegovine. Jedna od njih je Samra Šakanović- Prgić iz Orašja.

“Na predavanjima i radionicama koje se održale u sklopu We make Democracy! projekta naučila sam mnogo novih stvari koje će mi zasigurno koristiti kako na privatnom tako i na poslovnom planu. Suradnja između devet država je više nego pohvalna, jer samo zajedničkim snagama možemo raditi na problemu koji se tiče svih nas. Ovaj projekat je nešto novo i drugačije od svega na čemu sam do sada radila, te se radujem nastavku suradnje.”

Također, predstavnici partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine – udruženje “Naša djeca” Zenica, tokom razmjene radili su i na snimanju pet epizoda podcasta koji će pored We make democracy! platforme biti objavljen i na društvenim mrežama prvog community radija u BiH – Radija Active.

Naredni koraci projekta su tematska posjeta Sloveniji u decembru, Bosni i Hercegovini u mjesecu martu, i Albaniji u maju. Učesnici će u tom periodu aktivno raditi na realizaciji inicijativa koje su osmislili proteklih dana u Švicarskoj. Na samom kraju, učesnike očekuje ponovni susret na završnoj konferenciji u Švicarskoj.

Fotografije: SAJV

Tekst: activezenica.org

________

Pogledaj i:

________